Republika Hrvatska
Poslovni broj: Pp-516/2025-15
Općinski sud u Čakovcu
Prekršajni odjel
Zrinsko-frankopanska 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sucu Draženu Bence, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Lehkec, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TD „DENI PEK“ d.o.o., kao pravne osobe i ĆD, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. i 2. toč. 3. Zakona o radu i čl. 172. st. 2. i 3. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 150. st. 1. i 2. podst. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Varaždin, pod brojem KLASA: UP/I-116-02/25-01/59, URBROJ: 443-02-04-11-25-2 od 03. veljače 2025., nakon provedene i zaključene javne glavne rasprave, u smislu čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 08. lipnja 2026. objavio je i,
p r e s u d i o j e
1. Okrivljenik: DENI PEK d.o.o., Varaždinske Toplice, Duga ulica 48, OIB 02734490877, MBS [matični broj subjekta], djelatnost: kupnja i prodaja robe i dr., broj zaposlenika: 20, posluju s dobiti, prekršajno nekažnjavani, ne vodi se drugi postupak protiv firme,
- kao pravna osoba,
2. Okrivljenik: AD, sin Ć i A rođ. R, OIB [osobni identifikacijski broj], ing. agronomije, direktor firme DENI PEK d.o.o., rođ. **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem: [adresa], razveden, otac dvoje punoljetne djece, po narodnosti I, državlj. RH, VI/I, imovinske prilike prosječne, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se drugi postupak protiv njega,
- kao odgovorna osoba,
k r i v i s u
I. a) kao pravna osoba, te odgovorna osoba poslodavca, što je kod okrivljenika, dana 22. i 23. siječnja 2025. na poslovima dostavljača radio radnik RD, rođ. **.**.1961., iz [adresa], a da okrivljeni s istim radnikom prije početka rada nisu sklopili ugovor o radu, niti su mu prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor nije bio sklopljen u pisanom obliku, iako je navedeni radnik obavljao poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje poslova za koje se zasniva radni odnos, okrivljenici su s radnikom sklopili ugovor o djelu,
b) što je kod okrivljenika, dana 22. i 23. siječnja 2025. na poslovima dostavljača radio radnik RD, rođ. **.**.1961., iz [adresa], a da ga okrivljenici nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranjeu Varaždinu, što su bili dužni jer je prethodno imenovani radnik obavljao poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama čl. 14. st. 4. cit. Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to najkasnije 22. siječnja 2025.,
c) što je kod okrivljenika, dana 22. i 23. siječnja 2025. na poslovima dostavljača radio radnik RD, rođ. **.**.1961., iz [adresa], a da okrivljenici nisu za istog radnika u propisanom roku dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u Zagrebu, što su bili dužni jer je prethodno imenovani radnik obavljao poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama čl. 14. st. 4. cit. Zakona, smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to zaključno osam dana nakon početka rada, dakle, najkasnije 30. siječnja 2025.,
što je uočeno na temelju cjelokupno utvrđenog činjeničnog stanja odnosno sastavljenih zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru poslodavca DENI PEK d.o.o., Varaždinske Toplice, Duga ulica 48, od 23.01.2025. i 29.01.2025., odnosno izjava svjedoka, kao i odgovorne osobe danih na zapisnik, te uvida u radno pravnu dokumentaciju,
II. čime su počinili prekršaje i to:
1. okrivljena pravna osoba pod:
a) iz čl. 14. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 3. istog Zakona,
b) iz čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), kažnjivo po čl. 172. st. 2. toč. 5. istog Zakona,
c) iz čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranje (Narodne novine“ br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), kažnjivo po čl. 150. st. 1. podst. 2. istog Zakona,
2. okrivljena odgovorna osoba pod:
a) iz čl. 14. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), kažnjivo po čl. 229. st. 2. u svezi st. 1. toč. 3. istog Zakona,
b) iz čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), kažnjivo po čl. 172. st. 3. u vezi st. 2. toč. 5. istog Zakona,
c) iz čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranje (Narodne novine“ br. 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), kažnjivo po čl. 150. st. 2. u vezi st. 1. podst. 2. istog Zakona,
pa se temeljem istog propisa, a primjenom čl. 33. i 37. Prekršajnog zakona,
u t v r đ u j e
III. NOVČANA KAZNA i to:
1. okrivljenoj pravnoj osobi za prekršaje pod:
a) u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura),
b) u iznosu od 800,00 eura (osamsto eura),
c) u iznosu od 800,00 eura (osamsto eura),
2. okrivljenoj odgovornoj osobi za prekršaje pod:
a) u iznosu od 300,00 eura (tristo eura),
b) u iznosu od 100,00 eura (sto eura),
c) u iznosu od 300,00 eura (tristo eura),
te se temeljem čl. 39. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
ukupna novčana kazna:
- za pravnu osobu u iznosu od 2.600,00 eura (dvije tisuće šesto eura),
- za odgovornu osobu u iznosu 700,00 eura (sedamsto eura).
Okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji im je određen za plaćanje.
Ukoliko okrivljenici ne uplate u određenom roku novčanu kaznu ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.
IV. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona okrivljenici su u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, dužni platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 (pedeset eura) svaki, u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, [adresa], pod brojem KLASA: UP/I-116-02/25-01/59, URBROJ: 443-02-04-11-25-2 od 03. veljače 2025., Općinskom sudu u Varaždinu, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika TD DENI PEK d.o.o., kao pravne osobe i ĆD, kao odgovorne osobe, radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je Rješenjem broj: 31 Su-251/2025-2 od 18. veljače 2025., odredio Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, kao drugi stvarno nadležan sud za postupanje u predmetima prekršaja Općinskog suda u Varaždinu, Prekršajnog odjela.
3. Sud je zakazao glavnu raspravu za dan 15.04.2025. godoine, te je dana 11.04.2025. zaprimljena pisana obrane 1. i 2. okrivljenika u kojoj okrivljenici iskazuju da ne mogu pristupiti na zakazanu raspravu, te dostavljaju pisanu obranu.
Kao prvo, napominju da je Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor, zapošljavanje i upućivanja, podnio optužni prijedlog protiv pravne i odgovorne osobe, zbog povrede materijalno pravnih odredbi Zakona o radu, Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Istoga dana, Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor, zapošljavanje i upućivanja donio je rješenje Klasa: UP/I-116-02/25-01/59, URBROJ : 443-02-04-11-25-2 od 03. veljače 2025. godine, kojim im se u izreci Rješenja nalaže da je dužan RD prijaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, od dana 22. siječnja 2025., te mu je tim rješenjem naloženo da uplati 2.650,00 eura, u roku 3 dana od dana dostave rješenja. Kao odgovorna osoba u pravnoj Deni pek d.o.o., postupio je po nalogu iz navedenog rješenja državnog tijela i uplatio navedeni iznos, što se vidi iz izvoda iz banke, koji prilaže kao dokaz.
Nadalje, kada se izvrši uvid u činjenični opis optužnog prijedloga, te u izreku rješenja KLASA: UP/I-116-02/25-01/59, URBROJ: 443-02-04-11-25-2 od 03. veljače 2025., vidljivo je da su činjenični opisi identični. Stoga se u ovom slučaju radi o dvostrukom kažnjavanju odnosno o povredi načela „ne bis in idem“, smatra da je zakazivanje navedene rasprave, bespredmetno. Kao dokaz svojim tvrdnjama prilaže presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Kzz 3/2020-3 od 21. svibnja 2020. i presudu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj: FPž-1886/2019 od 21. srpnja 2021. godine. Stoga smatra da se u konkretnom slučaju radi o presuđenoj stvari.
Kao drugo, smatraju da je Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, trebao prije dostave optužnog prijedloga ispitati sadržaj istoga, da li je isti kao optužni akt sastavljen sukladno čl. 160. Prekršajnog zakona i da li uopće postoje okolnosti da li je moguće voditi prekršajni postupak. Naime, odredbom čl. 160. st. 2. od točke 5. do 7. Prekršajnog zakona propisano je da optužni prijedlog (akta) sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječe zakonsko obilježje prekršaja; vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja, sredstvo kojima je počinjen prekršaj te ostale bitne okolnosti za točno određivanje prekršaja zakonski naziv prekršaja propis kojim je određen. Sama pravna kvalifikacija prekršaja u zakonski opis znači podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod bićem odgovarajućeg prekršaja te sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu svakog prekršaja jer u protivnom u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Stoga, sukladno odredbi čl. 160. st. 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži između ostalog činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječe zakonsko obilježje prekršaja, a ukoliko nedostaje propis koji dopunjuje blanketnu normu činjenično opisano djelo nije prekršaj.
Nadalje, traže da Sud iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor, zapošljavanje i upućivanja Klasa: 116-02/25-01/285; URBROJ: 443-02-04-11-25-2 od 23. siječnja 2025. i iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor, zapošljavanje i upućivanja Klasa: 116-02/25-01/285; URBROJ: 443-02-04-11-25-3 od 29. siječnja 2025. godine, izdvoji nezakonito pribavljene dokaze, iz razloga jer ga ovlaštena osoba Državnog inspektorata, prije uzimanja njegovih izjava, nije izričito upozorila da ima u ovom postupku pravo na branitelja, a niti se on odrekao prava na branitelja, a što je vidljivo iz navedenih zapisnika. Stoga predlaže da Sud izdvoji nezakonito pribavljene dokaze. Isto tako nije mu dana mogućnost da tijekom postupka postavlja pitanja svjedocima koji su bili ispitani u postupku, a smatra da mu zakonske odredbe daju mogućnost očitovanja o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i koji mu idu u korist. Isto tako, nije točno da je djelatnik RD, dana 22. i 23. siječnja 2025. radio „na crno“, iz razloga jer je s istim sklopio Ugovor o djelu, dana 21. siječnja 2025. godine, jer su ga tako savjetovali odvjetnik, knjigovodstvo i savjetnici iz RRIF-a. Znači, njegova namjera ni u kom slučaju nije bila počinjenje bilo kakvih prekršaja s osnova Zakona o radu i Zakona o mirovinskom i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Da je imao bilo kakvu namjeru „rada na crno“, tada ne bi s istim sklopio Ugovor o djelu, te ne bi za istog plaćao obveze koje proizlaze iz osnova mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Dokaz ovim tvrdnjama prilaže Ugovor o djelu i uplate za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za radnika RD.
Ističe da je on, kao odgovorna osoba društva DENI PEK d.o.o., sa radnikom RD, sklopio Ugovor o radu na određeno vrijeme, za vremensko razdoblje od 22. siječnja do 27. siječnja 2025. godine, dana 21. siječnja 2025. godine, te je istog sukladno zakonom propisanim obvezama prijavio i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Isto tako prilaže i Ugovor o radu na neodređeno vrijeme koji je sklopio sa radnikom RD, koji je sklopljen te je stupio na snagu dana 27. siječnja 2025. godine i iz kojeg je vidljivo da isti počinje s radom po tom Ugovoru od 28. siječnja 2025. godine.
Valja namomenuti da se u konkretnom slučaju također radi o dvostrukom kažnjavanju jer je ispunio sve obveze naložene od strane Državnog inspektorata, gore navedenim rješenjem.
Iz svega gore navedenog vidljivo je da je poštivao sve zakonske odredbe u svom poslovanju, te da nije počinio djela koja mu se stavljaju na teret, te isto tako ne može dva puta odgovarati za isto djelo ko je mu se stavlja na teret, optužnim prijedlogom. Želi napomenuti da zapošljava 20 radnika, te je vlasnik društva od 2011. godine i da do sada nisu bili nikad kažnjavani za bilo kakav prekršaj koji bi počinili u svom poslovanju.
4. Na ročište glavne rasprave dana 21.08.2025. pristupio je 2. okrivljenik AD, te svjedok RD.
Okrivljenik AD je iskazao da da će se očitovati o navodima pisane obrane i u ime pravne osobe, budući je jedini vlasnik i direktor 1. okrivljene pravne osobe. Nadalje, u cijelosti ustraje kod činjeničnih navoda iznesenih u pisanoj obrani zaprimljenoj kod ovog suda 11.04.2025. godine i svih priloga koji su priloženi uz istu pisanu obranu.
4.1. Svjedok RD je iskazao da je dana 22. i 23. siječnja 2025. radio na poslovima dostavljača kao radnik u 1. okrivljenoj pravnoj osobi gdje je 2. okrivljenik odgovorna osoba. Dan prije nego je započeo sa radom, sklopio je sa 1. okrivljenom pravnom osobom ugovor o djelu, međutim, nije sklopio ugovor o radu sa 1. okrivljenom pravnom osobom. Ugovor o radu su sklopili kasnije par dana nakon 23. siječnja 2025. i to na dva sata dnevno. Ne zna da li je prije 22. odnosno 23. siječnja 2025. kada je započeo s radom u 1. okrivljenoj pravnoj osobi prije početka rada bio prijavljen na obvezno mirovinsko osiguranje. Također ne zna da li je prije dana 22. odnosno 23. siječnja 2025. koje dane je radio na temelju ugovora o djelu bio prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje u propisanom roku. Kao što je opisao par dana nakon tih datuma sklopio je ugovor o radu sa okrivljenom pravnom osobom.
5. Sud je zatražio očitovanje tužitelja – Državnog inspektorata, Služba za nadzora zapošljavanja i upućivanja, [adresa], na pisane obrane 1. i 2. okrivljenika, te je dana 02.09.2025. zaprimljeno očitovanje tužitelja u kojem je navedeno: Dana 23. i 29. siječnja 2025. izvršen je inspekcijski nadzor predmetnog poslodavca. Tijekom nadzora utvrđeno je da je za poslodavca DENI PEK d.o.o. na poslovima utovara kruha u dostavno vozilo, a sukladno ugovoru o djelu koji je sklopio s poslodavcem i poslove dostave robe, odnosno pekarskih proizvoda za navedenog poslodavca radio radnik RD. Kako se radi o poslovima iz redovne djelatnosti poslodavca, odnosno poslovima koji s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježje poslova za koje se zasniva radni odnos, poslodavac je s radnikom bio dužan sklopiti isključivo ugovor o radu, a ne ugovor o djelu, te istog radnika prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada kao i na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od početka rada što poslodavac nije učinio. Što se tiče navoda predmetnog poslodavca da je podnošenjem optužnog prijedloga povrijeđeno načelo „ne bis in idem“, navodi da to nije točno s obzirom da je Rješenje kojim se poslodavcu nalaže uplata novčanom iznosu 2.650,00 eura i prijava radnika na obvezno mirovinsko osiguranje s pravim danom početka rada izdano na temelju Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada (NN br. 151/22), te se radi o upravnom postupku, dok je prekršajna odgovornost za nesklapanje ugovora o radu propisana Zakonom o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), prekršajna odgovornost za neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada propisana je Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), a prekršajna odgovornost za neprijavljivanje radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 87/19 i 33/23). Poslodavac je tijekom postupka upozoren na sva prava koja ima tijekom postupka što je vidljivo izi dostavljenih zapisnika, te je iskazivao o već utvrđenim činjenicama, a isto tako uručena mu je pisana obavijest o počinjenju prekršaja u kojoj su njegova prava tijekom postupka pred sudom taksativno nabrojena. Činjenično stanje već je prethodno utvrđeno, a proizlazilo iz toga da je navedeni RD zatečen na radu od strane inspektora rada i sanitarnog inspektora, da je za istog radnika dostavljen na uvid ugovor o djelu, a ne ugovor o radu, te je iz službene evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo vidljivo da isti nije prijavljen na isto osiguranje prije početka rada. Dakle, u postupku nije bilo nikakvih nezakonito pribavljenih dokaza. Činjenica da je poslodavac postupio Rješenju inspektora rada, te između ostalog sklopio ugovor o radu s radnikom RD, te ga prijavio na obvezno mirovinsko osiguranje s prvim danom početka rada, kao i na obvezno zdravstveno osiguranje ne umanjuje njegovu odgovornost, kao niti činjenica da ga je na takav način poslovanja potaknuo savjet knjigovodstva i odvjetnika. Naime, svaki poslodavac koji posluje u Republici Hrvatskoj, pa tako i predmetni DENI PEK d.o.o., dužan je poštivati Zakone Republike Hrvatske kao i snositi odgovornost ko ju ti Zakoni propisuju za slučaj poslovanja protivno istim Zakonima.
6. Sud eokrivljenicima dostavio očitovanje tužitelja, te je dana 08.09.20265. zaprimljeno očitovanje 1. i 2. okrivljenika na podnesak Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin u kojem je navedeno:
Dana 05.09.2025. zapriljen je podnesak da se očituju na navode koje je iznio Državni inspektorat na njegovu pisanu obranu. U potpunosti ostaje kod svih navoda odnosno svih 5 točaka svoje pisane obrane koju je dostavio u ovom predmetu.
Državni inspektorat u dostavljenom podnesku na njegovu pisanu obranu nije dostavio niti jedan dokaz kojim bi potkrijepio svoje tvrdnje odnosno osporio njegove navode iz pisane obrane.
Kao što je naveo, sa svojim radnikom RD sklopio je Ugovor o djelu i taj Ugovor dostavio državnim tijelima i to mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, te platio doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Dakale, navedeni ugovor dostavljen je državnim tijelima, a ne nekakvim trgovačkim društvima d.o.o. ili j.d.o.o.
Državna tijela uredno su naplatila sva svoja davanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te ukoliko su smatrala da se navedeni ugovor o djelu ne može primijeniti u njegovom slučaju, a znali su da je trgovačko društvo koje zapošljavanja 22 radnika, trebali su mu vratiti navedeni ugovor o djelu i uputiti ga da sa radnikom sačini ugovor o radu. Da bude još već apsurd ugovorom o djelu za radnika RD platio je veća davanja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, nego da je sklopio ugovor o radu. Sve te njegove tvrdnje Sud može provjeriti u daljnjem dokaznom postupku.
Dakle, ako je on neuka stranka, državna tijela od mirovinskog i zdravstvenog trebala su ga uputiti kako ispravno postupiti u ovom postupku. I dalje tvrdi da se u ovom postupku radi o presuđenoj stvari, kao što je naveo u toči 1. i točki 5. svoje pisane obrane i pozvao se na presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske naravno o kojim presudama se Državni inspektorat nije očitovao.
Također traži da se iz spisa izdvoje nezakonito pribavljeni dokazi tijekom postupka. Da je RD zaposlio na crno, da nije platio nikakva davanja državnim tijelima, smatrao bi se odgovornim za djela koja mu se stavljaju na teret, ali u ovom slučaju nije odgovoran i ne može biti odgovoran za to što mu se stavlja na teret.
Iz svega gore navedenoga proizlazi da Prekršajni sud u Čakovcu u ovom postupku može donijeti samo presudu kojom će ga osloboditi od prekršajnih djela koja mu se stavljaju na teret.
7. Sud je zakazao ročište glavne rasprave dana 3.6.2026, te su okrivljenici dostavili podneska u kojem navode da u potpunosti ostaju kod Pisane obrane u ovome predmetu od 11. travnja 2025. godine i Očitovanja na dostavljeni podnesak Državnog inspektorata od 05. rujna 2025. godine, koji su priloženi u spisu i traže da se isti provedu kao dokazi na glavnoj raspravi.
8. Na ročištu glavne rasprave dana 3.6.2026. ispitan je svjedok ID, viši inspektor rada Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, koji je iskazao da je dana 23.01.2025. godine izvršio nspekcijski nadzor kod okrivljenika Deni pek d.o.o. Varaždinske Toplice, Duga ulica 48, a gdje je odgovorna osoba AD. Nadzor je izvršen u pogonu za proizvodnju pekarskih proizvoda u Varaždinskim Toplicama, Trg A. Mihanovića 1, gdje je između ostalih zatečen i radnik RD kako utovara pekarske proizvode u dostavno vozilo. Prilikom davanja iskaza radnik je izjavio da je počeo s radom dan prije, tj. 22.01.2025., da sa poslodavcem nije sklopio ugovor o radu niti mu je izdana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu kao i da nije prijavljen na mirovinsko osiguranje prije početka rada jer da je sklopio ugovor o djelu s obzirom da je korisnik invalidske mirovine. U sustavu mirovinskog osiguranja je provjerio naprijed opisani iskaz radnika FD. Isto tako mu poslodavac odnosno okrivljenici toga dana nisu mogli predočiti ugovor o radu za navedenog radnika FD, niti pak pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
Dana 29.01.2025. drugookrivljenik kao odgovorna osoba pristupio je u prostorije Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin te je donio radno pravnu dokumentaciju za ostale radnike, međutim, kao što je naveo nije mu mogao predočiti ugovor o radu za RD za dan 23.01.2025., kada je zatečen na radu prilikom utovara pekarskih proizvoda, već mu je predočio ugovor o djelu za tog radnika i naknadno sklopljen ugovor o radu s danom 27.01.2025. godine. Kao što je opisao da radnik RD nije bio prijavljen na nadležna tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja dana 23.01.2025. kada ga je zatekao na radu i gdje je obavljao poslove za koje se zasniva radni odnos. Također je došao do saznanja istog provjerom kod mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Radnik RD je bio naknadno prijavljen dana 28.01.2025. nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a ne kao što to propisuje zakon. Glede ugovora o djelu za dan 22. i 23.01.2025., time da je radnika zatekao na radu dana 23.01.2025., drugookrivljenik mu je dana 29.01.2025. tek predočio ugovor o djelu za navedenog radnika, dok mu ga dana 23.01.2025. u vrijeme neposrednog nadzora nije predočio.
8.1. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao zapisnik Državnog inspektorata od 23.1.2025. str. 3-7 spisa, zapisnik Državnog inspektorata od 29.1.2025. str. 8-10 spisa, obavijest počiniteljima str. 11-12 spisa, potvrde iz prekršajne evidencije za okrivljenike Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije, Zagreb str. 20-22 spisa, Rješenje Državnog inspektorata od 3.02.2025. str. 31-34 spisa, ugovor o djelu od 21.1.2025. str. 43 spisa, i dokumentacija priložena uz isti ugovor str. 44-45 spisa, preslika ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 27.01.2025. str. 46 spisa, obrazac eM-1P HZMIO str. 47 spisa, tiskanica 1 HZZO str. 48-49 spisa, izvadak iz trgovačkog registra za okrivljenu pravnu osobu str. 50-61 spisa, očitovanje Državnog inspektorata od 01.09.2025. str. 63-64 spisa, te očitovanje na podnesak Državnog inspektorata od 5.9.2025. str. 66-67 spisa.
9. Nakon provedenog dokaznog postupka, na temelju obrana okrivljenika, iskaza ispitanih svjedoka FD i ED, kao i uvida u dokumentaciju iz spisa, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret, te su za iste proglašeni krivima i kažnjeni.
10. Materijalnom odredbom čl. 14. st. 3. Zakona o radu propisano je, da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Odredbom čl. 229. st. 1. toč. 3. Zakona o radu propisana novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura, dok je u st. 2. cit. članka propisana novčana kazna za odgovornu osobu u iznosu od 920,00 do 1320,00 eura.
10.1. Materijalnom odredbom čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je: 2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.
Odredbom čl. 172. st. 2. toč. 5. cit. članka propisana je novčana kazna za poslodavca pravnu osobu u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura, te je u st. 3. cit. članka propisana novčana kazna za odgovornu osobu u iznosu od 130,00 do 1.320,00 eura.
10.2. Materijalnom odredbom čl. 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe, time da je u čl. 150. st. 1. cit. Zakona propisana novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 9290,00 do 13.270,00 eura, te 1060,00 do 1990,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi, ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe (članak 120. stavak 4.),
10.3. Okrivljenici u svojim obranama ne priznanju počinjenje prekršaja koji im se stavljaju na teret, međutim ocjenjujući dokaznu snagu izvedenih dokaza, sud ne prihvaća obrane okrivljenika, već iste otklanja kao iskonstruirane radi izbjegavanja prekršajne odgovornosti. Suprotno obranama okrivljenika, sud u cijelosti prihvaća iskaze ispitanih svjedoka ED i FD, stoga što su njihovi iskazi logični, neproturječni i uvjerljivi. Naime, oba ispitana svjedoka suglasno iskazuju da je radnik RD dana 22. i 23. siječnja radio kod okrivljenika poslove koji imaju obilježje takvih poslova za koje se zasniva radni odnos, time da okrivljenici nisu sa istim prije početka rada sklopili ugovor o radu, niti izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Nadalje, nije sporno, a što je razvidno iz iskaza ispitanih svjedoka, da nije prije početka rada od strane okrivljenika bio prijavljen radnik RD Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, kao niti da za istog radnika nisu u propisanom roku dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje zaključno osam dana nakon početka rada. Nije odlučna činjenica što su naknadno okrivljenici Višem inspektoru rada predočili ugovor o djelu za navedenog radnika, a kojeg nisu niti mogli predočiti u vrijeme prvog nadzora dana 23.01.2025., jer nisu postojali uvjeti za sklapanje takve vrste ugovora. Isto tako, prema stavu ovog suda u konkretnom predmetu nema elemenata dvostrukog kažnjavanja okrivljenika, stoga što su zaštićena različita dobra, odnosno prekršaji propisani različitim zakonskom propisima. Sve navedeno potvrđuje i dokumentacija iz spisa, a ponajprije zapisnik Državnog inspektorata od dana 23.01.2025. str. 3-7 spisa, kao i zapisnik od 29.01.2025. str. 8-10 spisa, pa je tako nedvojbeno utvrđena odgovornost okrivljenika za prekršaje koji im se stavljaju na teret.
11. Stoga je sud okrivljenike proglasio krivima i kod odmjere novčane kazne okrivljenicima uzeta je u obzir težina prekršaja, te sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, pa je temeljem čl. 33. i 37. Prekršajnog zakona sud okrivljenicima izrekao novčane kazne ispod Zakonom propisanih minimalnih novčanih kazni za te prekršaje, smatrajući da će se i ovakvim kaznama postići svrha kažnjavanja, imajući u vidu olakotnu okolnost na strani okrivljenika i to dosadašnju nekažnjavanost prema potvrdama Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije, te da počinjenim prekršajima nisu nastupile teže štetne posljedice djela.
12. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, a troškovi su odmjereni u paušalnom iznosu razmjerno složenosti postupka i imovnom stanju okrivljenika u iznosu od 50,00 (pedeset eura) svakom, jer su ih prouzročili počinjenim prekršajima.
U Čakovcu, 08. lipnja 2026.
Zapisničarka
Sudac
Ljiljana Lehkec
ZD
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba Visokom prekršajnom sudu Zagreb, u roku od 8 dana od primitka presude, a dostavlja se u dva primjerka Općinskom sudu u Čakovcu, Prekršajni odjel, Zrinsko-frankopanska 9.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. Okrivljenicima,
2. Tužitelju,
3. Za izvršenje,
4. Za spis.
