Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-5303/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluke i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljenog AZ i dr. zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22.) odlučujući o žalbi I okrivljenog AZ podnesenoj po branitelju Marku Višiću, odvjetniku iz Splita protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu broj: 28. Pp-16617/2022 od 12. svibnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 8. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba I okrivljenog AZ, a u povodu te žalbe po službenoj dužnosti prvostupanjska presuda se ukida u cijelosti i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu broj: 28. Pp-16617/2022 od 12. svibnja 2023. proglašeni su krivima i kažnjeni i to I okrivljeni AZ novčanom kaznom od 100,00 eura / 753,45 kuna, a II okrivljeni ŽZ novčanom kaznom od 200,00 eura / 1.506,90 kuna, koju kaznu su obvezni platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona s tim da je II okrivljenom ŽZ na temelju članka 40. Prekršajnog zakona u izrečenu kaznu uračunato vrijeme provedeno u zadržavanju od dana 19. listopada 2022. u 17,55 sati do 20. listopada 2022. u 16,35 sati kao dva dana zatvora računajući isti kao 79,64 eura pa je određeno da II okrivljeni ŽZ na ime novčane kazne obvezan je platiti preostali iznos od 120,36 eura.
2. Nadalje, I okrivljenom AZ na temelju članka 139 stavka 3. Prekršajnog zakona određeni su troškovi prekršajnog postupka od 26,54 eura, a II okrivljenom ŽZ su određeni troškovi postupka od 109,82 eura koji troškovi se sastoje od paušalnih troškova suda u iznosu od 26,54 eura te troškova angažmana policije u iznosu od 83,28 eura.
3. Protiv te presude I okrivljeni AZ je po branitelju podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajno prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
4. Žalitelj u bitnom ističe da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, da je izreka pobijane presude nerazumljiva, proturječna sama sebi i da u presudi uopće nema razloga o odlučnim činjenicama, a ono što je navedeno da je u potpunosti nejasno i proturječno.
5. Predlaže da se žalba prihvati te da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
6. Žalba je osnovana.
7. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) ovaj Sud je ispitivao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te je pritom ovaj Sud po službenoj dužnosti našao da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona jer se presuda temelji na nezakonitom dokazu, a jednako tako je počinjena i bitna povreda odredaba Prekršajnog zakona iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona koju povredu ističe žalitelj.
8. Naime, iz zapisnika o glavnoj raspravi održanoj dana 11. svibnja 2023. razvidno je da je sud nakon što je konstatirao da okrivljenici nisu pristupili na istu iako su uredno pozvani, da je sud u dokaznom postupku pročitao zapisnik o ispitivanju svjedoka ZZ, zapisnik o ispitivanju svjedokinje EZ te zapisnik o ispitivanju svjedokinje UZ, i u obrazloženju prvostupanjske presude je također navedeno da je nakon ovako provedenog dokaznog postupka sudac našao dokazanim da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret jer da navedeno proizlazi iz pregledanih dokaza.
8.1. Međutim, iskazi svjedoka ZZ, EZ i UZ koji su sastavljeni od strane tužitelja 19. listopada 2022. nisu mogli biti korišteni u postupku i na njima se presuda nije mogla temeljiti, jer nisu zakoniti dokazi.
8.2. Naime, odredbom članka 158. stavka 7. Prekršajnog zakona je propisano da ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenjem nadzora, može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama tog Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a takvi zapisnici o ispitivanju svjedoka mogu se koristiti kao dokaz u postupku.
8.3. Odredbom članka 173. Prekršajnog zakona propisano je da će se pri ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku smisleno primjenjivati odredbe koje važe u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, a iz zapisnika o ispitivanju svjedoka pred policijom nije razvidno da su svjedoci ispitani sukladno odredbama članka 288. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 92/12. – Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22.) o ispitivanju svjedoka.
8.4. Prema odredbi članka 300. stavak 1. i 5. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenje iz članka 288. stavka 3. tog Zakona (da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti, da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo kao i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članku 286. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku (nisu ubilježena u zapisnik). Iz zapisnika o ispitivanju navedenih svjedoka pred policijom nije razvidno jesu li svjedoci upozoreni sukladno prethodno navedenih odredbama Zakona o kaznenom postupku. Naime, predmetni zapisnici o ispitivanju svjedoka tiskani su formulari, u kojima su, između ostalog, otisnuta i sva upozorenja za svjedoke (točka 1., 2. i 3.) međutim, ni na koji način (zaokruživanjem rednog broja ispred pojedinog sadržaja upozorenja, njegovim podcrtavanjem i sl.) nije naznačeno da su svjedoci prije ispitivanja doista informirani i upoznati sa svojim pravima i dužnostima. Kako se radi o tiskanom formularu jednakim za sve svjedoke, nužno je na jasan i nedvojben način označiti koja su sve upozorenja dana svjedocima, a što u ovom slučaju nije učinjeno stoga su iskazi svjedoka ZZ, LZ te UZ pred policijom nezakoniti dokazi sukladno članku 300. Zakona o kaznenom postupku i ne mogu se upotrijebiti kao dokazi u postupku.
9. Nadalje, pravilno žalitelj ističe da prvostupanjska presuda nema niti razloga o odlučnim činjenicama, naime, prvostupanjski sud nije izvršio ocjenu i analizu svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj svezi, već je paušalno naveo bez ikakve ocjene i analize dokazne građe da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, odnosno kako je izostala analiza dokaznog postupka, počinjena je i bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona koju žalitelj ističe u žalbi.
10. Zbog svega navedenog trebalo je žalbu okrivljenika prihvatiti, pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U smislu odredbe članka 202. stavka 6. Prekršajnog zakona pobijanu presudu je trebalo po službenoj dužnosti ukinuti u cijelosti i u odnosu na II okrivljenika ŽZ koji nije podnio žalbu jer je citiranom odredbom zakona propisano ako drugostupanjski sud u povodu bilo čije žalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenika od koristi i za kojeg od suokrivljenika koji nije podnio žalbu ili je nije podnio u tom smjeru postupit će po službenoj dužnosti kao da takva žalba postoji.
11. Prvostupanjski sud će ponovno provesti dokazi postupak, u postupku ispitati okrivljenike na navode optužnog prijedloga, ispitati svjedoke predložene od strane tužitelja, provesti sve druge dokaze koje ocijeni potrebnim i nakon toga analizom i ocjenom svih provedenih dokaza i pravnorelevantnih činjenica u ovom predmetu donijeti novu, valjano obrazloženu odluku.
12. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 8. lipnja 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 7 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
