Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Opatiji
Maršala Tita 4
51410 Opatija
Poslovni broj Ovr-1582/2024-14
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sutkinji Ani Župić, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja 1. PFR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Marku Kuvaču, odvjetniku iz Rijeke, protiv protivnika osiguranja 1. DF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. P iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po odvjetniku Toniju Primorcu iz Rijeke, radi osiguranja privremenom mjerom, 8. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja koji glasi:
"I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja-njihovih vlasničkih i suvlasničkih prava na nekretnini koja je u zemljišnim knjigama upisana kao k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], određuje se
privremena mjera
kojom se protivnicima osiguranja nalaže da predlagateljima osiguranja odmah predaju u suposjed i omoguće korištenje terase koja predstavlja sporedni dio njihovog stana br. 2, koji se nalazi u prizemlju zgrade u [adresa], na adresi K [adresa], sagrađene na k. č. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi izvođenja građevinskih radova sanacije i otklanjanja štete na predmetnoj nekretnini na način koji je opisan u nalazu i mišljenju vještaka Zlatka Koščine u predmetu R1-355/2024, koji radovi se sastoje od:
– hidroizolaterskih radova na mjestima ugradnje staklene stijene koja dijeli dnevni boravak stana br.2 od njegove vanjske terase u minimalno potrebnoj širini sanacija od 1,00+1,00 m2
– izvedbe odgovarajućeg uzdužnog odnosno poprečnog pada od 1,50% vanjskih terasa i to od ruba ugrađene staklene stijene do odvodnih sifona
– postavljanja skele na terasu stana broj 2 radi popravka grede balkona od stana broj 3,4 i 6.
II. Ovlašćuju se predlagatelji osiguranja da uvedu poduzeće Nisa projekt d.o.o. Viškovo u suposjed terase opisane u t. I u vlasništvu protustranaka, radi izvođenja građevinskih radova opisanih u t. I.
III. Ova privremena mjera ostaje na snazi 30 dana ili do drugačije odluke suda."
II. Nalaže se predlagateljima osiguranja da protivnicima osiguranja nadoknade trošak ovog postupka u iznosu od 687,50 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 8 dana, dok se odbija zahtjev protivnika osiguranja radi naknade troška u preostalom dijelu, kao i zahtjev da im predlagatelji osiguranja naknade dosuđeni trošak kao solidarni dužnici.
Obrazloženje
1. Predlagatelji u prijedlogu za osiguranje navode da su predlagatelji i protustranke suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova nekretnine koja je u zemljišnim knjigama upisana kao k. č. [katastarska čestica], dvorište, stambena zgrada u [adresa] i podzemna garaža od 1037 m2, upisana u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Protustranke su suvlasnici 1520/10000 dijela predmetne nekretnine, koji suvlasnički udio je povezan vlasništvom etaže E-2, koja u naravi predstavlja stan u prizemlju s pripadajućom terasom. Protustranka 1. DF je zakonski zastupnik protustranke 2. P. Na predmetnoj nekretnini su sredinom 2022. uočeni nedostaci, odnosno oštećenja na fasadi i prodor vode u prostor podzemne garaže, o čemu su suvlasnici u garantnom roku obavijestili izvođača- poduzeće Nisa projekt d.o.o. Spomenuto poduzeće je nakon izvida štete i sastanka održanog sa suvlasnicima preuzelo obvezu o vlastitom trošku otkloniti spomenute nedostatke, uz napomenu da mu je za izvođenje sanacijskih radova nužno omogućiti pristup na terasu stana broj 1 u vlasništvu ŽF i stana broj 2 u suvlasništvu protustranaka. Protustranke načelno pristale da se pristupi izvođenju spomenutih radova, ali su zauzvrat uvjetovale da im se dozvoli izgradnja bazena na njihovoj terasi opisanoj u t.1, na što predlagatelji nisu pristali. Budući da su protustranke na opisani način onemogućile izvođenje sanacijskih radova radi otklanjanja uvodno opisane štete, predlagatelji su im se obratili putem punomoćnika dopisom od 26. rujna 2024. u kojoj ih upozorili na odredbu čl. 31 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima odnosno na njihovu dužnost da omoguće pristup na svoj dio nekretnine radi izvođenja građevinskih radova, sve s ciljem otklanjanja spomenute štete. Protustranka 1. DF i njegova supruga su nakon zaprimanja dopisa telefonom nazvali punomoćnika predlagatelja i javili mu da načelno nemaju namjeru onemogućavati izvođenje spomenutih radova, ako im se dostavi specifikacija radova koji se namjeravaju izvoditi i okvirno trajanje takvih radova. Punomoćnik predlagatelja im je dopisom od 6. 11. 2024. dostavio tražene podatke specificirane po izvođaču te ih je još jednom upozorio da moraju hitno omogućiti izvođaču da pristupi na njihovu terasu kako bi započeo s izvođenjem radova, na što su se oni oglušili. Predmetna šteta svakim danom postaje sve veća, osobito u proteklom mjesecu zbog obilnih oborina, što je rezultiralo novim oštećenjima na zidovima i plafonu garaže, otpadanjem žbuke sa zidova i plafona i curenjem vode po parkiranim automobilima i sl., a sve ovo dovodi i do oštećenja betonske ploče koja dijeli terasu protustranke i podzemnu garažu te može ugroziti statiku čitavog objekta. Zbog opisanih okolnosti predlagateljima prijeti nenadoknadiva šteta, osobito uzme li se u obzir da postoji realna opasnost za život i zdravlje svih sudionika ovog postupka, kao i svih ostalih korisnika spomenute garaže. Iz svega prethodno iznesenog proizlazi da predlagatelji kao suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova uvodno opisane nekretnine trpe štetu koju nisu u stanju otkloniti budući da protustranka odbija postupiti u skladu s odredbom čl. 31 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno omogućiti im pristup na svoj dio spomenute nekretnine radi otklanjanja spomenute štete, čime su predlagatelji učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine u smislu odredbe čl. 346 ovršnog zakona. Nadalje, prethodno opisane okolnosti upućuju da su ispunjene sve pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane odredbom čl. 346 Ovršnog zakona, budući da predlagateljima bez određivanja privremene mjere prijeti nenadoknadiva šteta u smislu odredbe čl. 346 Ovršnog zakona. Također, predlagatelji su učinili vjerojatnom i opasnost da će im bez određivanja takve mjere protivnik osiguranja znatno otežati ostvarenje tražbine budući da iz svega proizlazi da će predlagatelji morati podnijeti kondemnatornu tužbu protiv protustranaka pozivom na čl. 31 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a općepoznato je da će prosječno trajanje takve parnice do pravomoćnosti presude potrajati barem nekoliko godina. Podredno, okolnosti ovog slučaja upućuju da su u ovom slučaju ostvarene i pretpostavke za primjenu odredbe iz čl. 347. st. 2. Ovršnog zakona koji propisuju mogućnost da sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama ukoliko je to potrebno radi sprječavanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili ako je iz drugih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda. Predlagatelji su na temelju svega prethodno iznesenog dokazali da im prijeti nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, što proizlazi iz priložene dokumentacije, uz osobitu napomenu da protivnici osiguranje u slučaju usvajanja privremene mjere ne bi trpjele nikakvu štetu. Naime, protustranke ne žive u predmetnoj nekretnini, a sve da tamo i borave, usvajanje privremene mjere bi im minimalno i u svega u roku od 15 dana ograničilo njihova vlasnička prava na predmetnoj nekretnini, i to isključivo na vanjskom dijelu terase koji se ionako ne koristi u zimskom dijelu godine. Pored navedenog, na spomenuti dio nekretnine se pristupa zasebnim vanjskim ulazom na spornu terasu u vlasništvu protivnika osiguranja, što upućuje na zaključak da isti onemogućavaju sanaciju predmetne štete bez prihvatljivog i na zakonu utemeljenog opravdanja. Dakle, evidentno je da se radi o velikom nerazmjeru između povrijeđenih prava i interesa predlagatelja u odnosu na prava i interese njihovih protivnika koja bi eventualno bila povrijeđena određivanjem predložene privremene mjera kao najmanje tegobne u smislu odredbe čl. 350 Ovršnog zakona. Stoga su predlagatelji osiguranja predložili da sud odredi privremenu mjeru kojom će sud protustrankama naložiti da predlagateljima odmah predaju u suposjed terasu koja predstavlja sporedni dio njihovog stana br.2 koji se nalazi u prizemlju zgrade u [adresa] na adresi K [adresa], sagrađenoj na k. č. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi izvođenja radova radi otklanjanja štete na spomenutoj nekretnini, koji radovi su specificirani u specifikaciji poduzeća Nisa projekt d.o.o. VIškovo od 6.11.2024. a sastoje se od: 1. skidanja keramičkih pločica na terasama stana broj 2, 2. postavljanja hidroizolacije na terasama stana broj 2, 3. postavljanja novih pločica na terasama stana broj 2, 4. postavljanja skele na terase stana broj 2 radi popravka grede balkona od stana broj 3, 4 i 6. te kojom će ovlastiti predlagatelje da uvedu poduzeće Nisa projekt d.o.o. Viškovo u suposjed terase opisane u t. I u vlasništvu protustranaka, radi izvođenja predmetnih građevinskih radova.
2. Protivnici osiguranja su u očitovanju na prijedlog u naveli kako se protive prijedlogu za osiguranje kao neosnovanom. U bitnom ističu da bi prihvaćanjem ovako postavljenog prijedloga za određivanje privremene mjere predlagatelji osiguranja "riješili" potencijalnu parnicu. Nadalje, prigovaraju nedostatku aktivne legitimacije jer prijedlogom nije na aktivnoj strani obuhvaćen i vlasnik posebnog dijela upisanog kao 10. Suvlasnički dio: 1920/10000 etažno vlasništvu (E-1) IF, koji da je trebao biti obuhvaćen jer se radi o susjedskim odnosima i vlasničkoj tužbi. Protivnici osiguranje dalje navode da predlagatelji osiguranja nisu dokazali svoje tvrdnje o nedostacima, kao i nalaze li se nedostaci na posebnim ili zajedničkim dijelovima nekretnine, a nisu dokazali ni navode o postojanju štete i tome da iz dana u dan postaje veća. Ističu i to da se radi o zlouporabi instituta privremene mjere jer da predlagatelji samo navode da su nedostaci uočeno 2022. Protivnici osiguranja navode i to kako su suglasni poduzimanjem potrebnih radova uz uvjet da se izvode stručno i uz točno definiranu metodu i specifikaciju radova, a specifikacija radova koju predlagatelji predlažu izvesti da je nepotpuna.
3. Predlagatelji osiguranja su po pozivu suda danom u zaključku od 16. listopada 2025. dopunili prijedlog za osiguranje tako da su naznačili tražbinu koju predlažu osigurati privremenom mjerom - njihova vlasnička/suvlasnička prava. Nadalje, istim su podneskom naveli kako je u predmetu R1-355/2024, koji se vodi radi osiguranja dokaza, u međuvremenu izrađen nalaz i mišljenje vještaka koji je potvrdio da se moraju izvesti hidroizolaterski radovi na terasama u prizemlju zgrade, od kojih je jedna u vlasništvu protivnika osiguranja te su specificirali prijedlog za osiguranje u skladu s nalazom vještaka kako je to navedeno u izreci.
4. U očitovanju na podnesak predlagatelja osiguranja (list 117-123 spisa) protivnici osiguranja su ostali kod već iznesenih navoda te su dodali da iz očitovanja vještaka od 13. travnja 2026. u predmetu R1-355/2024, koje je vještak donio nakon što su u tom predmetu tuženici predočili rezultate termovizijskog ispitivanja, proizlazi da vještak mišljenja da eventualni djelomični popravak hidroizolacije u širini 1,00 m' + 1,00 m', ne garantira potpuno sprečavanje prodiranje vode te predlaže da se izvede nova tehnički ispravna cjelokupna hidroizolacije terasa, na koji način bio se onemogućio prodor vode u unutrašnjost objekta. Dakle, da predloženim radovima prema mišljenju sudskog vještaka neće biti moguće otkloniti utvrđeni prodor vode pa da je i zbog toga prijedlog za osiguranje neosnovan.
5. Dakle, predlagatelji osiguranja predlažu određivanje privremene mjere radi osiguranja njihove nenovčane tražbine – zaštite njihovog prava vlasništva od uznemiravanja, tvrdeći da protivnici njihovo pravo vlasništva uznemiravaju sprječavanjem otklanjanja nedostataka na terasi koja je sastavni dio stana -posebnog dijela nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja, a koji nedostaci uzrokuju prodor vode u podzemni dio garaže te posljedično oštećenja na zidovima i plafonu garaže, otpadanjem žbuke sa zidova i curenjem vode po vozilima u garažu. Predlažu da se privremena mjera odredi radi sprječavanja nenadoknadive štete kao i zbog toga što bi bez određivanja privremene mjere predlagatelji morali podnijeti kondemnatornu tužbu protiv protustranaka, a određivanjem privremene mjere protivnici osiguranja ne bi trpjeli štetu, i to na način da sud naloži protivnicima osiguranja da predlagateljima osiguranja u posjed predaju predmetnu terasu radi izvođenja radova u izreci i to po poduzeću Nisa projekt d.o.o.
6. Člankom 346. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 06/24., dalje: OZ-a) propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranje nenovčane tražbine. Tako je navedeno da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema stavku 2. toga članka u svezi članka 344. stavak 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati ovakvu opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
7. Radi utvrđenja jesu li u konkretnom slučaju ispunjene citirane pretpostavke sud je proveo dokaze uvidom u isprave priložene spisu i to dopise Nisa projekt d.o.o. suvlasnicima zgrade [adresa], prepisku punomoćnika stranaka iz rujna i studenoga 2024., dopis upravitelja zgrade [adresa] suvlasnicima zgrade od 25. ožujka 2024., elektroničku korespondenciju s lista 40-55 spisa, fotografije priložene listu 59-71 spisa, tužbu od 13. veljače 2025. i uvidom u ovosudni predmet R1- 355/2024. Sud druge dokaze nije provodio jer su na temelju ovako provedenog dokaznog postupka utvrđene sve činjenice važne za donošenje odluke o prijedlogu za osiguranje.
8. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da su predlagatelji osiguranja, zajedno sa KF i IF, ustali tužbom protiv tuženika (protivnika osiguranja) radi trpljenja tuženika da poduzeću Nisa projekt d.o.o. ili drugoj ovlaštenoj osobi po izboru upravitelja zgrade [adresa] u [adresa], dopuste pristup na terase koje predstavljaju sporedni dio njihovog stana br. 2 koji se nalazi u prizemlju spomenute zgrade sagrađene na na k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao: 11. suvlasnički udio :1520/10000 etažno vlasništvo (E-2), radi izvođenja radova na spomenutim terasama koji se sastoje od: -skidanja keramičkih pločica -postavljanja hidroizolacije -postavljanja novih pločica , sve radi otklanjanja prodora vode u podzemnu garažu uvodno spomenute nekretnine, -postavljanje skele radi otklanjanja prodora vode i saniranja oštećenja na fasadi uvodno opisane nekretnine neposredno uz balkone stanova na drugom katu koji su u zemljišnim knjigama upisani kao stan br. 5 i 6, uz nalog tuženicima da prestanu uznemiravati tužitelje u ostvarivanju suvlasničkih ovlasti na k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tako da prestanu onemogućavati poduzeću Nisa projekt d.o.o. ili drugoj ovlaštenoj osobi po izboru upravitelja zgrade na adresi K [adresa], pristup na predmetne terase radi izvođenja radova na spomenutim terasama koji se sastoje od: -skidanja keramičkih pločica -postavljanja hidroizolacije -postavljanja novih pločica, sve radi otklanjanja prodora vode u podzemnu garažu uvodno spomenute nekretnine, -postavljanje skele radi otklanjanja prodora vode i saniranja oštećenja na fasadi uvodno opisane nekretnine neposredno uz balkone stanova na drugom katu koji su u zemljišnim knjigama upisani kao stan br. 5 i 6, pa im se zabranjuje da na takav ili sličan način ubuduće uznemiravaju pravo suvlasništva tužitelja.
9. Predlagatelji osiguranja su prije pokretanja te parnice pokrenuli postupak osiguranja dokaza u kojem je na okolnost uzroka štete proveden dokaz građevinskim vještačenjem po vještaku Zlatki Košćini, koji je u nalazu i mišljenju od 1. rujna 2025. naveo da je uzrok oštećenja u podzemnoj garaži i stanovima u prizemlju zgrade prodiranje vode s natkrivenih i nenatkrivenih terasa stanova u prizemlju zgrade. Vještak je mišljenja da se ovaj uzrok može otkloniti određenim hidroizolaterskim radovima na mjestima ugradnje staklenih stijena koje dijele dnevne boravke i vanjske terase, a u minimalno potrebnoj širini sanacija od 1,00+1,00 m te predlaže izvedbu odgovarajućeg uzdužnog odnosno poprečnog pada od 1,50 % vanjskih terasa i to od ruba ugrađene staklene stijene do odvodnih sifona, s time da je u dopuni nalaza vještak naveo da eventualni djelomični popravak hidroizolacije u širini 1,00 m' + 1,00 m', ne garantira potpuno sprječavanje prodiranje vode te predlaže da se izvede nova tehnički ispravna cjelokupna hidroizolacije terasa, na koji način bio se onemogućio prodor vode u unutrašnjost objekta.
10. Već ovi dokazi dovoljni su za zaključak o tome da je vjerojatno postojanje tražbine predlagatelja osiguranja na uklanjanje izvora opasnosti štete odnosno izvora uznemiravanja njihovog pravo vlasništva u smislu članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV-a) i članka 1047. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO) jer nedostaci u izvedbi terase koja je pripadak stana protivnika osigurana, odnosno propust protivnika osiguranja da te nedostatke otklone, i posljedično šteta koju ti nedostaci uzrokuju na posebnom dijelu nekretnine u vlasništvu predlagatelja osiguranja, predstavljaju smetanje vlasnika u izvršavanju njegovog prava vlasništva, kao i izvor štete koja mu se time nanosi. Međutim, to nije tražbina koja se može osigurati predloženom privremenom mjerom.
11. Naime, i člankom 167. ZV-a i člankom 1047. stavak 1. ZOO-a određeno je da vlasnik odnosno zainteresirana osoba mogu od suda zahtijevati da protivnoj strani naloži da prestane s uznemiravanjem vlasništva odnosno da naredi da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini. Dakle, predlagatelje osiguranja sud ne može se ovlastiti da sami poduzmu radnje radi prestanka uznemiravanja njihovog prava vlasništva ili da poduzmu mjere za sprječavanje nastanka štete bez da se prije toga obveže protivnike osiguranja da to sami učine. Tek ako se protivnici osiguranja ne bi ponašali u skladu s odlukom suda, ispunile bi se pretpostavke da se činidba izvrši po trećim osoba, a na njihov trošak. Predlagatelji ovim prijedlogom za osiguranje ne zahtijevaju da se protivnicima osiguranja naloži kakvo činjenje (ili propuštanje) radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva odnosno radi uklanja izvora pa stoga nije osnovan njihov prijedlog da se privremenom mjerom oni sami ovlaste na izvođenje predloženih radova.
12. Predlagatelji se pozivaju i na odredbe Zakona o upravljanju i održavanju zgrada ("Narodne novine" broj 152/24., 47/26., dalje ZUOZ) i to članka 41. stavak 1. točke 8. i 9. prema kojima su suvlasnici dužni dopustiti ulaz u svoj poseban dio zgrade upravitelju zgrade odnosno osobi koju upravitelj zgrade odredi ako je to potrebno radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja oštećenja ili kvara koji uzrokuje ili bi mogao uzrokovati štetu zajedničkom dijelu zgrade ili posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika te prema kojima su suvlasnici omogućiti izvođenje radova u svojem posebnom dijelu zgrade koji se odnose na hitne popravke, kao i na radove koji se odnose na održavanje, obnovu i unaprjeđenje svojstava zgrade za koju je izrađena projektna dokumentacija i donesena važeća odluka zajednice suvlasnika.
13. U pogledu citirane odredbe članka 41. stavak 1. točke 8. ističe se kako je tom odredbom upravitelj zgrade, a ne pojedini suvlasnik, ovlašten ući u poseban dio zgrade radi radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja oštećenja ili kvara koji uzrokuje ili bi mogao uzrokovati štetu zajedničkom dijelu zgrade ili posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika. U odnosu na točki 9. treba reći da je nesporno da predlagatelji osiguranja ne predlažu izvođenje radova za koje je izrađena projektna dokumentacija i donesena važeća odluka zajednice suvlasnika. Što će tiče hitnih radova, ZUOZ u članku 25. stavku 1. propisuje da je "hitan popravak aktivnost kojom se otklanja uzrok opasnosti za život i zdravlje ljudi ili za oštećenje stvari u zgradi ili izvan zgrade odnosno aktivnost kojom se otklanja ugroženost osnovnih životnih uvjeta u zgradi." te u stavku 2. da hitan popravak podrazumijeva dovođenje uzroka opasnosti u kontrolirano stanje u najkraćem mogućem roku. U stavku 3. je navedeno da se hitnim popravkom smatra poduzimanje radova na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade u slučaju, između ostalog, prodiranja oborinskih voda u zgradu, saniranja posljedica prodora voda te oštećenja krova, dok je stavkom 6. propisano da upravitelj može obaviti hitne popravke i na posebnom dijelu zgrade i njegovu pripatku ako ih ne obavi vlasnik tog dijela zgrade, a od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima zgrade. Osim što je prema citiranim odredbama upravitelj zgrade ovlašten za obavljanje hitnih popravaka (a ne suvlasnik kojem prijeti šteta), on takve popravke može poduzeti na posebnom dijelu samo ako ih ne obavi vlasnik tog dijela zgrade i to samo kako bi se uzroci opasnosti doveli u kontrolirano stanje u najkraćem mogućem roku, a nije ovlašten izvesti potpunu sanaciju uzroka štete, kako to predlažu predlagatelji. Stoga se privremena mjera predloženog sadržaja ne može odrediti niti pozivom na odredbe ZUOZ-a.
14. Konačno, predlagatelji traže određivanje privremene mjere koja po svojem sadržaju odgovara točki I. tužbenog zahtjeva iz parnice koja je među strankama u tijeku. Načelno sud može odrediti privremenu mjeru koja izrekom sadržajno odgovara tužbenom zahtjevu iz parnice koja je u tijeku, no samo ako se određivanjem takve mjere kratkoročno i privremeno uređuje odnos između stranaka parničnog postupka. Određivanjem predložene privremene mjere bi se, međutim, jednokratnom radnjom trajno i konačno uredio spornog odnosa između stranaka (jer bi se izveli radovi koji se predlažu tužbom i takvo stanje bi bilo trajnog karaktera) , a u kojem slučaju se po stavu ovog suda ne može donijeti privremena mjera iz članka 346. OZ-a.
15. Kako, slijedom svega navedenog, nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere predloženog sadržaja propisane člankom 346. OZ-a, odlučeno je kao u izreci.
16. Odluka o trošku donesena je pozivom na članak 14. stavak 5. OZ-a te su predlagatelji osiguranja protivnicima osiguranja dužni naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. Visinu troška je sud odmjerio prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., dalje: Tarifa), a imajući u vidu vrijednost predmeta spora u iznosu od 22.093,61 eura. Stoga je protivnicima osiguranja priznat trošak za sastav odgovora na prijedloga za osiguranje u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 11. t. 1. Tarife), za sastav podnesaka od 6. lipnja 2025. i 19. travnja 2026. 50,00 eura po radnji (Tbr. 11. t. 10. Tarife) i za zastupanje na ročištu 20. travnja 2026. 200,00 eura (Tbr. 12. t. 1. Tarife), sve uvećano za 10% na ime zastupanja dviju stranaka (Tbr. 40. t. 1. Tarife) i uvećano za PDV, ukupno 687,50 eura. U preostalom dijelu zahtjev protivnika osiguranja za naknadom troška je odbijen kao previsoko postavljen. Predlagatelji osiguranja nisu dužni snositi trošak postupka kao solidarni dužnici jer nisu solidarno odgovorni u glavnoj stvari (članak 161. stavak 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.- Odluka USRH, 84/08., 96/08.- Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP-a). Na dosuđeni trošak protivnicima osiguranja pripada i zatražena zatezna kamata (članak 30. stavak 3. OZ-a) od donošenja odluke do isplate po stopi određenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO).
17. Stoga je odlučeno kao u izreci.
U Opatiji 8. lipnja 2026.
Sutkinja:
Ana Župić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa istog, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a za županijski sud.
DNA:
1. Predlagatelju osiguranja po punomoćniku
2. Protivniku osiguranja po punomoćniku
