Pn-210/2021-50

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji ovog suda Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužiteljice: CDĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Jelena Šarić Mladin, odvjetnica iz Splita, Domovinskog rata 27 b, protiv tuženika: Grad Split, OIB: 78755598868, Split, Obala kneza Branimira 17, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 22. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice KDĐ i generalne punomoćnice tuženika CD, dipl.iur., **.**.2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev:

„1. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici u roku od 15 dana iznos od 6.000,00 eura na ime povrede prava osobnosti zajedno sa zateznom kamatom koja teče od podnošenja tužbe do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

2. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici u roku od 15 iznos od 993,33 eura na ime tuđe pomoći i njege zajedno sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

3. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe iznos od 474,02 eura na ime izgubljene zarade sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koja teče kako slijedi:

– na iznos od 105,78 eura počevši od 15. ožujka 2019. do isplate

– na iznos od 67,38 eura počevši od 15. travnja 2019. do isplate

– na iznos od 28,99 eura počevši od 15. svibnja 2019. do isplate

– na iznos od 65,09 eura počevši od 15. srpnja 2019. do isplate

– na iznos od 28,99 eura počevši od 15. rujna 2019. do isplate

– na iznos od 84,86 eura počevši od 15. listopada 2019. do isplate

– na iznos od 8,07 eura počevši od 15. studenoga 2019. do isplate

– na iznos od 84,86 eura počevši od 15. prosinca 2019. do isplate.

4. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici u roku od 15 dana parnični trošak sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate, obračunatoj po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.“

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 46,37 eura.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 11. siječnja 2021., se navodi da se 17. prosinca 2018. oko 06,45 sati u Splitu tužiteljica propisno kretala nogostupom prethodno prešavši pješački prijelaz s parkirališta te je nastavila nekoliko koraka po nogostupu pri čemu je pala preko neobilježenog i nepropisno postavljene sive tzv. betonske gljive na pločniku, koji je postavljen protivno uputama i logici te na potpuno pogrešnom mjestu, na liniji pješačkog prijelaza, koji radi sive boje kao i nogostup u mračno jutro nije vidjela te je pri padu slomila obje ruke. Pravna osnova ne bi trebala biti sporna. Tužiteljica je bila na bolovanju kao djelatnik škole Juraj Bonaći u Splitu od 17. prosinca 2018. Dakle, prilikom pada teške ozljede je zadobila tužiteljica i to prijelom obje ruke s time da je kod desne ruke zaostala znatno teža posljedica. Tužiteljica je i danas s ograničenim pokretima ruku posebno desnom te s posljedicom povremenih bolova posebno kod promijene vremena. Pretrpjela je povredu prava osobnosti i imovinsku štetu. Budući je tuženik u obvezi naknaditi štetu tužiteljici istu potražuje, a prema procijeni cenzora tužiteljica je pretrpjela primarni strah nekoliko minuta, sekundarni jakog intenziteta najmanje 3 dana srednjeg intenziteta 15 dana, a manjeg do 3 mjeseci posebno za ishod liječenja i uopće za svoju budućnost, za pretrpljene bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 21 dan, a lakog intenziteta do 2 mjeseca, umanjenje životne aktivnosti, naruženje lakog stupnja radi čestih oteklina zgloba kod rada, sve kao povredu prava osobnosti, potražuje se iznos od 28.000,00 kuna. Troškovi liječenja prema računima i paušalna procjena za troškove prijevoza, participacije kod liječničkih pregleda i sl. Potražuje se naknada štete u paušalnom iznosu od 300,00 kuna. Naknada za tuđu pomoć i njegu potreba oko 100 sati nemedicinska pomoć,1 sat uobičajenih 21,00 kn potražuje se naknada štete od 2.100,00 kuna. Oštećen kaput i hlače te razbijene naočale za vid progresivne i fotoosjetljive 4.500,00 kuna. Izgubljena zarada za vrijeme bolovanja od 17. prosinca 2018.

Slijedom iznesenog, predlaže donošenje presude kojom će obvezati tuženika na isplatu iznosa od 28.000,00 kuna na ime neimovinske štete i iznos od 6.900,00 kuna na ime imovinske štete (troškovi liječenja, tuđa njega i pomoć i izgubljena zarada).

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 2. lipnja 2021., tuženik je naveo da se u zakonskom roku protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i to kako osnovi tako i visini istog te predlaže sudu tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti kao neosnovan, uz osudu tužiteljice na plaćanje parničnog troška. Tužiteljica navodi da se 17. prosinca 2018. dogodila nezgoda na način da je tužiteljica pala preko tzv. "betonske gljive " na pločniku u [adresa] u [adresa] te da je uslijed pada na pod zadobila ozljede prijeloma palčane kosti te da potražuje od tuženika iznos od 28.000,00 kuna na ime naknade neimovinske štete i iznos od 6.900.00 kuna na ime naknade imovinske štete. Tuženik ističe kako je tužba podignuta s osnove naknade štete, dok u navodima tužbe tužiteljica ničim ne dokazuje uzročnu vezu između postupanja ovog tuženika i nastanka eventualne štete, same štete i protupravnost u postupanju tuženika, što automatski znači da ne postoji osnov za usvajanje tužbenog zahtjeva. Tužiteljica potpuno neosnovano navodi kao su tzv. "betonske gljive" postavljene protivno uputama i nelegalno. Naprotiv, Grad Split je temeljem ranijeg zahtjeva stanara [adresa]. i [adresa] radi uređenja prometa na navedenom području, skladno svojim ovlastima propisanim Odlukom o komunalnom redu i Odlukom o uređenju prometa na području Grada Splita ("Službeni glasnik Grada Splita" broj: 18/2009) člankom 5. Odluke postavio polukugle na način da uzdužno dijele nogostup u dva djela i to na dio na kojem se omogućava parkiranje vozila i zapadni dio nogostupa širine 2 m koji je predviđen za nesmetano kretanje pješaka. Grad Split je označio parkirališna mjesta na nogostupu i postavio betonske polukugle kako bi se osiguralo nesmetano i sigurno kretanje pješaka nogostupom. Nadalje, tužiteljica neistinito navodi da su polukugle neuočljive i "iste - sive boje" kao i nogostup. Pješački prijelaz i betonske polukugle su bijele boje i visine od cca 40-50 centimetara te su po svojoj konstrukciji i broju izrazito "uočljiv objekt". Stoga se ovdje radi o skrivljenom ponašanju tužiteljice koja nije na vrijeme uočila premetne polukugle, odnosno nije upotrijebila dužnu pažnju pri kretanju a koja je uobičajena i koja se očekuje od odrasle osobe. Pogotovo kada uzmemo u obzir činjenicu da tužiteljica ima prebivalište na adresi [adresa], dakle u neposrednoj blizini ozljeđivanja pa je zasigurno bila upoznata sa postavljanjem betonskih polukugla na navedenom području. Nadalje, tužiteljica uz tužbu dostavlja niz nalaza, među ostalim nalaze i zapisnik MUP-a Trogir o prisutnosti alkohola u krvi, a koji se odnosi na prometnu nesreću koja se dogodila u Trogiru 20. listopada 2019. pa je nejasno što se time dokazuje. Kao i koji se nalazi odnose na ozljeđivanje tužiteljice prilikom pada preko betonskih polukugli, a koji na ozljede nastale uslijed prometne nesreće iz 2019. Opreza radi se ističe kako tužiteljica ničim nije dokazala da postoji propust Grada Splita u obavljanju komunalne djelatnosti koji je u uzročno-posljedičnoj vezi sa padom tužiteljice, niti je u tom pravcu pružila ikakve dokaze. Osim nedokazane osnove, tužiteljica ničim nije dokazala visinu potraživanja koju ovaj tuženik stoga objektivno čini sporom. Posebno nije jasno temeljem kojih parametara tužiteljica postavlja zahtjev na nakradu imovinske štete za oštećeni kaput, hlače i naočale, kao i naknadu za tuđu njegu i pomoć te troškove liječenja i izgubljenu zaradu.

3. Podneskom od 21. travnja 2026. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom čitanjem i pregledom zapisnika MUP-a, PP Trogir od 20. listopada 2019., medicinske dokumentacije, vještačenjem po sudskom vještaku Marijanu Joviću i dr. KD, saslušanjem tužiteljice, saslušanjem svjedoka ND, ĆD, LD.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Među strankama sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva.

7. Člankom 19. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005. i 41/2008.; u daljnjem tekstu: ZOO) propisano je da se pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju pravo na život, tjelesno duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

7.1. Prema članku 1100. stavak 1. ZOO sud će u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će sud prije odlučivanja o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

7.2. Člankom 1085. stavak 1. i 4. te člankom 1090. ZOO određuju se uvjeti za dosudu naknade materijalne štete kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, s tim da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).

7.3. U skladu sa člankom 1100. ZOO tužiteljici bi pripadalo pravo na pravičnu novčanu naknadu pod uvjetom da povreda prava osobnosti, uzimajući u obzir posebno njezinu težinu i trajanje, nije neznatna.

7.4. Člankom 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga.

7.5. Odlukom o uređenju prometa na području Grada Splita broj 18/209 i to člankom 5. propisano je da se na javnim prometnim površinama na kojima to zahtjeva sigurnost pješaka u prometu, mogu postavljati zaštitne ograde, stupići i slično.

8. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Marijana Jovića od 26. prosinca 2025. proizlazi da je tužiteljica zbog nemogućnosti redovnog rada i primanja niže plaće te naknade za bolovanje umjesto naknade plaće u periodu od 17. prosinca 2018 do 17. prosinca 2019. izgubila zaradu u ukupnom neto iznosu od 474,02 eura.

9. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje dr. Danči Tripalo proizlazi da je tužiteljica 17. prosinca 2018. pregledana na HKP KBC Split nakon što je pala u razini i zadobila udarac u obje ruke. Napravljen je RTG koji je pokazao deformitet u području desnog ručnog zgloba. Imala je bolnost kod pokušaja izvođenja kretnji, lijevi ručni zglob je bio blaže otečen i bolan na palpaciju. U lokalnoj anesteziji joj je napravljena repozicija desnog ručnog zgloba te postavljena sadrena imobilizacija. Za lijevi ručni zglob je odbila imobilizaciju. Na pregledu nakon 12 dana tj. 29. prosinca 2018. vidio se novi pomak koštanih ulomaka te se ponovno napravi repozicija i postavi sadrena imobilizacija. Nakon toga je odlazila na kontrole, rendgenski nalaz je zadovoljavao, a 31. siječnja 2019. je skinuta longeta te je predloženo daljnje razgibavanje i fizikalna terapija. Priloženi su nalazi sa fizikalne terapije koju je uredno obavljala. Upućena je i na pretragu magnetske rezonance desnog ručnog zgloba koju je obavila 14. veljače 2020. i koja je pokazala promjene u samom zglobu kao npr. izljev, reducirani zglobni prostor, ali uredno zarastao prijelom uz blažu deformaciju palčane kosti te vidljive pseudocistične lezije. Na pregledima kod fizijatra opisane su ograničene kretnje u području desnog ručnog zgloba, a koje je vještakinja ustanovila i u sudnici na ročištu, tako da je dorzalna fleksija 30°, a palmantna 15° isto što je ustanovio i liječnik fizijatar 10. lipnja 2019. Kretnje u lijevom ručnom zglobu su uredne. Pregledala je vještakinja i osobni zdravstveni karton tužiteljice u kojem nije pronašla da je tužiteljica imala sličnu ozljedu prije štetnog događaja.

Mišljenja je da se radi o težim tjelesnim ozljedama koje su kod tužiteljice ostavile umanjenje životnih aktivnosti, osobito desna ruka jer navodi da je dešnjakinja, a to se očituje u zaostalim kretnjama u desnom ručnom zglobu i vidljivoj deformaciji ručnog zgloba u odnosu na lijevi. Sveukupno umanjenje životnih aktivnosti za jedan i drugi ručni zglob iznosi 15 % što znači da će ulagati pojačane napore kod svih težih radova i to sa desnom rukom, zatim kod potrebe držanja težih tereta te podizanja tereta. Bolove će osjećati kod takvih naprezanja, a i kod promjene vremena. Zaostala pokretljivost spada u srednji stupanj. Bolove jakog intenziteta uključujući i dvije repozicije je trpjela 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana te slabog intenziteta 6 tjedana. Navodi da su bolovi trajali i duže i za vrijeme fizikalne terapije, međutim vještakinja ih je zgusnula kao da su trajali 24 sata i tako zbrojila dane. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna kod obavljanja osobne higijene, zatim kod pripreme hrane i nabavku hrane te kuhanja, a trajala je 4 tjedna 2 sata dnevno te još 2 mjeseca 1 sat dnevno. Naruženost u blagom stupnju i to kada se bolje pogleda razlika između lijevog i desnog ručnog zgloba zbog blažeg deformiteta. Tužiteljica je imala primarni strah u jakom intenzitetu dok je padala prve 2 minute, zatim sekundarni strah jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta još 6 tjedana dok je nosila gips i bojala se za ishod liječenja i još slabog intenziteta strah mjesec dana.

10. Iz iskaza tužiteljice CDĐ proizlazi da živi na adresi [adresa] od 2007. Kritičnog dana u prosincu 2018. u ranim jutarnjim satima, oko 7,00 sati, možda malo prije, trebala je otići na posao s time da je prije toga trebala odbaciti prijateljicu ĆD koja je onkološki bolesnik radi vađenja krvi te je ona to jutro bila s njom i vidjela je kako je pala. Kako se radi o području Spinuta gdje je dosta problematičan parking to se ne samo ona nego i drugi stanari parkiraju gdje uspiju. Tako je bilo i dan prije. Navodi, a nakon što joj je predočena fotografija na listu 4 spisa da ista prikazuje upravo mjesto pada i spornu gljivu preko koje je pala, a koja je izmaknuta u odnosu na označeni parking. Na fotografiji je također vidljivo da je sporna gljiva izmještena, odnosno vidljivo je gdje je prije bila. Zna da su tu već neko vrijeme bile gljive koje su sive boje doslovno kao i boja pločnika. To jutro je tražila gdje se parkirala i to prvo ispred [adresa] ispred koje se nalazi veliki parking. Kako je vidjela da nije vozilo parkirano ispred [adresa], okrenula se te je vidjela da je parkiran ispred [adresa] te se krenula preko pješačkog prijelaza, došla na pločnik i zapela i pala preko sporne gljive. Naglašava da je bila panika i dosta hitno da prijateljicu na vrijeme dovede radi vađenja krvi, bila je u panici, ne može reći da nije gledala kuda hoda, ali je zapela preko gljive. Uslijed pada slomila je obje ruke što je utvrđeno na HKP-u. U tom trenutku nije znala da se radi o prijelomu s obzirom na to da se uspjela sama odvesti na HKP jer joj je automobil automatik. Također je slomila zub i naočale za vid. Desna ruka joj je bila u gipsu duže vremena, sigurno 6-7 tjedana, radi se o dominantnoj ruci, a lijeva ruka joj nije bila u gipsu nego su stavili longetu prvenstveno iz razloga jer je sama pa da koliko toliko može obavljati svakodnevne životne potrebe. Uslijed svega joj se promijenio i rukopis, ruka je desna neprekidno boli, lijeva, ali manje. Bila je i na bolovanju koliko dugo ne može se prisjetiti. Robu nije oštetila nego samo naočale. Naočale su koštale 4.000,00 kuna. 1995. imala je prometnu nezgodu gdje je ozlijedila kuk, rame i tri rebra. 2019. imala je prometnu nezgodu u kojem je slomila tri rebra i jedno rebro je ušlo u plućno krilo pa su je hospitalizirali. Težih bolesti vezano za kosti, osteoporozu i slično nema. Tog jutra nije ništa nosila u rukama. Kada je izmještena jedna od tih bubamara ne zna, ali svakako prije predmetne nezgode.

11. Iz iskaza svjedoka LD proizlazi da je zaposlenik tuženika na mjestu voditelja odsjeka za promet i komunalno održavanje. Poznata mu je situacija i navodi da je negdje 2017. ili 2018. po višestrukim zahtjevima gradskog kotara Spinut kojima su predlagali da se predmetni nogostup, a s obzirom na kronični nedostatak parkirnih mjesta u Spinutu, prometno preuredi na način da se iskoristi njegova postojeća širina i formira kako propisana širina nogostupa za pješake tako i mogućnost uzdužnog parkiranja vozila. Utvrđeno je da je prosječna širina nogostupa od 4 do 5 metara te je moguće razdvojiti parkiranje od pješačke komunikacije na način da pješaci imaju GUP-om predviđena 2 metra širine nogostupa, a u isto vrijeme da se prometnom signalizacijom formira parkiralište. Odijeljenost jedna od druge površine Grad je ogradio fizičkim preprekama, odnosno elementima tzv. polukuglama bijele boje, visine 40-ak cm, promjera 50-ak cm. Kada mu je predočena fotografija s lista 4 spisa potvrđuje da se upravo radi o opisanom parkiralištu, odnosno nogostupu. Na istoj fotografiji se vidi trag gljive koja je izmještena. Naime, prije nego što je formiran parking od dijela nogostupa gljive su bile položeno uzdužno, odnosno 3 gljive koje se vide na fotografiji nisu bile na tom mjestu prije nego što je formiran parking, već su bile položene uzdužno jedna do druge, a sve kako se ne bi mogli vozači parkirati na tom nogostupu. Dakle, postojeće gljive su dislocirane u odnosu na prvotni položaj. Prije nego što su izmještene gljive su tu bile sigurno 10-ak godina. S obzirom na dimenzije istih iste su itekako uočljive te su postavljene ne samo na tom mjestu nego na više mjesta u gradu. Postavljanje tih gljiva se temelji na posebnim propisima, a u ovom slučaju na temelju Odluke o uređenju prometa na području Grada Splita. Nema posebno propisanog pravila na koji način se odlučuje koja vrsta prepreke će to biti, gljiva ili pješački stupić. Grad ne boja gljive i postavljene su kao bijele. Gljivom se podijelila širina nogostupa, a na jednoj od te dvije površine se bijelim oznakama na kolniku označilo parkiralište. Gljiva je izmaknuta malo u odnosu na ostale da se spriječi parkiranje auta na toj mikrolokaciji, a u svrhu korištenja obilježenog parkirnog mjesta. U ovom trenutku ne može se decidirano izjasniti niti prisjetiti, ali misli da ista takva gljiva postoji i s druge strane označenog parkirnog mjesta. Na listu 5 A spisa je jasno vidljivo da se radi o 2 parkirna mjesta, vide se tragovi gljiva koje su izmještene, vidljiva je sporna gljiva koja je izmještena na način na koji je izmještena kako bi se onemogućilo parkiranje na baš toj mikrolokaciji čime se blokira korištenje označenih pakirnih mjesta. Vidljive su i druge gljive pa tako i izmještena gljiva skroz krajnja kojim je blokiran prolaz na ostatak pješačkog nogostupa. Bitno je da parking bude ograđen upravo na način na koji je opisao, a sve kako bi se zaštitili pješaci. O međusobnoj udaljenosti između gljiva se zaključi na terenu. U konkretnom slučaju je bio nalog da se formiraju 2 parkirališna mjesta te da se fizički ograde od ostatka pješačkog nogostupa. Stoga su ta parkirališna mjesta i ograđena. Bez nekog propisanog internog pravila o međusobnoj udaljenosti. Na fotografijama vidljivo je da se radi o propisno označenom i dimenzioniranom parkiralištu od 2 parkirna mjesta.

12. Iz iskaza NDĐ proizlazi da se dogovorila s tužiteljicom to jutro, kritičnog dana da je odvede u KBC Split, a s obzirom na to da je to jutro morala vaditi krv zbog zdravstvenih razloga. Našle su se u [adresa] i sjeća se da je tužiteljica tražila gdje je parkirala automobil. Nije ga odmah našla te je vidjela da se automobil nalazi preko puta ulice u [adresa]. Krenula je prema automobilu te je potom pala na način da je zapela za gljivu i pala na trotoar. Osobno nije išla za tim je li se tu nalaze ikakve gljive ili ne. Ukoliko se oprezno hoda kolnikom i gleda ispred sebe sporne gljive se mogu vidjeti, tj. vidljive su. Kada su joj predočene fotografije na listu 4 spisa može potvrditi da je tužiteljica pala preko gljive koja je vidljiva na istoj, a koja je izmještena u odnosu na ostale gljive. Nakon što je tužiteljica pala, podigla se sama, sjeća se da je razbila naočale za vid. Sjeća se da je bio prosinac u jutarnjim satima oko 7 sati, nije bila kiša. Tužiteljica je odvezla do KBC-a, a ona je otišla na posao. Sjeća se da su joj ruke bile nikakve, kako je automobil automatik to je mogla istim upravljati. Gljive su bile u boji betona.

13. Iz iskaza svjedoka ND proizlazi da je tužiteljica prijateljica njegove sestre tako da je s te strane poznaje. Sjeća se da je jedno jutro prije 5-6 godina išao na posao pješice te je u prolazu sreo tužiteljicu. Nastavio se kretati te je nakon nekih 100-tinjak metara pogledao prema neboderu i vidio tužiteljicu kako joj jedna gospođa pomaže da se podigne sa poda. Nalazila se pored tzv. gljiva. Zaključio je da nema neki većih problema te sam nastavio svojim putem. Sjeća se, a s obzirom da je išao na posao, da je bilo negdje oko 7 sati ujutro, zima, bilo je hladno i tamno. Ne zna jesu službeno premještene, ali su automobili znali pomaknuti udarcem nehotično. Gljive su sivo bijele boje od kamena te se s tom bojom stapaju sa bojom podloge. Navodi da je odgovarao po sjećanju ali ostala je mogućnost da se događaj zbio par godina prije.

14. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete (povreda prava osobnosti) i imovinske štete (troškovi tuđe pomoći i njege i izgubljene zarade) za koju je u činjeničnim navodima tužbe i tijekom postupka navela da je pretrpjela zbog tjelesnih ozljeda koje je zadobila 17. prosinca 2018. u ranim jutarnjim satima kada je idući odvesti prijateljicu vaditi krv, a hodajući nogostupom, pala na pločniku preko tzv. betonske gljive, a za što je odgovoran tuženik jer je tzv. betonsku gljivu postavio protivno uputama i logici, na pogrešnom mjestu.

15. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud tužbeni zahtjev smatra neosnovanim.

16. Saslušana kao stranka tužiteljica je izjavila da je na području Spinuta, Split dosta problematičan parking te da se ne samo ona nego i drugi stanari parkiraju gdje uspiju. Zna da su tu već neko vrijeme bile gljive koje su sive boje doslovno kao i boja pločnika. To jutro je tražila gdje se parkirala i to prvo ispred [adresa] ispred koje se nalazi veliki parking. Kako je vidjela da nije vozilo parkirano ispred [adresa], okrenula se te je vidjela da je parkiran ispred [adresa] te je krenula preko pješačkog prijelaza, došla na pločnik i zapela te pala preko sporne gljive. Bila je panika i dosta hitno da prijateljicu na vrijeme dovede radi vađenja krvi, ne može reći da nije gledala kuda hoda, ali je zapela preko gljive koja je izmještena u odnosu na mjesto gdje je prije bila.

Svjedokinja NDĐ je potvrdila da su se tužiteljica i ona našle u [adresa] i sjeća se da je tužiteljica tražila gdje je parkirala automobil. Nije ga odmah našla te je vidjela da se automobil nalazi preko puta ulice u [adresa]. Krenula je prema automobilu te je potom pala na način da je zapela za gljivu i pala na trotoar. Osobno nije išla za tim je li se tu nalaze ikakve gljive ili ne. Ukoliko se oprezno hoda kolnikom i gleda ispred sebe sporne gljive se mogu vidjeti, tj vidljive su.

16.1. Svjedok LD, zaposlenik tuženika na mjestu voditelja odsjeka za promet i komunalno održavanje, je izjavio da je negdje 2017. ili 2018. po višestrukim zahtjevima gradskog kotara Spinut kojima su predlagali da se predmetni nogostup, a s obzirom na kronični nedostatak parkirnih mjesta u Spinutu, prometno preuredi na način da se iskoristi njegova postojeća širina i formira kako propisana širina nogostupa za pješake tako i mogućnost uzdužnog parkiranja vozila. Utvrđeno je da je prosječna širina nogostupa od 4 do 5 metara te da je moguće razdvojiti parkiranje od pješačke komunikacije na način da pješaci imaju GUP-om predviđena 2 metra širine nogostupa, a u isto vrijeme da se prometnom signalizacijom formira parkiralište. Odijeljenost jedne od druge površine Grad je ogradio fizičkim preprekama, odnosno elementima tzv. polukuglama bijele boje, visine 40-ak cm, promjera 50-ak cm.

17. Dakle, na temelju zahtjeva Gradskog kotara Spinut, a s obzirom na kronični nedostatak parkirnih mjesta u Spinutu, predmetni nogostup je prometno preuređen na način da se iskoristila njegova postojeća širina i formirala propisna širina nogostupa za pješake te mogućnost uzdužnog parkiranja vozila. Prije nego što je formiran parking od dijela nogostupa, 3 gljive koje se vide na fotografiji nisu bile na tom mjestu nego su bile položene uzdužno jedna do druge, a sve kako se ne bi mogli vozači parkirati na tom nogostupu. Postavljanje tih gljiva se temelji na posebnim propisima, a u ovom slučaju na temelju Odluke o uređenju prometa na području Grada Splita. Gljivom se podijelila širina nogostupa, a na jednoj od te dvije površine se bijelim oznakama na kolniku označilo parkiralište. Gljiva je izmaknuta malo u odnosu na ostale da se spriječi parkiranje auta na toj mikro lokaciji, a u svrhu korištenja obilježenog parkirnog mjesta. Dva nova parkirališna mjesta su propisno označena i dimenzionirana, zbog čega je sporna gljiva izmještena.

18. Gard Split je u svemu postupio u skladu s Odlukom o uređenju prometa na području Grada Splita, a na temelju prethodnog zahtjeva Gradskog kotara Spinut za prometnim preuređenjem nogostupa i formiranjem novih parkirnih mjesta. Tužiteljica nije pala preko neobilježene i nepropisno postavljene sive gljive, niti je ista postavljena protivno uputama ili logici. Tužiteljica je, da je upotrijebila dužnu pažnju, istu mogla vidjeti. Radi se o polukuglama sivo bijele boje, visine 40-ak cm, promjera 50-ak cm, koje nisu niti male, niti nevidljive i koje su na spornom nogostupu već postojale 10 tak godina. Opće je poznate da su tzv gljive i na drugim mjestima u Gradu Splitu iste ili slične dimenzije i boje. Svjedokinja NDĐ je izjavila da, ukoliko se oprezno hoda kolnikom i gleda ispred sebe, sporne gljive se mogu vidjeti, tj. vidljive su. Tužiteljica je izjavila da je tražila gdje se parkirala, da je bilo dosta hitno i panika odvesti svjedokinju ĆDĐ vaditi krv te da ne može reći da nije gledala. Upravo suprotno, kako je izjavila i svjedokinja ĆDĐ, gljive su vidljive, nisu male, a da je tužiteljica gledala kuda hoda, vidjela bi ih. Radi se o površini preko koje je, s obzirom na mjesto stanovanja, tužiteljica uobičajeno svakodnevno prolazila, zbog čega joj je mjesto pada trebalo biti poznato te nije upotrijebila dužnu pažnju. Prema mišljenju ovog suda tužiteljica je postupila sa krajnjom nepažnjom (culpa lata) jer nije postupala s onakvom pažnjom kakvu bi upotrijebio svaki prosječan čovjek.

19. Zaključno, u konkretnom slučaju radi se o subjektivnom ponašanju tužiteljice koja nije gledala ispred sebe, o površini preko koje je s obzirom na mjesto stanovanja tužiteljica uobičajeno prolazila, nije upotrijebila dužnu pažnju pri kretanju, a koja je uobičajena i koja se očekuje od odrasle osobe.

20. Slijedom iznesenog, Grad Split nije odgovoran za nastalu štetu tužiteljici, koja je nesporno nastala, za nastalu štetu je odgovorna isključivo tužiteljica radi čega je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.

21. Sukladno članku 11. stavak 1. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama: („Narodne novine" broj: 118/2018. i 51/2023.) tuženik je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi. U konkretnom slučaju i na temelju članka 4. stavak 2. Zakona o sudskim pristojbama tuženik nije u obvezi podmiriti pristojbu odgovora na tužbu radi čega je odbijen zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 46,37 eura.

22. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 8. lipnja 2026.

SUTKINJA

JELENA LONČAR

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku

- u spis