Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Ovr-887/2026-3

51000 Rijeka

(veza posl.br. P-788/2026)

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E O O S I G U R A NJ U

Općinski sud u Rijeci, po sucu Robertu Mihelju, u predmetu osiguranja predlagatelja osiguranja Grada Rijeke, Korzo 16, OIB: 54382731928, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o., u Rijeci, protiv protivnika osiguranja ĆT, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, izvan ročišta, 8. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja - tražbine za uklanjanje uzroka prodora vode - vlaženja u poslovnom prostoru tužitelja - 10. Suvlasnički dio: 801/10000 Etažno vlasništvo (E-10): Poslovni prostor na drugom katu, koji se sastoji od osam prostorija, hodnika i wc-a u površini od 152 m[2] koji stan se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i nalazi se u kući na adresi [adresa] u [adresa], određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

nalaže se protivniku osiguranja da u roku od tri (3) dana, počev od dana zaprimanja ovog rješenja, izvrši radove za sprječavanje prodora (curenja) vode iz stana u vlasništvu protivniku osiguranja na adresi [adresa], u poslovni prostor predlagatelja osiguranja oznake 10. Suvlasnički dio: 801/10000 etažno vlasništvo (E-10): Poslovni prostor na drugom katu, koji se sastoji od osam prostorija, hodnika i wc-a u površini od 152 m[2] koji stan se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] na istoj adresi - [adresa] u [adresa].

II Protivniku osiguranja se zaprječuje novčana kazna u iznosu od 2.055,00 Eura za slučaj postupanja protivno ovoj privremenoj mjeri.

III Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka predlagatelja osiguranja protiv protivnika osiguranja koji se vodi pred ovim sudom pod posl.br. P-788/2026.

IV Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere. (veza posl.br. P-788/2026)

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja u istom podnesku od 27. travnja 2026. ovom sudu je podnio tužbu radi činidbe (uklanjanje uzroka prodora vode u nekretninu te uklanjanje posljedica vlažena) i prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere u odnosu na protivnika osiguranja. U dijelu tužbe bitnom za razumijevanje činjenica iznesenih u prijedlogu za osiguranje, navodi da je vlasnik nekretnine i to 10. Suvlasnički dio: 801/10000 Etažno vlasništvo (E-10): Poslovni prostor na drugom katu, koji se sastoji od osam prostorija, hodnika i wc-a u površini od 152 m[2] koji stan se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], da se kuća u kojoj se nalazi stan nalazi na adresi [adresa] u [adresa]. Dalje tuženik (protivnik osiguranja) da je vlasnik stana u istoj kući - 7. Suvlasnički dio: 380/10000 etažno vlasništvo (E-7) - Trosobni stan br. 2 na trećem katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, vanjskog nužnika na stubištu hodnika ukupne površine 72,05 m[2] , s pripadajućom drvarnicom u potkrovlju, da se tuženikov stan nalazi iznad njegovog poslovnog prostora. Tvrdi da je u navedenom poslovnom prostoru u njegovom vlasništvu došlo do pojave prodora vode - curenja i s njom povezanih oštećenja uslijed istjecanja (curenja) vode iz stana tuženika. Pledira da je opetovano pozvao tuženika na uklanjanje uzroka istjecanja vode i otklanjanja nedostataka u njegovom poslovnom prostoru, ali do toga nije došlo. Ističe da je uslijed prodora vode / curenja vode iz stana tuženika došlo je do oštećenja u njegovom poslovnom prostoru, a koja oštećenja su takve naravi da ugrožavaju zdravlje i sigurnost ljudi i predstavljaju opasnost. Naime, to curenje da je tik do instalacija struje u njegovom poslovnom prostoru, te da postoji opasnost od nastanka kratkog spoja i požara. Posebno ukazuje da ne može otkloniti uzroke prodora vode curenja jer se nalaze u stanu tuženika i izvan njegovog poslovnog prostora, da te uzroke može otkloniti isključivo tuženik, da ima pravo na otklanjanje posljedica prodora (curenja) vode. U činjenični dijeli prijedloga za određivanje mjere osiguranja predlagatelj osiguranja je dodatno istaknuo, vezano uz ulazak vode i njegov prostor iz stana protivnika osiguranja, da ta voda ulazi i prolazi tik uz instalacije struje, da je kombinacija vode i struje uvijek opasna jer može doći do kratkog spoja, nastanka požara i posljedica nesagledivih razmjera, da je riječ o zgradi koja se nalazi u samom centru Grada Rijeke i povezana je s drugim zgradama zajedničkim krovom; a posljedice eventualnog požara da su nenadoknadive. Ponavlja da ne može utjecati na prodor vode iz stana protivnika osiguranja jer nema pristup u taj stan. Citira čl. 347. st.2. Ovršnog zakona. Predlagatelj smatra kako je učinio i vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine - zahtjeva za uklanjanjem uzroka uzroke prodora vode u njegom poslovnom prostoru sa stropa, a iznad toga prostora da je upravo stan protivnika osiguranja. Predlaže donošenje privremene mjere sa sadržajem, citirano: « Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja - tražbine za uklanjanje uzroka prodora vode - vlaženja u poslovnom prostoru tužitelja - 10. Suvlasnički dio: 801/10000 etažno vlasništvo (E-10): Poslovni prostor na drugom katu, koji se sastoji od osam prostorija, hodnika i wc-a u površini od 152 m[2] koji stan se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i nalazi se u kući na adresi [adresa] u [adresa] određuje se privremena mjera, nalaže se protivniku osiguranja da odmah izvrši radove za sprječavanje (veza posl.br. P-788/2026)

prodora (curenja) vode iz stana u vlasništvu protivniku osiguranja na adresi [adresa], u poslovni prostor predlagatelja osiguranja oznake 10. Suvlasnički dio: 801/10000 etažno vlasništvo (E-10): Poslovni prostor na drugom katu, koji se sastoji od osam prostorija, hodnika i wc-a u površini od 152 m[2] koji stan se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. br. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] na istoj adresi - [adresa] u [adresa]. Protivniku osiguranja se zaprječuje novčana kazna u iznosu od 13.270 EUR za slučaj postupanja protivno ovoj privremenoj mjeri. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka pokrenutog po tužbi tužitelja u kojoj je podnesen prijedlog za određivanje privremene mjere ili do drugačije odluke suda. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovog postupka osiguranja u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.»

2. Vezano uz prijedlog za određivanje privremene mjere koji je sadržan u istom podnesku (tužba) povodom koje je formiran predmet upisnika i poslovnog broja P-788/2026, u odnosu na sam prijedlog za određivanje mjere osiguranja osnovan je spis upisnika i predmetnog poslovnog broja Ovr-887/2026 u okviru kojeg je donesena ova odluka.

3. U postupku osiguranja nadležni sud postupa temeljem pisanih sastavaka, u pravilu, i bez saslušanja stranaka, a koji dokazni prijedlog uostalom predlagatelj niti nije istaknuo u dijelu podneska koji se odnosi na prijedlog za osiguranje i njegov historijat.

4. Nadalje, u postupku osiguranja privremenim mjerama postojanje pretpostavki za njihovo određivanje, u pravilu, se ne dokazuje kvalificiranim materijalnim ispravama po načelu formalnog legitimiteta već po općim pravilima o utvrđenju činjenica koje se dokazuju na razini vjerojatnosti. S tim u vezi oportuno je ukazati da i u parničnom postupku i u postupku osiguranja zadatak je suda da se uvjeri o postojanju ili nepostojanju činjenica od kojih zavisi primjena prava. Postojanje i sadržaj određene činjenice može biti izvjesno (pravni standard koji se primjenjuje u parnici - kad provedeni dokazi isključuju svaku razumnu sumnju suda u njezino postojanje), ili njezino postojanje može biti vjerojatno, dakle da ima više argumenata u smjeru zaključka u prilogu uvjerenja suda u postojanje relevantne činjenice od onih koji govore protiv. Potonje je dokazno pravilo u postupku osiguranja i stoga je primijenjeno u ovom adhezijskom postupku. U biti spoznaje nema kvalitativne razlike između izvjesnosti i vjerojatnosti. Razlika je samo kvantitativna. (U tom smislu i Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revd 2320/2023-2 od 4. listopada 2023.)

5. Zbog žurnosti, i same prirode ovog predmeta osiguranja, nije zakazivano ročište u smislu odredbe članka 7. Ovršnog zakona (“Narodne novine” broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; u nastavku teksta - OZ) te protivniku osiguranja nije prethodno donošenju odluke dostavljen prijedlog za osiguranje na očitovanje. Naime, postupak osiguranja je hitne naravi (čl.13. st.1. OZ-a) i nije propisana obveza prethodnog izjašnjavanja protivne strane već samo da rješenje o određivanju privremene mjere mora biti (veza posl.br. P-788/2026)

obrazloženo – čl. 7., čl. 13. i čl. 342. OZ-a (Tako i Županijski sud u Zagrebu, Gž Ovr-129/2023-2 od 24. siječnja 2023.)

6. Iz stanja spisa slijedi da je predmetna privremena mjera predložena istovremeno s pokretanjem parničnog postupka. Takva privremena mjerom može se odnositi isključivo i samo na osiguranje one tražbine koja je predmetom parnice, dakle, sadržana je u tužbenom zahtjevu iz istog podneska.

7. Odredbom članka 346. stavka 1. točke 1. i 2. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, odnosno ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Člankom 351. OZ- a normirano je da u rješenju kojim se određuje privremena mjera odredit će se i trajanje te mjere.

8. Prema članku 341. stavku 1. OZ-a privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, dok je stavkom 2. istog članka OZ-a regulirano što mora sadržavati prijedlog za osiguranje, pa tako između ostalog predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, te navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju.

9. Okolnost da je zakonodavac u članku 341. stavku 2. OZ-a regulirao obligatorni sadržaj prijedloga za osiguranje obvezuje predlagatelja točno označiti tražbinu u zahtjevu jer se odluka o prijedlogu za osiguranje donosi glede istaknutog zahtjeva iz prijedloga (u parnici to odgovara tužbenom zahtjevu iz tužbe), a ne činjenica navedenih u prijedlogu (u parnici to su činjenice istaknute u historijatu tužbe). Normativna sintagma, citirano: «točno označavanje tražbine», pak, znači da predlagateljeva tražbina mora b iti individualno određena i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja.

10. Kanalizirajući prethodno navedeno u okvire ovog postupka, u odnosu na pretpostavku propisanu u članku 341. stavku 2. OZ-a, sadržajnom formulacijom iz zahtjeva za određivanje privremene mjere, citirano: «Radi osiguranja nenovčane tražbine – za uklanjanje uzroka prodora vode – vlaženja u poslovnom prostoru«, predlagatelj osiguranja je, po ocjeni ovog sud, potpuno precizno i točno označio nenovčanu tražbinu čije osiguranja traži u predmetnom postupku. To je uostalom, s općenite razine, tražbina koju svaki suvlasnik nekretnine (etažni vlasnik) u svakoj zgradi ima prema svakom drugom suvlasniku (etažnom vlasniku) čiji stan ili poslovni prostor graniči s njegovim.

11. Ponovno se naglašava da se u ovoj vrsti postupaka, radi određivanja privremene mjere traži u spoznajnom smislu manji stupanj dokazanosti (veza posl.br. P-788/2026)

odlučnih činjenica, od onog stupnja koji će u primjenu doći u parnici prilikom utvrđenja relevantnog stanja stvari koje prethodi donošenju odluke o meritumu.

12. Uvidom u sadržaj izvatka iz zemljišne knjige (str. 5. spisa) za k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] slijedi utvrđenim da je protivnik osiguranja vlasnik 7. Suvlasničkog dijela: 380/10000 Etažno vlasništvo (E-7) - Trosobni stan br. 2 na trećem katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, vanjskog nužnika na stubištu hodnika ukupne površine 72,05 m[2] , s pripadajućom drvarnicom u potkrovlju, dok je predlagatelj osiguranja vlasnik samostalne uporabne cjeline koja se nalazi kat ispod, a to je 10. Suvlasnički dio: 801/10000 Etažno vlasništvo (E-10): Poslovni prostor na drugom katu, koji se sastoji od osam prostorija, hodnika i wc-a u površini od 152 m[2] .

13. Iz dopisa od 31. ožujka 2026. i 9. travnja 2026. (stranice od 9 do 12 spisa) proizlazi utvrđenim da se predlagatelj osiguranja neposredno prije pokretanja postupka pred sudom obraćao protivniku osiguranja glede problematike curenja vode u njegov poslovni prostor (što je vidljivo iz dostavljenih fotografija / str. 6 i 7 spisa / od kojih je na onoj na str. 6. jasno razvidno vlaženje zida neposredno uz u zidu instaliranu razvodnu kutiju), ali protivnik s tim u vezi da nije reagirao. Iz svega navedenog proizlazi utvrđenim (do za ovaj postupak dostatne razine vjerojatnosti) da se poslovni prostor u vlasništvu predlagatelja osiguranja nalazi ispod stana protivnika osiguranja iz kojeg u taj poslovni prostor prodire, curi voda. Etažni vlasnik u okviru vlasničkih ovlaštenja ima subjektivno pravo u svakom trenutku zahtijevati od drugog etažnog vlasnika da spriječi iz svog objekta prodor štetnih imisija, odnosno svakog negativnog čimbenika kojim mu se kao posljedica takvog djelovanja (npr. curenje, prodor vode, kanalizacijskih nusprodukata i sl.) nanosi šteta u njegovom objektu (stanu / poslovnom prostoru), ili mu se time na bilo koji način otežava ili onemogućava korištenje vlastite nekretnine.

14. Iz prezentiranih razloga slijedi utvrđenim da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje glavne od kumulativnih pretpostavki propisane odredbom članka 346. stavka 1. OZ-a, dakle vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine koju je u zahtjevu i jasno označio.

15. U odnosu na drugu kumulativnu pretpostavku (članak 346. stavak 1. točka 2. OZ-a) sud zaključuje da je predlagatelj osiguranja i nju učinio vjerojatnom i to u smislu vjerojatnosti da je predmetna predložena mjera osiguranja (konkretno privremena mjera) potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Naime, u okviru utvrđenog stanja stvari, sud prihvaća iznesenu predlagateljevu argumentaciju da prodor vode u predmetni poslovni prostor preko plafona i zida na kojem se nalaze instalacije struje, dakle kombinacija vode i struke predstavlja neposrednu opasnost od kratkog spoja i požara, a posljedično tome i nastanka nenadoknadive štete. Dodatno tome, iz dopisa od 31. ožujka 2026. slijedi da se obje nekretnine koriste. U tom smislu u stanu protivnika osiguranja borave strani radnici, dok u poslovnom prostoru predlagatelja osiguranja temeljem Ugovora o zakupu od 19. srpnja 2022. zakupnik (Gyrus poduke d.o.o.) obavlja djelatnost s djecom. Prema tome, u (veza posl.br. P-788/2026)

trenutnim okolnostima, prijetnja nastanka nenadoknadive štete odnosi se, osim imovine i na život i zdravlje, kako osoba koje korisnika oba predmetna objekta koji su u režimu etažnog vlasništva, tako i vlasnika, posjednika i korisnika ostalih etažnih cjelina kojih prema izvatku iz zemljišne knjige (str. 5. spisa) ima, osim predmetnih stranaka, barem još osam (8).

16. U pogledu svega istaknutog, ne samo da su u ovoj pravnoj stvari ispunjenje kumulativne pretpostavke u smislu odredbe članka 346. OZ-a, već je mjeru bilo potrebno odrediti i radi privremenog uređenja spornog odnosa među strankama (čl. 347. st.2. OZ-a) sprječavanjem prodora vode u prostor predlagatelja dok će pitanje njegova (tužbenog) zahtjeva za trajnom sanacijom

- uklanjanjem uzorka prodora vode i posljedica biti predmet odlučivanja u parnici.

17. Ova odluka sa sadržajem kao u izreci (točke I i II) temelji se na i odredbi članka 346. stavka 1. te članka 347. stavka 1. točke 7. OZ-a. Pored toga, člankom 290. OZ-a propisano je da se na osiguranje tražbine prema ovom dijelu Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine. Dakle, potonja pravna norma u ovoj pravnoj stvari upućuje na primjenu odredbe članka 262. OZ-a, na odgovarajući način, što bi značilo da se radi o osiguranju radi ostvarenja obveze na radnju koju može obaviti samo protivnik osiguranja u svom stanu. Konkretno, to je radnja obavljanja radova kojima će biti spriječen prodor vode (curenje) iz stana protivnika osiguranja u predlagateljev poslovni prostor.

18. Rješenjem o privremenoj mjeri, u smislu članka 262. stavka 1. u vezi s člankom 290. OZ-a, određen je protivniku osiguranja primjereni rok za ispunjenje obveze. To je u ovom slučaju, obzirom na značenje radnje koju on treba izvršiti (kao nužne pretpostavke da bi se otklonila neposredna opasnog od nastanka kombinacijom vode i struje kratkog spoja / požara, ali svakako ne ignorirajući i okolnost da je te radove potrebno obaviti isključivo kvalitetno za što je nužno potrebno vrijeme) primjeren rok od 3 (tri) dan, počev od dana zaprimanja ovog rješenja. U odnosu na zahtjev predlagatelja da se činidba protivniku naloži citirano: «odmah», nužno je ukazati da prema članku 112. stavku 1. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine», broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – nadalje u tekstu: ZPP) koji Zakon u postupku osiguranja dolazi u primjenu pozivom na odredbu članka 21. stavka 1., u vezi s člankom 290 OZ-a, najkraća propisana vremenska jedinica za računanje rokova jest dan (jedan dan). Dakle, rok «odmah» ne postoji. Štoviše, ne postoje u parnici ili postupku osiguranja niti rokovi u satima, kao npr. u kaznenom postupku.

19. Nadalje, u smislu primjene na odgovarajući način članka 262. na postupke osiguranja, stavci 2. i 3. istog članka OZ-a reguliraju da će prilikom donošenja rješenja sud istodobno zaprijetiti protivniku osiguranja da će protiv njega izreći određenu novčanu kaznu u skladu s odredbama članka 16. ovoga Zakona ako u roku koji mu je određen ne ispuni obvezu. Ako protivnik (veza posl.br. P-788/2026)

osiguranja u roku koji mu je određen (tri dana) ne ispuni obvezu, sud će mu, na prijedlog predlagatelja osiguranja, rješenjem izreći novčanu kaznu kojom mu je zaprijetio. Iznos zaprijećene kazne od 2.055,00 eur-a predstavlja medijalnu (srednju) svotu između najnižeg i najvišeg iznosa moguće novčane kazni (kao sredstva osiguranja) prema fizičkim osobama, kako to propisuje članak 16. stavak 1. OZ-a. Zahtjevom za zaprječivanje protivniku novčane kazne od 13.270,00 eura predlagatelj osiguranja nije uzeo u obzir da se konkretno ne radi na strani protivnika osiguranja o pravnoj osobi. U odnosu na visinu zapriječene novčane kazne ista je donesena primjenom članka 262. stavka 4. u vezi s člankom 290. OZ-a. Konkretno se radi o radnji (činidbi) čije će poduzimanje u bitnom djelovati na otklanjanje opasnosti za nesmetano korištenje predlagateljevog poslovnog prostora u skladu s njegovom svrhom. Također se ukazuje da bi zaprječivanjem protivniku osiguranja već prvom novčanom kaznom u maksimalnom iznosu za fizičke osobe bila onemogućena (u slučaju ako protivnik osiguranja ne bi postupio po ovom rješenju o osiguranju) primjena pravne norme iz druge rečenice članka 262. stavka 3. OZ- a, i zaprječivanje protivniku (nakon izricanja mu rješenjem novčane kazne) novom novčanom kaznom i to, kako je u tom dijelu jasno normirano, u većem iznosu nego što je bila ona kojom mu je sud prije zaprijetio.

20. Primjenom odredbe članka 351. stavka 1. OZ-a odlučeno je kao u točki III izreke, dok je pozivom na odredbu članka 352. stavka 3. OZ-a riješeno točkom IV.

21. O trošku postupka osiguranja, obzirom predlagatelj prijedlog za osiguranje nije postavio kao samostalni podnesak (nije inicirao poseban postupak osiguranja) nego u sklopu tužbe, biti će odlučeno prilikom donošenja meritorne odluke u parnici u zavisnosti od ukupnog uspjeha stranka u sporu.

22. Slijedom svega navedenog riješeno je sadržajem dispozitiva.

23. Završno, naglašava se da predmetnim rješenjem ni na koji način nije prejudicirana odluka o postavljenom tužbenom zahtjevu (meritumu spora), o kojem će parnični sud odlučiti nakon na glavnoj raspravi cjelokupno provedenog dokaznog postupka i potpuno razjašnjenog, odnosno utvrđenog stanja stvari temeljem svih dokaza koje će stranke tek dostaviti, odnosno koje će istaknuti do zaključenja prethodnog postupka.

U Rijeci 8. lipnja 2026.

Sudac:

Robert Mihelj

(veza posl.br. P-788/2026)

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pisano putem ovog suda u roku od osam (8) dana od dana primitka istog, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.

Dostaviti:

- predlagatelju osiguranja – po pun., e.Komunikacijom

- protivniku osiguranja – osobno - e.poštom