P-708//2022
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
Stjepana Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, po sucu toga suda Vlatki Gašperov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: RD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima iz od Burić i Koudela d.o.o. , Šibenik, Poljana 4 protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, zatupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, nakon javno održane glavne rasprave dana 21. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženice, a objavljene dana 8. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužiteljica RD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica za cijelo nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] ZU 7645 k. o. [katastarska općina] koji je na Geodetskom snimku izrađenom od strane ovlaštenog geodeta BD mag. ing. geod. et geoinf od dana 25. rujna 2020. godine, a koji dio nekretnine je označen točkama A-B-C-D-A površine 565 m2, sve sukladno skici mjesta očevida izrađenoj od strane ovlaštenog geodeta Anđela Jareba, mag. ing. geod. et geoinf. iz travnja 2026. godine, a koji dio nekretnine je označen točkama A -B-C-D-A površine 565 m2, a koji geodetski snimak i skica mjesta očevida su sastavni dije lovi ove presude, zbog čega je sadašnja uknjižba prava vlasništva predmetne nekretnine pogrešna i bez pravnog učinka, pa se ovlašćuje podnositelj zahtjeva da na temelju ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva predmetne nekrtnine za cijelo uz istovremeni izbris istog prava s imena Republika Hrvatska.
II. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.753,12 eura u roku od 15 dana zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate.
Obrazloženje
1.Tužiteljica RD ( dalje u tekstu tužiteljica) je dana 01. travnja 2022. godine podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 565 m2.
1.1.U tužbi se navodi da je tužiteljica stvarna vlasnica i posjednica realno određenog dijela predmetne nekretnine koji je na geodetskom snimku izrađen od ovlaštenog geodeta BD mag. ing. geod. et geoinf od dana 25. rujna 2020. godine, a koji dio nekretnine je označen točkama A-B-C-D-A površine 565 m2. Nadalje navodi da je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza smrti svog supruga UD pok. AD sukladno rješenju o nasljeđivanju broj O-13/06 od dana 20. ožujka 2006. godine. Pirija R a koji je stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. AD, a koji je istu stekao od svojih prednika i tako unatrag nekoliko generacija, prije više od 130 godina. Kao jedan od posjednika predmetne nekretnine u posjedovnom listu broj 1270 k. o. [katastarska općina] upisan je upravo SD kao izvanknjižni vlasnik. Pri izrade nove izmjere za k. o. [katastarska općina] prije više od 50 godina, predmetna nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] i upisana je na ime AD, prednika tužiteljice. Radi se o nekretnini koja je starim prezidima i zidovima ograđena od susjednih nekretnina. Predmetna nekretnina se nekada koristila kao vinograd i nikad nitko predlagateljici niti njezinim prednicima nije osporavao posjed niti vlasništvo.
2. U prilog tužbi tužitelj dostavlja negativni odgovor na zahtjev za mirno rješenje Općinskog državnog odvjetništva, Građansko upravnog odjela, broj N-DO-29/2022 podnesenog nadležnom državnom odvjetništvu sukladno odredbi čl. 186.a.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 80/22 i 114/22; dalje ZPP) prije podizanja ove tužbe.
3. Tužena u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, a iz razloga što iz dokaza na koje se tužitelj poziva u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva odnosno podnositelj u prvom redu nije priložio nijedan dokaz iz kojeg bi proizlazio da bi posjedovao predmetnu nekretninu nastavno na svoje prednike preko 130 godina. Ističe kako je prednik tužiteljice SD rođen 1947. godine tako da isti nije mogao steći pravo vlasništva dosjelošću, a tužitelj nije priložio dokaze da je upravo on naslijedio predmetnu nekretninu od AD. Nadalje pregledom digitalne orto-foto karte iz 1968. godine nisu vidljive star prizide i zidovi niti ikakvi tragovi posjeda na dijelu predmetne nekretnine.
4. U tijeku postupka Sud je pročitao posjedovni list broj 1270 za k. o. [katastarska općina] ( list 14 15 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama za predmetnu nekretninu ( list 25, 26, 27, 28,29, 30 spisa), rješenje o nasljeđivanju doneseno po javnom bilježniku Aljoši Gojanović iz Vodica, broj O-13/06 od dana 20. ožujka 2006. godine ( list 12, 13 spisa)n te zemljišne knjige ovog suda za predmetnu nekretninu.
4.1. Sud je proveo uviđaj na licu mjesta dana 17. travnja 2026. godine uz prisustvo sudskog vještaka geodetske struke Anđelo Jareb.
4.2. Prilikom održavanja uviđaja na licu mjesta saslušao svjedoke B, CD, ND, ŠD te proveo dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke.
5. Tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari uređen je podneskom punomoćnika tužitelja nakon provedenog vještačenje u ovoj pravnoj stvari.
6. Tužbeni zahtjev je osnovan.
7. Pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari nije sporna, a da je tome tako proizlazi iz priloženog e izvadaka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica]).
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje da je nasljeđivanjem, a njegov pravni prednik dugogodišnjim posjedovanjem stekli pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.
6. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.
7. Pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama za predmetnu nekretninu utvrđeno je da je ista upisana u posjedovni list broj 155 za k. o. [katastarska općina] a kao posjednik je upisan UD i to od revizije posjeda 1954. godine te je predmetna nekretnina upisana i u posjedovni list broj 1270, a kao posjednik je upisan UD, a upisan je od 2016. godine provedbom parcelacije.
7. 1. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju doneseno iza smrti SD, umro 2005. godine, a rođen 1947. godine utvrđeno je da je predmet nasljeđivanja, između ostalog i izvanknjižno vlasništvo k. o. [katastarska općina] nekretnine upisane u posjedovni list broj 155 i posjedovni list broj 1107 za k. o. [katastarska općina], kao nasljednik za cijelo proglašena je njegova supruga RD za cijelo.
7.2. Obzirom da su navedene isprave javne isprave, a tužena nije dovela u sumnju njihovu vjerodostojnost to je sud u cijelosti prihvatio utvrđenje da je tužiteljica stekla predmetne nekretnine nasljeđivanjem iza smrti supruga, a on iza smrti svog oca AD, a on dugogodišnjim posjedovanjem.
8. Uviđajem na mjestu spora utvrđeno je da se pokazana nekretnina katastarski identificira kao dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijelu koji je prikazan na geodetskom situacijskom nacrtu koji je priložen u spis predmeta izrađen od kvadrati d.o. Šime Skočić, dipl. ing. označen A-B-C-D. U naravi pokazana nekretnina u donjem dijelu je borova šuma, a u preostalom gornjem dijelu dominira šikara, makija, smrika. Pokazana nekretnina omeđena je sa zapadne, sjeverne i istočne strane, sa zapadne i istočne strane međnim kamenjem, gribljom, a sa sjeverne suhozidom. S južne strane međa nije vidljivo označena.
Na poseban upit zz tuženika da li na geodetskom situacijskom nacrtu suhozid prikazan na sjevernoj strani nekretnine, obuhvaća i predmet spora, naveo je potvrdno. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li su sporne međe nekretnine naveo je da nisu sporne i da se mogu razgraničiti od drugih nekretnina.
8.1. Na temelju skice mjesta očevida utvrđeno je kako pokazano stanje na terenu u cijelosti odgovara geodetskom snimku priloženom uz tužbu izrađenom od strane ovlaštenog geodeta BD mag. ing. geod. et geoinf od dana 25. rujna 2020. godine, u naravi se radi o poljoprivrednom zemljištu koje je djelomično ograđeno.
9. Na okolnost dugogodišnjeg neometanog posjedovanja predmetnih nekretnina saslušani su svjedoci kako slijedi.
9.1. Svjedok ID (rođ. 1972., nesrodan sa strankom) navodi da je njegova majka vlasnica nekretnine koja graniči s predmetnom nekretninom. On je na nekretninu u vlasništvu majke dolazio još kao dijete i po pričanju drugih ljudi poznato mu je da je vlasnik predmetne nekretnine bio pok. AD. Dodao je da je viđao pok. AD, koji je na nekretnini čuvao magarca, djekao drva i brao travu. AD je naslijedio UD, Miličin suprug. Naveo da nikada nije čuo niti ima saznanja da se vodio spor oko posjeda odnosno vlasništva. Dodao je da koliko mu je poznato da je pok. AD umro prije otprilike 30 do 35 godina te da je imao 80 godina kada je umro.
9.2. Svjedok OD ( rođ. 1958.g. , nesrodan sa strankom) je naveo da je kao dijete sa svojim ocem pok. U dolazio u neposrednu blizinu pecati i još je tada viđao na predmetnoj nekretnini pok. AD i LD.Isti su dolazili na predmetnu nekretninu sjeći drva, dovodili su magarca. Dodao je da je pok . AD umro 14991.godine, ali nije točno siguran. Naveo je da je pok. AD imao petero djece, on poznaje SD, ZD i ED za ostalo dvoje nema saznanja. Kako su se nasljednici pok. AD podijelili ne zna, ali je čuo da je predmetna nekretnina pripala SD i nije čuo da postoji spor oko navedene nekretnine.
9.3. Svjedok RDĐ ( rođ. 1961., u srodstvu sa tužiteljicom) naveo je da je vlasnik nekretnine koja je odmah do predmetne nekretnine te da je ina istoj viđao pok. AD i LD, isti su dolazili na nekretninu sa magarcem, sjekli drva i obavljali ostale poljoprivredne poslove. Naveo je da su AD i LD imali četvero ili petero djece, nije siguran koliko točno. Poznaje SD, GD, za ostala imena se ne sjeća. Po pričanju svog oca zna da je predmetna nekretnina pripala UD. Dodao je da nije čuo da su braća i sestre osporavali vlasništvo na predmetnoj nekretnini. Dodao je da je nekretnina mjestimično označena. Poznato mu je da je pok. AD umro prije 30 godina, da je nekretnina oduvijek u vlasništvu obitelji GD.
9.4. Svjedok ŠD ( ROĐ. 1967., nesrodan sa tužiteljicom) naveo je da ima nekretninu u svom vlasništvu koja je u blizini predmetne nekretnine te dodao da je predmetna nekretnina oduvijek u vlasništvu obitelji GD. On je na svoju nekretninu dolazio još kao dijete i poznato mu je po pričanju, da je nekretnina u obitelji JD, a i viđao je pok. AD na predmetnoj nekretnini. Naime sve nekretnine oko predmetne nekretnine pa i predmetna su u vlasništvu obitelji iz [adresa] i nikad nikome nije osporavan niti posjed niti vlasništvo. On koliko se sjeća viđao je AD kako je na predmetnoj nekretnini čuvao magarca, ali daljnjih saznanja nema. Dodao je da je AD osim UD imao još 4 kćerke i to GD, ZD, za ostale ne zna. Po pričanju zna da nekretnina nije pripala sestrama već isključivo UD, ali detalje ne zna. Dodao je da se uvijek pričalo da je nekretnina Antina. Izjavio je da misli da je pok. AD umro prije 30 godina te da je bio starije životne dobi kada je umro.
10. Tužiteljica saslušana kao stranka je navela da se 1970. godine udala u [adresa] i od tada sa suprugom i svekrom dolazi na predmetnu nekretninu. Dolazili su s magarcem, pilali drva i obavljali druge poljoprivredne poslove. Dodala je da je njezin svekar imao njezinog muža kao jedinog muškog sina i četiri kćerke i oporukom je sve ostavio njezinom mužu. Kad je njezin svekar umro sestre od njezinog muža su se već udale i nisu nikad potraživale predmetnu nekretninu odnosno poštovale su oporuku pok. AD. Navela je da da je AD umro 2001. godine, starosti 95 godina. Po pričanju zna da je pok, AD stekao predmetnu nekretninu nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. SD. Dodala je da nikada nije čula niti imala saznanje da se oko predmetne nekretnine vodio spor oko vlasništva-
10.1. Tužiteljica u svom iskazu potvrđuje navode iz tužbe te ističe kako je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza smrti supruga pok. SD, a on nasljeđivanjem iza smrti svog oca.
10.2. Sud je poklonio vjeru navodima tužiteljice jer je u svrhu dokazivanja svojih tvrdnji pribavila svu dokumentaciju koju je realno moguće pribavit.
11. Gleda iskaza saslušanih svjedoka kazati je da su oni u svim bitnim dijelovima iskazivali identično po pitanju poznavanja rodoslovlja obitelji tužitelj ice pa su tako identično iskazivali kako je tužiteljica predmetnu nekretninu stekla iza smrti svog supruga pok. SD, a on iza smrti svog oca pok. JD. Svjedočili su o činjenicama koje su im poznate neposredno i posredno te su potvrdili navode iz tužbe kao i činenice koje večim dijelom proizlaze i iz ostalih dokaza. K tome svjedoci su identično iskazivali o posjedu predmetne nekretnine od strane prednika tužiteljice prisječajući se prića svojih prednika, a posebno uzevši u obzir da cijeli svoj život stanuju na ovom području. Sud je cijenio činjenicu da u tako malom mjestu stanovnici poznaju lokalne običaje i događanja, pa tako im je poznato i koja od nekretnina kome pripada i da se zemlja u obitelji i prenosila s koljena na koljeno te kako se zemlja u zove u narodu.
12. Iz izvedenih dokaza evidentno je da je tužiteljica stekla predmetnu nekretninu nasljeđivanjeem iza smrti svog supruga pok. SD, a on nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. AD, dakle prenošenjem nekretnine s koljena na koljeno, a iz iskaza saslušanih svjedoka mahom mještana [adresa] razvidno je da je općepoznato u tom kraju da je to bila zemlja u vlasništvu obitelji AD od davnina, što im nitko nije osporavao, a o čemu su saslušani svjedoci detaljno iskazivali prikazvaši cjelovito rodoslovlje tužiteljice.
13. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu dana 01. siječnja 1997. godine, bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile statusa kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. godine („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV -a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.
14. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije dana 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).
15. Analizom i ocjenom iskaza saslušanih svjedoka jednako kao i neposrednim zapažanjem na licu mjesta kojom prilikom se zateklo poljoprivredno zemljište, koje je djelomično ograđeno kamenim suhozidima, a što je sve utvrđeno na zapisniku s održanog očevida, ovaj sud je stava kako je postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osnovan. Naime, zaključak je ovog suda da je tužiteljica nasljeđivanjem iza pokojnog supruga pok. SD, a on nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. AD, a on dosjelošću, stekla pravo vlasništva predmeta spora budući je ovaj sud prihvatio iskaze svjedoka da se predmetne nekretnine nalaze u posjedu prednika tužitelja. Svi saslušani svjedoci, neovisno jesu li isti u srodstvu s tužiteljima ili ne iskazivali su identično o načinu posjedovanja predmeta spora, pa su tako svi suglasno kazivali da je suprug tužiteljice, a prije njega njegov otac koristio predmetnu nekretninu za poljoprivredne poslove. Navedeni svjedoci u svim bitnim dijelovima suglasno potvrđuju kako je predmetnu nekretninu prvotno koristio pok. JD, a potom njegov sin pok. DD, a sada tužiteljica.
16. Nastavno na rečeno, iz iskaza svjedoka, te priloženu dokumentaciju, zaključuje se kako su prednici tužitelja u dugogodišnjem posjedu i prije 1941. godine, ali imajući u vidu naprijed citirane odredbe svakako je prošlo više od 40 godina mirnog posjeda tužiteljevih prednika, bez razloga za sumnju da bi upravo cjelokupni posjed predstavljao cjelinu koja u naravi čini ograđeno poljoprivredno zemljište.
17. Zaključak ovog suda je da je tužiteljica stekla valjani pravni osnov nasljeđivanjem iza smrti svog supruga pok. SD, a on nasljeđivanjem iza svog oca, dugogodišnjim posjedom, dakle, ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki izvanrednom dosjelošću rok koje je, propisan člankom 159. stavak 4. ZV- a (u trajanju od 40 godina), svakako dovršen do vremena stupanja na snagu ZV -a, zbog čega je zahtjevu tužiteljice valjalo udovoljiti u cijelosti i presuditi kao u izreci, kontinuiranim, mirnim i od nikog ometanim posjedom prednika izvršavanog glede spornih nekretnina više od 40 godina, a svakako i ranije što su o posrednim i općepoznatim činjenicama za žitelje onog kraja iskazivali saslušani svjedoci .
18. S obzirom da je tužena u cijelosti izgubila parnicu, dužna je tužitelju naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, sukladno čl. 154.st. ZPP-a.
17.1. Tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe od dana 01. travnja 2022. godine po kvalificiranom punomoćniku ( v.p.s. = 1.327,36 eura -100 bodova sukladno Tbr. 7.t.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika( "Narodne novine" broj 138/23, dalje Tarife) u iznosu od 200,00 eura, trošak pristupa na ročište dana 07. srpnja 2022. godine, 22. kolovoza 2022., 18. ožujka 2026. godine., 17. travnja 2026.godine i dana 21. svibnja 2026. godine za svako ročište 100 bodova, ukupno 500 bodova što iznosi 1000,00 eura sukladno Tbr.9. točka 1. Tarife, za podnesak od 22.07.2022. godine, 19.09.2022.godine i 14.svibnja 2022 za svaki po 100 bodova odnosno ukupno 300 što iznosu 600,00 eura sukladno Tbr.8.t.1. Tarife, što predstavlja parnični trošak u iznosu od 1.800,00 eura, uvećano za PDV(25%) iznosi 2.250,00 eura. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 53,09 eura sukladno Tarifi br. 1. stavak.1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 37/2023), te trošak vještačenja u iznosu od 450,00 eura, a što ukupno predstavlja 2.753012 eura.
18. Temeljem svega iznijetoga odlučeno je kao u izreci.
Šibenik, 08. lipnja 2026.
Sutkinja
Vlatka Gašperov
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.
DN-a:
1. Tužitelju-po punomoćniku
2. Tuženoj putem ODO Šibenik
3. U spis
