Poslovni broj: P-9908/2021-43
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužiteljice DG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Stanoje Marinović, odvjetnik u Koprivnici, protiv tuženika HOK- osiguranje d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. prosinca 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice ĐG, odvjetnička vježbenica, i zamjenika punomoćnice tuženika OG, odvjetničkog vježbenika, 8. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I/ Nalaže se tuženiku HOK-osiguranje d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176, isplatiti tužiteljici DG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.150,11 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. siječnja 2021. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II/ Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.229,74 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 2.930,96 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. lipnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
IV/ Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova postupka.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi od 7. srpnja 2021. navodi da se 4. siječnja 2019. u [adresa] dogodila prometna nezgoda u kojoj je tužiteljica zadobila teške tjelesne povrede, a koje su detaljnije opisane u medicinskoj dokumentaciji te da je na dan predmetne nezgode kod tuženika temeljem police osiguranja od nezgode br. 01- 0000002060, a kao djelatnica Općinskog suda u Koprivnici, bila osigurana za slučaj nastupanja trajnog invaliditeta. Tužiteljica pojašnjava da je tom policom ugovorena svota osiguranja za slučaj nastupanja trajnog invaliditeta od 60.000,00 kuna te tvrdi da je zbog zadobivenih potvrda kod nje zaostao trajni invaliditet od najmanje 100%, a budući da svota osiguranja po naprijed spomenutoj polici iznosi 60.000,00 kuna, to tužiteljica smatra da joj na ime 100% trajnog invaliditeta, a primjenom čl. 7. st. 1. toč. 3. Općih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (100%+50) pripada temeljem trajnog invaliditeta iznos od 90.000,00 kuna. Tužiteljica navodi da joj je tuženik u mirnom postupku priznao 72,50% invaliditeta te je istoj, primjenom čl. 7. st. 1. toč. 3. Općih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja, kao nesporno isplatio iznos od 57.000,00 kuna. Uzimajući u obzir navedenu isplatu u mirnom postupku, tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje isplatu daljnjeg iznosa od 33.000,00 kuna zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. siječnja 2021. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu prvenstveno ističe prigovor nenadležnosti te predlaže da se predmet ustupi na odlučivanje stvarno i mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Nadalje, čini nespornim da je tužiteljici isplatio iznos od 57.000,00 kuna jer da je temeljem čl. 1. st. 2. i čl.11. Okvirnog sporazuma za nabavu usluge kolektivnog osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja ev. br. 10/2017 te čl. 6. st. 1. i čl. 11. st. 2. Priloga II i Tablica za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja i točke 9, 57/1, 101, 118/1, 191, 2x204, 220 uz posebne odredbe II/3 iza 221, utvrđen nastanak djelomičnog invaliditeta od 72,5% te smatra da je isplaćenim iznosom u cijelosti izmirio sve svoje obveze prema tužiteljici. Stoga tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva preko isplaćenog iznosa budući je isti neusklađen s Okvirnim sporazumom i Tablicama i ne odgovara ozljedama koje proizlaze iz dostavljene medicinske dokumentacije te predlaže sudu da tužiteljicu odbije u cijelosti s tužbom i tužbenim zahtjevom preko primjerenog zahtjeva uz naknadu parničnih troškova tuženiku.
3. Povodom prigovora tuženika, rješenjem Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj P-230/2021-6 od 15. listopada 2021., isti se oglasio mjesno nenadležnim i predmet ustupio ovom sudu kao mjesno nadležnom.
4. Tužiteljica nakon provedenih medicinskih vještačenja te usmenog očitovanja na prigovore, u podnesku od 9. listopada 2023., specificira tužbeni zahtjev, na način da potražuje isplatu daljnjeg iznosa od 2.150,11 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. siječnja 2021. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.
5. Tuženik tijekom postupka sadržajno ustraje kod prigovora iz odgovora na tužbu. Po primitku nalaza i mišljenja vještaka, u podnesku od 9. siječnja 2023. tuženik predlaže pozvati vještake na ročište za glavnu raspravu kako bi usmeno obrazložili nalaz i mišljenje kojima prigovara u cijelosti te podredno predlaže provođenje novog medicinskog vještačenja. Po primitku podneska tužitelja od 9. listopada 2023., kojeg je tuženik zaprimio 28. studenog 2023. te se tuženik u podnesku od 29. studenog 2023. protivi smanjenju tužbenog zahtjeva. Predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška.
6. U odnosu na podnesak tužitelja od 9. listopada 2023. kojim je tužbeni zahtjev (u odnosu na tužbeni zahtjev postavljen u tužbi) smanjen za iznos od 2.229,74 EUR, valja istaknuti da se radi o djelomičnom povlačenju tužbe iz čl. 193. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP) za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, uvijek potreban pristanak tuženika (navedeno pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2021., Su IV-16/2021-8). Imajući u vidu da je obavijest o djelomičnom povlačenju tužbe (podnesak) od 9. listopada 2023. tuženik 28. studenog 2023., kao i da se tuženik pravovremeno podneskom od 29. studenog 2023. usprotivio takovom djelomičnom povlačenju tužbe, to navedena parnična radnja tužitelja nije proizvela pravni učinak (djelomičnog povlačenja) te je predmet spora (ostao) u tužbi utuženi ukupni novčani iznos od 4.379,85 EUR.
7. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u policu osiguranja od nezgode broj: 01-0000002060 (list 6 spisa), privitak broj 1 polici osiguranja broj [broj police osiguranja]- 0000002060 (list 7 spisa), privitak broj 2 polici osiguranja broj [broj police osiguranja]-0000002060 (list 8 spisa), dopis od 17. veljače 2021. (list 9 spisa), Zapisnik o očevidu (promet) od 4. siječnja 2019. (listovi 10-14 spisa), presudu Općinskog suda u Varaždinu posl. broj K- 216/19 od 29. svibnja 2019. (listovi 15-17a spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 19-158 i 221-270 spisa), Okvirni sporazum za nabavu usluge kolektivnog osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (ev. br. 10/2017) (listovi 165-193 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu kirurgu- traumatologu prim. dr. ZG (listovi 273-277 i 313-314 spisa) te je provedeno medicinsko vještačenje po liječniku vještaku neurologu dr.sc. Željku Bočinu (listovi 294-296 i 313-314 spisa).
8. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
9. Među strankama nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja - prometne nezgode od 4. siječnja 2019., kao i da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede u svezi kojih je došlo do trajnog invaliditeta zaostalog nakon predmetnog štetnog događaja, a da je tužiteljica bila osigurana temeljem police osiguranja od nezgode br. 01-0000002060, a kao djelatnica Općinskog suda u Koprivnici, za slučaj nastupanja trajnog invaliditeta.
10. Među strankama je sporna visina tužbenog zahtjeva preko isplaćenog iznosa.
11. S obzirom da je među strankama tijekom postupka bilo sporno pripada li tužiteljici pored isplaćene nesporne naknade pravo na isplatu daljnjeg iznosa naknade s osnove trajnog invaliditeta zaostalog nakon predmetnog štetnog događaja, to su radi utvrđivanja odlučnih činjenica u svezi osnove i visine tužbenih zahtjeva tijekom postupka provedena medicinska vještačenja po liječniku vještaku specijalistu kirurgu- traumatologu prim. dr. ZG i po liječniku vještaku specijalistu neurologu dr.sc. Željku Bočinu.
12. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka specijalista kirurga-traumatologa prim. dr. ZG (listovi 273-277 spisa) u bitnom proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju od 4. siječnja 2019. stradala kao pješak i zadobila: krvarenje ispod meke moždane ovojnice na čelu i potiljku lijevo, natučenje vrha oba plućna krila, prijelom desne nadlaktice, prijelom križne kosti lijevo, prijelom gornje i donje grane lijeve stidne kosti, prijelom sjedne kosti, višeiverni prijelom desne goljenične kosti, ozljedu peronealnog i tibijalnog živca te prijelom lijeve goljenične i lisne kosti. Liječenje posljedica ovog štetnog događaja završeno je 1. ožujka 2021. Temeljem pregleda priložene medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice, a korištenjem Tablica invaliditeta tuženika kao posljedice tjelesne ozljede vještak je pri ocjenjivanju imao u vidu propozicije T6 i T8 Općih odredaba. Tako je vještak posljedicu prijeloma desne nadlaktične kosti, tj. smanjenu pokretljivost desnog ramenog zgloba prema Tč 118b procijenio na 10%. Posljedicu prijeloma desne goljenične kosti uz ozljedu peronealnog i tibijalnog živca što je objektivizirano EMNG-om i kliničkom slikom po Tč 219 i 220 procijenio je na 35%, smanjenu pokretljivost desnog koljena po Tč 193 b uz Tč 8 Općih odredaba na 5%, odnosno ukupna ocjena za posljedice ozljede desne potkoljenice je 40%. Posljedice prijeloma lijeve potkoljenice i smanjenu pokretljivost lijevog koljena srednjeg stupnja procijenio je po Tč 193b na 10%. Prijelom tri kosti zdjelice (križna, sjedna i stidna) koje je vještak procijenio po Tč 104 na 15%. Ozljedu pluća bez dokazanih trajnih objektivnih smetnji ventilacije i bez prijeloma rebara se ne ocjenjuje, dok se postoperacijski ožiljci na ekstremitetima prema predmetnim Tablicama ne ocjenjuju. Vještak je kumulativno procijenio da je trajni invaliditet uzrokovan štetnim događajem od 4. siječnja 2019. od 75% uz napomenu da krvarenje ispod meke moždane ovojnice objektivizirano CT-om i MR-om te posljedičnim psihoorganskim promjenama kako subjektivnim tako i dokazane psihološkom obradom nije ocjenjivao budući da za navedeno nije kvalificiran te je predložio da se ta ocjena povjeri vještaku neurologu, a ukoliko postoji i invaliditet s neurološke strane, vještak smatra da se postotak u skladu s Tč 6 Općih odredaba treba pribrojati kirurškom.
13. Tužiteljica je istome prigovorila u podnesku od 13. srpnja 2022. (listovi 281- 283 spisa), a u kojem navodi da ne prihvaća nalaz i mišljenje vještaka koji se odnosi na ocjenu stupnja invaliditeta po toč. 104. Tablice tuženika, a samim time i ukupni utvrđeni invaliditet u omjeru od 75%, jer da iz priložene cjelokupne medicinske dokumentacije između ostalog nedvojbeno proizlazi da je kod tužiteljice između ostalih povreda nastala i povreda zdjelice u smislu višeivernog, nestabilnog prijeloma zdjelice zarastao s dislokacijom ulomaka ili zglobova. Tužiteljici nije jasno zbog čega je vještak ocijenio trajni invaliditet po toč. 104 s 15% (prijelom dvije kosti zdjelice saniran uz pomak, rendgenološki dokazan) umjesto po toč. 101 s 30% za višestruki prijelom zdjelice saniran uz težu deformaciju ili denivelaciju s kroilijaklnih zgloba simfize rendgenološki dokazani. Ukoliko bi vještak i nadalje ostao kod svog nalaza i mišljenja glede utvrđenog invaliditeta za povredu zdjelice, kao i sveukupno utvrđenog invaliditeta od 75% tužiteljica predlaže da se provede novo vještačenje po drugom vještaku na trošak tužiteljice. Tužiteljica prihvaća sugestiju vještaka te predlaže da se u nastavku postupka provede dodatno vještačenje po vještaku neurologu.
14. Tuženik je također imao prigovor na nalaz i mišljenje koji je iznio u podnesku od 29. kolovoza 2022. te kojim predlaže pozvati vještaka da detaljno obrazloži svoje ocjene, posebice u odnosu na desnu nogu, budući iz nalaza i mišljenja ne proizlazi kako je vještak došao do ocjene od 40%, a sve imajući u vidu priležeće isprave i dokumentaciju.
15. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka specijalista neurologu dr.sc. Željku Bočinu (listovi 294-296 i 313-314 spisa) u bitnom proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju od 4. siječnja 2019. stradala kao pješak i zadobila: krvarenje ispod paučinaste moždane ovojnice u čeono-sljepoočnom i tjemenog predjelu lijevo, krvarenje ispod tvrde moždane ovojnice obostrano u čeonom predjelu, natučenje vrha oba plućna krila, prijelom desne nadlaktice, prijelom križne kosti lijevo, prijelom gornje i donje grane lijeve stidne kosti, prijelom sjedne kosti, višeiverni prijelom desne goljenične kosti, ozljedu peronealnog i tibijalnog živca lijevo te prijelom lijeve goljenične i lisne kosti. Temeljem pregleda priložene medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice, a korištenjem Tablica invaliditeta tuženika, vještak je mišljenja da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila politraumu s brojnim ozljedama lokomotornog sustava, pluća, ozljedama perifernih živaca na lijevoj nozi, kao i kraniocerebralnu ozljedu s krvarenjem ispod paučinaste moždane ovojnice i krvarenjem ispod tvrde moždane ovojnice sa sumnjom na kontuziju mozga. Na temelju medicinske dokumentacije uključujući psihologijsko testiranje, nalaze neuroradioloških pretraga (CT i MR mozga) kao i kliničkog pregleda koji je osobno obavio, s neurološkog aspekta kao posljedica štetnog događaja vezano uz ozljede mozga s krvarenjem ispod moždanih ovojnica smatra da je došlo do smanjenja životne aktivnosti kod tužiteljice prema priloženim tablicama HOK d.d. za određivanje postotka trajnog invaliditeta po Točki 5a, u omjeru od 20% (posttraumatski organski psihosindrom u lakom stupnju- objektiviziran psihologijskim testiranjem dvije godine od ozljede), a iste se pribrajaju invaliditetu utvrđenom po vještaku kirurgu.
16. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka specijalista neurologa dr.sc. Željka Bočine, no tuženik je istome prigovorio u podnesku od 9. siječnja 2023. (listovi 305-307 spisa) u kojem obrazlaže prigovore na vještačenja oba vještaka. Tuženik prvenstveno prigovora nalazu vještaka kirurga, obzirom da isti nema uporišta u medicinskoj dokumentaciji. Smatra da je vještak ocijenio stanje po prijelomu nadlaktične kosti po tč. 118 b – srednje teška redukcija pokreta u ramenom zglobu, dok tuženik smatra da je iz medicinske dokumentacije razvidno da je redukcija funkcije desnog ramena minimalna i to opisana samo u jednom nalazu kirurga kao redukcija abdukcije za 20 stupnjeva, a što je, prema uvjetima osiguranja, ukupna redukcija manja od 10%, kao i da se za navedeno i ne cijeni trajni invaliditet, a zasigurno ne s 10%. Tuženik smatra da ocjena trajnog invaliditeta desne potkoljenice od 40% nije u nalazu obrazložena, što da je sudskomedicinski neprihvatljivo i protivno uvjetima osiguranja, dok su posljedice netočno opisane. Navedeno smatra da se odnosi i na lijevu potkoljenicu gdje vještak trajni invaliditet cijeni s 10% za nepostojeću disfunkciju koljenog zgloba. Tuženik je mišljenja i da je nejasno i neobrazloženo vještakovo ocjenjivanje trajnog invaliditeta od 35% po točkama 219 i 220 jer da se radi o procjeni slabosti živaca u odnosu na potpunu paralizu što je vještak, a neutemeljeno kliničkoj slici i nalazu EMNG-a cijenio u maksimalnom iznosu, te nije, a trebao je, primijeniti Posebne odredbe II, tč. 3 Tablica (za djelomičnu kljenut mišića nogu zbog ozljede živca određuje se maksimalno do 2/3 invaliditeta određenog za potpunu kljenut istih mišića) te tč. 8 općih odredbi i umanjiti ocjenu druge najveće posljedice za 50%. Nastavno na gore navedeno, tuženik predlaže da se vještak očituje, zašto je slabost živaca peroneusa i tibijalisa ocijenjena maksimalno, odnosno kao potpuna paraliza, a ne proporcionalno gubitku funkcije i smetnjama opisanim u med. dokumentaciji, kao što i Tablice predviđaju.
17. Na ročištu održanom 3. listopada 2023. (list 313 spisa) vještak specijalista neurolog dr.sc. Željko Bočina se usmeno očitovao o naprijed navedenim prigovorima tuženika na nalaz i mišljenje vezano uz usuglašavanje ukupnog invaliditeta kod tužiteljice, a temeljem posljedica pretrpljenih ozljeda iskazuje da s neurološke strane zaostaje trajni invaliditet od 20% temeljem posljedica kraniocerebralnih ozljeda i posljedičnog posttraumatskog organskog psihosindroma u lakom stupnju koji je ocijenio prema točki 5a, te da je potrebno taj postotak pribrojati onom utvrđenom s kirurško-traumatološkog aspekta.
18. Na ročištu održanom 3. listopada 2023. (listovi 313-314 spisa) vještak specijalist kirurg-traumatolog prim. dr. ZG se usmeno očitovao o naprijed navedenim prigovorima navodeći da je prije rasprave pregledao medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na frakturu zdjelice i našao dva nalaza u kojima se opisuje prijelom iste te da je uvidom u nalaze RTG snimaka na strani 36 i 25 spisa utvrdio sljedeće: „Vidi se da se radilo o višeivernom prijelomu iste od čega su lijeva pubična kost slomljena na dva mjesta te križna kost uzdužno“. Navodi da nije našao podataka o težim deformitetima ili denivelaciji ulomaka, a da je taj nalaz iz Opće bolnice u Koprivnici rađen kod prijema. Ističe da se drugi nalaz koji potvrđuje njegovu tvrdnju nalazi na strani 36 spisa, a radi se o otpusnom pismu iz Varaždinskih toplica, prema kojem proizlazi da je tužiteljica tamo osim fizikalne terapije podvrgnuta i kontrolnoj laboratorijskoj te RTG obradi. Opisan je RTG zdjelice s oba kuka – citira: „početne degenerativne promjene oba zgloba kuka, stanje po frakturi križne kosti lijevo, osteosinteza provedena sa vijkom“, a da se nigdje ne spominje teža deformacija ili denivelacija kuka. Stoga, ostajem kod ocjene 15% po točki 104 za prijelome zdjelice. Na prigovore tuženika da je prema tablicama krivo ocijenio posljedice ozljede desnog ramena izjavljuje da se ne slaže s tim prigovorom budući da prema kliničkom pregledu ozljeda desnog ramena nije zacijeljena praktički bez posljedica, nego je zaostala, smanjena pokretljivost srednjeg stupnja istoga. Stoga smatra da je ta ocjena po točci 118b od 10% također primjerena. Što se tiče prigovora da je pokretljivost oba koljena uredna, isti također pobija jer da je pregledom utvrdio smanjenu pokretljivost oba koljena. Napominje da se je radilo o teškim ozljedama obje potkoljenice zbog čega je provedena višestruka operacija na istima te dugotrajna fizikalna terapija, a da nalazi fizijatra u spisu kao i njegov klinički nalaz to potvrđuju. Slaže se s tvrdnjom da se ne radi o paralizi nego o parezi težeg stupnja lijevog nožnog zgloba budući da tužiteljica stopalom ne izvodi aktivnu dorzofleksiju. Imajući u vidu teški prijelom desne potkoljenice i ozljedu živca ocijenio je posljedice desne noge i lijeve po točkama 219 i 220 uz točku 93. i točku 8. Općih odredaba. Ocijenio je posljedice desne potkoljenice s 40%, koju ocjenu smatra primjerenom te kod nje ostaje, a isto tako i kao i primjereni izbor odgovarajućih točaka tablica tuženika. Na posebno pitanje pun. tuženika je li ozljedu desnog ramena i ekstremiteta te zdjelice (svih ozljeda) donio temeljem medicinske dokumentacije ili liječničkog pregleda navodi da kompletnu ocjenu svake ozljede je dobio i temeljem medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice kojeg je učinio 31. svibnja 2022. Na posebno pitanje pun. tuženika da iz nalaza traumatologa od 22. veljače 2019. i nalaza fizijatra od 9. svibnja 2019. proizlazi da iz štetnog događaja nastala abdukcija desnog ramena od svega 20%, pa zašto je vještačeno po točki 118b, vještak navodi da je vještačio po točci 118b zbog kliničkog nalaza smanjene pokretljivosti ramenog zgloba u svim smjerovima, a ne samo u jednom smjeru kojeg tuženik citira. Dakle, pokreti antifleksije, retrofleksije, abdukcije te vanjske i unutarnje rotacije su svi bili smanjeni što da je i u nalazu citirao. Na posebno pitanje pun. tuženika zašto je ozljeda odnosno slabost živaca listnog živca i tibijalnog živca ocijenjen maksimalno, odnosno kao potpuna paraliza, a ne proporcionalno gubitku funkcije i smetnjama opisanima u medicinskoj dokumentaciji vještak navodi da se radi o teškoj ozljedi oba dva živca, ali ne o potpunoj kljenuti, pa prema tablicama tuženika, a nakon ponovnog uvida odgovara da bi za jedan živac trebalo biti 17%, a za drugi 8,5%, što ukupno daje 26%. Navodi da uz ocjenu prijeloma desne potkoljenice kojeg je ocijenio tada s 5%, onda bi ukupna ocjena za desnu nogu bila 31%, a ne 40%. Na posebno pitanje pun. tuženika da s obzirom da je u nalazu i mišljenju redukcija koljena ocijenjena u rasponu od 20 do 30% radi li se o srednjem ili lakšem stupnju ozljede vještak navodi da se radi o srednjem stupnju. S obzirom na naknadnu provjeru i uspoređivanje s tablicama ocjena s traumatološke strane se umanjuje i iznosi 66%.
19. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenje liječnika vještaka, budući su vještva dana jasno i obrazloženo, na temelju cjelokupne u spisu priložene medicinske dokumentacije, podataka u osobnom zdravstvenom kartonu i pregleda tužiteljice, jasno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke te su prema ocjeni ovog suda usmenim obrazloženjem nalaza i mišljenja na glavnoj raspravi argumentirano otklonjeni prigovori stranaka te sve eventualne nejasnoće u nalazu i mišljenju, a da niti tužiteljica niti tuženik nisu stavili prigovor na usmeni korigiran nalaz i mišljenje vještaka specijalista kirurga-traumatologa prim. dr. ZG. Stoga je sud prihvatio ocjenu vještaka da je kod tužiteljice došlo do trajnog invaliditeta uzrokovanog štetnim događajem od 4. siječnja 2019. u visini od 86,00%.
20. Na temelju izvedenih dokaza sud nalazi utvrđenim da je tužitelj u predmetnom osiguranom slučaju pretrpio tjelesne ozljede, odnosno da su opisane posljedice kod tužitelja dovele do trajnog invaliditeta u ukupnom postotku od 86% sukladno točkama Tablice tuženika kako je pobliže navedeno u nalazima i mišljenjima vještaka, a s obzirom na čl. 7. st. 1. toč. 3. Općih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja na svaki dio postotka trajne invalidnosti koji iznosi 50% priznaje se dvostruki iznos naknade. Dakle, tužiteljica prema ocjeni ovog suda ima pravo na isplatu 122% od osigurnine, odnosno 122% od 7.963,37 EUR (60.000,00 kuna), što daje iznos od 9.715,31 EUR.
21. Budući nije sporno da je tuženik prethodno pokretanju predmetne parnice tužiteljici isplatio nesporni iznos naknade od ukupno 7.565,20 EUR (57.000,00 kuna), to je tužiteljici dosuđen daljnji iznos naknade od ukupno 2.150,11 EUR, na temelju odredbe čl. 921. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08. i 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO). Također, prihvaćen je i tužiteljev zahtjev za isplatu zateznih kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (od 15. siječnja 2021.) do isplate na temelju čl. 943. st. 4. ZOO-a.
22. Odluka o kamatnoj stopi za razdoblje do 31. prosinca 2022. temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.), za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. na odredbi 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.), a za razdoblje od 29. prosinca 2023. pa do isplate na odredbi Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/2022. i 155/23.).
23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a.
24. Tužiteljici su, u svezi zastupanja po ovlaštenom punomoćniku odvjetniku, primjenom važeće primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, prema Tbr. 28-100 bodova, za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 – 100 bodova, za sastav 3 podneska (9. rujna 2021., 11. srpnja 2022. i 19. listopada 2022.), prema Tbr. 8/1- svako 100 bodova te za zastupanje na 5 ročišta (4. travnja 2022., 3. listopada 2023., 26. rujna 2024., 11. rujna 2025. i 10. prosinca 2025.), prema Tbr. 9/1- svako 100 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 1.000 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) i uvećano za PDV od 25% (Tbr. 46.) iznosi 2.500,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 45,13 EUR, traženi trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 87,20 EUR i trošak medicinskog vještačenja po vještacima (što uključuje naknadu vještacima za izradu pisanog nalaza i mišljenja te usmeno očitovanje) u iznosu od 298,63 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 2.930,96 EUR (toč. III/ izreke).
25. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužiteljici na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP- a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.
26. Podneskom od 29. studenog 2023. tuženik se protivio djelomično povlačenju tužbe tužiteljice učinjeno podneskom od 9. listopada 2023., kojeg je tuženik zaprimio 28. studenog 2023., i pravovremeno potražuje trošak parničnog postupka razmjerno povučenom dijelu tužbenog zahtjeva. Ovakav zahtjev tuženika ovaj sud je ocijenio neosnovanim iz razloga što su troškovi prema vrijednosti predmeta spora ranijeg tužbenog zahtjeva jednaki troškovima prema vrijednosti predmeta spora smanjenog/konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Naime, prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika visina naknade za zastupanje u odnosu na smanjeni/konačno postavljeni tužbeni zahtjev (2.150,11 EUR) je ista kao u odnosu na raniji tužbeni zahtjev istaknut u tužbi (4.379,85 EUR) i radi se o istom razredu Odvjetničke Tarife u smislu Tbr.7/1 (od 1.327,01 EUR do 13.272,00 EUR). Slijedom navedenog, ako je tužiteljica tijekom postupka smanjivala tužbeni zahtjev (djelomično povlačila tužbu) tada bi tuženiku za taj dio pripala naknada troška prema članku 158. ZPP-a samo ako prema Tarifi postoji razlika u visini nagrade, a kako u konkretnom slučaju navedeni uvjet nije ispunjen to potraživanje tuženika nije osnovano, te je stoga odlučeno kao pod točkom IV/ izreke rješenja.
U Zagrebu 8. lipnja 2026.
Sutkinja:
Zrinka Berečki
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.
DNA:
1. tužiteljici po punomoćniku uz rješenje o pristojbi na presudu
2. tuženiku po punomoćnici
