REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

Pn-1571/2024-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnicima, odvjetnicima iz odvjetničkog društva Ljubičić Vrdoljak & partneri u Splitu, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA Split, OIB: 52634238587, zastupana po ODO-u Split, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 04. svibnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, te zz tuženika, a na ročištu od 08. lipnja 2026. zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e:

I Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja, te se sudi:

»Dužna je tužena u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 1.510,62 Eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, te godine, a koja na iznos od:

- 1.500,00 € teče od 05.11.2024. pa do konačne isplate

- 10,62 € teče od 08. lipnja 2026. pa do konačne isplate,

dok se za više zatraženo preko dosuđenog, za iznos glavnice od 513,38 € sa pripadajućim kamatama, te za više zatražene kamate na iznos od 10,62 € za razdoblje od 05.11.2024. do 08. lipnja 2026. tužbeni zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

II Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 744,50 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 08. lipnja 2026. pa do konačne isplate, po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

Obrazloženje

1. Dana 06. studenoga 2024. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljena je tužba tužitelja u kojoj se navodi:

- kako je dana 21. listopada 2022. godine, tužitelj uslijed pogreške i prekoračenja ovlasti od strane djelatnika MUP-a izudaran te potom priveden i pušten, no uslijed takvog nezakonitog postupnja zadobio je tjelesne povrede,

- kako je tužitelj u predmetnom štetnom događaju doživio povredu osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje pa imajući u vidu sve okolnosti slučaja poglavito vrstu i duljinu trajanja tjelesnih bolova, stupnja umanjenja životne aktivnosti, naruženosti i straha, oštećeni na ime naknade neimovinske štete traži isplatu iznosa od 4.000,00 eura, na ime tuđe njege i pomoći iznos od 300,00 eura te na ime troškova liječenja iznos od 100,00 eura

- kako radi navedenog tužitelj ima pravni interes tražiti od suda donošenje slijedeće presude:

»Dužna je tužena u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 4.400,00 eura s zakonskom zateznom kamatom, počam od dana 21.10.2022. godine, do isplate, te mu u istom roku naknaditi trošak spora s zakonskom zateznom kamatom, počam od dana presuđenja, pa do isplate«

2. Dana 13. prosinca 2024. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljen je odgovor na tužbu tuženika u kojem se navodi:

- kako predmetnom tužbom tužitelj potražuje isplatu ukupnog iznosa od 4.000,00 eura na ime naknade neimovinske štete te 400,00 eura na ime naknade imovinske štete (300,00 eura na ime tuđe pomoći i njege te 100,00 eura na ime troškova liječenja) s pripadajućim zz kamatama od 21. listopada 2022.god., sve s osnove štetnog događaja od 22. listopada 2022.,

- kako tužitelj navodi da je dana 21. listopada 2022.god. uslijed pogreške i prekoračenja ovlasti od strane policijskih službenika izudaran, priveden, a potom i pušten.

- kako je uslijed takvog nezakonitog postupanja od strane policijskih službenika povrijeđen njegov psihički i fizički integritet,

- kako je na navedene okolnosti tužitelj priložio medicinsku dokumentaciju u vidu specijalističkog nalaza i mišljenja Prof. prim.dr.sc. Borana Uglešića od 28. listopada i 16. prosinca 2022.god., nalaz Hitnog prijema, Klinika za kirurgiju KBC-a Split od 22. listopada 2022.god. kao i Izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad od 25. listopada 2022.god,

- kako se tužena protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, naime za nastanak obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu moraju se ispuniti opće pretpostavke odgovornosti za štetu a to su subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza te protupravnost štetne radnje, a ispunjenje kojih tužitelj nije dokazao ispravama priloženim uz tužbu,

- kako je nesporno da su policijski službenici PU Splitsko-dalmatinske dana 21/22 listopada 2022.god. u vremenu od 23,55 sati-01,00 sati postupali na području oko kluba navijača HNK Hajduk u Zrinsko- Frankopanskoj ulici u Splitu, sve zbog narušavanja javnog reda i mira od strane pripadnika navijačke skupine Torcida,

- kako je nesporno i da je prilikom navedenog postupanja došlo do primjene sredstava prisile sukladno odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09,92/14, 70/19) te da je navedeno postupanje policijskih službenika rezultiralo i uhićenjem nekolicine osoba, među kojima je bio i tužitelj SZ,

- kako je nesporno i da je tužitelj pušten na slobodu nakon što je za istog utvrđeno da ne postoji osnovana sumnja da je počinio kaznena djela iz čl. 315. st. 1. i 4. KZ-a za koje kazneno djelo se teretilo ostale uhićene osobe,

- kako je naprijed navedeno, s obzirom da nije nesporno utvrđeno je li i koji bi to bio policijski službenik koji je postupao prema tužitelju na način opisan u tužbi i time mu, prekoračivši svoje ovlasti, prouzročio štetu koju potražuje ovom tužbom, to se ističe kao uvodno,

- kako je tužena suglasna da se izvedu dokazi na okolnosti iz tužbe,

- kako se osporava tijek zakonskih zateznih kamata koje tužitelj potražuje za imovinsku i neimovinsku štetu od dana 21.listopada 2022.god. jer bi mu za imovinsku štetu pod pretpostavkom da sud nađe osnovanim njegov zahtjev, pripadale zakonske zatezne kamate od presuđenja, a za neimovinsku od podnošenja zahtjeva,

3. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev na ročištu održanom dana 31. ožujka 2026., kada je istakao kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, te uređuje tužbeni zahtjev na način da sada potražuje:

- s osnova pretrpljene neimovinske štete isplatu iznosa od 2.000,00 Eura te

- s osnova tuđe njege i pomoći 24,00 Eura sve prema sadašnjim cijenama nemedicinske pomoći i njege utvrđeno od strane Doma za starije i nemoćne osobe Lovret u Splitu,

- kako se zahtjev s osnova troškova liječenja povlači tako da tužbeni zahtjev sada glasi: »Dužna je tužena u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 2.024,00 Eura s zakonskom zateznom kamatom počev od dana 05.11.2024. odnosno od dana podnošenja tužbe pa do isplate te u istom roku naknaditi trošak spora s zakonskom zateznom kamatom počam od dana presuđenja pa do isplate.«

4. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom priložene dokumentacije i isprava i to pregledom dopisa upućenog od strane Jedinice specijalne i interventne policije, Broj: 511-12-07-25- 83/2022., Mravince, 22. listopada 2022. godine PU Splitsko dalmatinskoj, sektoru za javni red i sigurnost, predmet kojeg je uporaba sredstava prisile prema više nn CZ, VZ i SZ, zatim Izvješće o prikupljenim obavijestima i mišljenje o okolnostima uporabe sredstava prisile od 22. listopada 2022., zatim Izvješće PU, I. PP Split, broj 511-12-23, Split, 22.10.2022. o uporabi sredstava prisile prema osobi, zatim Službena zabilješka od 22. listopada 2022. sačinjena od strane Jedinice specijalne i interventne policije u prostorijama 1. PP Split od strane zap. tima III. voda IP JSIP-e PZ, Posebnog izvješća Općinskom državnom odvjetniku, sačinjenog od strane PU Splitsko-Dalmatinske Sektora kriminalističke policije služba općeg kriminaliteta, Broj: 511-12-09-12569/2022, Split, 24. listopada 2022.g., posebnog izvješća općinskom državnom odvjetniku sačinjenog od strane MUP RH, PU Splitsko-Dalmatinska, sektor kriminalističke policije Služba općeg kriminaliteta, broj:511-12-09-12569/2022, Split. 27.10.2022.g., saslušanjem tužitelja, te saslušanjem svjedoka PZ, HZ, ŠZ i OZ, izveden je dokaz pregledom priložene medicinske dokumentacije, zatim medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Danči Tripalo, ortopedu, te dr. Nikoli Sikirici, psihijatru.

5. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, 146/25, dalje: ZPP).

6. Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

7. Pun. stranaka popisali su parnični trošak.

8. Predmet spora jest zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete koju je tužitelj, po navodima iz tužbe i tijekom postupka, pretrpio iz štetnog događaja od 21. listopada 2022. godine, kada je tužitelj, po navodima tužbe, uslijed pogreške i prekoračenja ovlasti od strane djelatnika MUP-a izudaran te potom priveden i pušten, uslijed kojeg je nezakonitog postupanja tužitelj pretrpio imovinsku i neimovinsku štetu.

9. Cijeneći očitovanje tuženika iz odgovora na tužbu, ocjena je ovog suda kako među strankama nije sporno:

- kako su policijski službenici PU Splitsko-dalmatinske dana 21/22 listopada 2022.god. u vremenu od 23,55 sati-01,00 sati postupali na području oko kluba navijača HNK Hajduk u Zrinsko- Frankopanskoj ulici u Splitu, sve zbog narušavanja javnog reda i mira od strane pripadnika navijačke skupine Torcida,

- kako je nesporno i da je prilikom navedenog postupanja došlo do primjene sredstava prisile, te da je navedeno postupanje policijskih službenika rezultiralo i uhićenjem nekolicine osoba, među kojima je bio i tužitelj SZ,

- kako je nesporno i da je tužitelj pušten na slobodu nakon što je za istog utvrđeno kako ne postoji osnovana sumnja da je počinio kaznena djela iz čl. 315. st. 1. i 4. KZ- a za koje kazneno djelo se teretilo ostale uhićene osobe.

10. Da je tužitelj kritične prigode bio uhićen sud je utvrdio i iz priložene dokumentacije sačinjene od strane PU Splitsko-dalmatinske i to dopisa upućenog od strane Jedinice specijalne i interventne policije, Broj: 511-12-07-25-83/2022., Mravince, 22. listopada 2022. godine PU Splitsko Dalmatinskoj, sektoru za javni red i sigurnost, predmet kojeg je uporaba sredstava prisile prema više nn CZ, VZ i SZ, zatim pregledom Izvješća o prikupljenim obavijestima i mišljenje o okolnostima uporabe sredstava prisile od 22. listopada 2022., zatim Izvješća PU, I. PP Split, broj 511-12-23, Split, 22.10.2022. o uporabi sredstava prisile prema osobi, zatim pregledom Službene zabilješke od 22. listopada 2022. sačinjene od strane Jedinice specijalne i interventne policije u prostorijama 1. PP Split od strane zap. tima III. voda IP JSIP-e PZ, Posebnog izvješća Općinskom državnom odvjetniku, sačinjenog od strane PU Splitsko-Dalmatinske Sektora kriminalističke policije služba općeg kriminaliteta, Broj: 511-12-09-12569/2022, Split, 24. listopada 2022.g., posebnog izvješća općinskom državnom odvjetniku sačinjenog od strane MUP RH, PU Splitsko-Dalmatinska, sektor kriminalističke policije Służba općeg kriminaliteta, broj:511-12-09-12569/2022, Split. 27.10.2022.g..

11. Člankom 1045. st 1 Zakona o obveznim odnosima (»Narodne Novine« br. 35/05, 41/08 i 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 dalje: ZOO) propisano je:

»Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.«

11.1. Člankom 1100. ZOO-a propisano je:

(1) U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

(3) Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

11.2. Člankom 19. st 1 i 2 ZOO-a propisano je:

(1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom.

(2) Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

11.3. Iz sadržaja citiranih odredbi i njihovim smislenim tumačenjem proizlazi kako je institut povrede prava osobnosti, a kako je propisan ZOO/05, uspostavljen kao koncept neimovinske štete na drugačiji način od onog, a kako je to bilo propisano odredbom čl. 198. – 205. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO/91) u smislu kako je sada povreda prava osobnosti pravni osnov u odnosu na koji se naknađuje pravična novčana naknada, pri čemu fizički bolovi, strah itd., a koji su prema konceptu ZOO/91 bili samostalni pravni osnovi neimovinske štete, sada imaju samo značaj kvalifikatornih elemenata za određivanje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, a koji kvalifikatorni elementi se ne ocjenjuju pojedinačno, niti se za njih pojedinačno ne određuje pripadajuća naknada već na temelju tih kvalifikatornih elemenata, sagledavajući u ukupnosti u okolnostima konkretnog slučaja, se određuje primjerena novčana naknada zbog povrede prava osobnosti.

12. Analizirajući izvedene dokaze, posebno iskaz tužitelja, zatim iskaze saslušanih svjedoka, te očitovanje tuženika iz odgovora na tužbu, kao i dokumentaciju dostavljenu od strane tuženika, zaključak je ovog suda kako na strani tužitelja nema odgovornosti, a ni suodgovornosti za nastanak predmetnog štetnog događaja u kojem je tužitelju pretrpio imovinsku i neimovinsku štetu.

13. Naime, tužitelj saslušan na ročištu od 26. studenog 2025. tvrdi kako se on kritične prigode, te večeri, vraćao sa posla, gdje je radio kao kuhar, kako je hodajući putem pričao na mobitel sa djevojkom, te kako je u jednom trenutku primijetio da se ispred njega događaju neki neredi. Nakon toga završio je razgovor na mobitelu te je nastavio hodati do svog automobila. Kako on nije imao pojma što se događa, tada tu nije bilo ni policije, a da je on nastojao to zaobići koliko je god mogao. Približavajući se svom automobilu primijetio je da se skupljaju i policijski automobili, kombiji iz kojeg su izlazili policajci. Požurio je prema svom automobilu, i tako hodajući je uočio i primijetio da se povećala buka, a tada je začuo i policijske pucnjeve. Njegov automobil da je bio parkiran na raskrižju, na uglu zgrade, međutim, auto je bio u blizini Studentskog restorana Indeks, a sada se sjeća da je to bilo na Cankarjevoj poljani. Kako je u trenutku kada je uzeo ključeve da uđe u auto, došla skupina interventnih policajaca do njegovog automobila, a tada je iz jednog pravca došla jedna skupina navijača koji su bježali. U tom trenutku kad je započeo sa zaključavanjem automobila, interventni policajci su započeli s udaranjem po njemu. Uslijed toga nije stigao ništa ni reći, odnosno nije im uopće mogao reći kako on nije navijač odnosno da ne pripada toj skupini. Kako je tada stavio ruku preko glave da obrani glavu. Kako mu je tada rečeno »lezi, lezi«, nakon čega se sklupčao, međutim, nakon toga je nastavljeno udaranje i to nogama i pendrecima, a nakon toga mu ponovo rečeno »lezi, lezi« na što je on odgovorio da leži, nakon čega mu je rečeno da se ispruži i stavi ruke na leđa, nakon čega je on to i napravio, ispružio se i stavio ruke na leđa, nakon čega su ga nastavili i dalje udarati, više ne zna sa čime da li nogama ili pendrecima. Kako je on ležao između trotoara i kolnika. Ovu skupinu koju je policija hvatala, misli da su bili navijači, policija je digla sa ceste, makla ih sa ceste te ih bacila preko njega. Kako je nakon toga uslijedilo vrijeđanje i iživljavanje na svima njima, a između ostalog policajci su bacili svoje štitnike na svih njih, pa su ih potom ispod štitnika, posprejali sa suzavcem sve njih. To je trajalo otprilike 20-tak minuta. Kako su njemu tada ispale sunčane naočale koje su bile na glavi, te da je tada jedan policijski službenik došao sa njegovim naočalama i pitao da li su to njegove naočale, a kada je rekao da jesu, tada je započelo vrijeđanje njega i njegove majke, a nakon toga je taj policajac te naočale bacio ispod njega na pod i zgazio ih nogama. Sve dok nisu došli kombiji – marica u koje su ih policajci utrpali, stalno je od strane policajaca bilo udaranje, gaženje po nogama i slično. S obzirom kako je on bio na dnu policajci, nisu vidjeli da on nema lisice na rukama, dok su svi drugi imali lisice na rukama, kada je došla marica ponovo su ih posprejali sa suzavcem, a nakon uvođenja u maricu, svakoga od njih policajci su udarili šakom u stomak. Kako su njega pitali hoće li biti miran, na što je on odgovorio da je cijelo vrijeme miran. Nakon što ih uveli u marice, dovezli su ih do, čini mu se, prve policijske postaje, gdje su ih uveli u jednu prostoriju, misli da je to bila njihova streljana, osim njega tu je još bilo možda 50-tak momaka. Tu su im uzeli stvari koje su se nalazile kod njih te su čekali. Nakon nekih sat dva vremena došla je neka medicinska služba, doktorica, koja ih je pitala žele li pregled, te da je on tada zatražio pregled i pregled je obavljen, od te medicinske službe, misli da je bila prva pomoć. Kako on tada nije dobio nikakvu medicinsku dokumentaciju od tog pregleda, samo je potpisao da je pregledan i to je to. Kako je on tada, nakon toga, tražio da dobije telefonski poziv, da obavijesti roditelje gdje je, međutim, odbijen je više puta, te mu je rečeno da će tek ujutro imati priliku dobiti telefonski poziv. Ostali momci koji su se tu nalazili rekli su da on nema sa njima ništa, te su tražili da se meni odobri poziv. Negdje oko 4 sata ujutro, osoba koja se predstavila kao šef, rekao je da može dobiti poziv, ali da on ne može telefonirati već je od njega tražio broj na koji će on obaviti poziv, a on je toj osobi dao očev telefonski broj, kojeg je ta osoba nazvala rekavši ocu da je on pravio nerede po gradu i da se nalazi u policijskoj postaji. Tijekom jutra davao je otiske prstiju i bio je na nekim ispitivanjima, a tijekom jutra nije se dokazalo da je bio sudionik tih događaja. Tada su ga prskali nekom tekućinom i uzeli tekućinu da provjere ima li suzavca po njemu i i po toj odjeći, tada su mu slikavali ozljede, radilo se o masnicama koje je zadobio uslijed udaranja. S posla gdje je radio poslana je snimka policiji kao dokaz da je on otprilike tri do četiri minute prije tih nereda bio na poslu, nakon čega je došao jedan policajac po njega i odveo ga kod nekog inspektora, gdje su pogledali tu snimku, i gdje je on još jedan put ispričao što se događalo. Nakon toga sa jednim policajcem u civilu otišao je u restoran gdje je radio, gdje su još jedan put pregledane snimke i gdje je policija popričala sa njegovim šefom i kolegama. Tada ga je taj inspektor odveo do njegovog auta, tamo gdje je bio premlaćen, te mu je tada taj inspektor rekao da je slobodan. Kako je nakon toga otišao na hitni prijem gdje je pregledan i oni su na tom hitnom prijemu ponovo zvali policiju jer je bio premlaćen od strane policije. Tada su došla dva policajca i ispitali su ga opet. Kako se sada ne može sjetiti je li nakon tog razgovora odveden u policijsku postaju ili ne. Kako se restoran u kojem je radio zove Artičok. Kako je masnice imao po stražnjici, po donjem i gornjem dijelu leđa, po rebrima, odnosno po prsnom košu, cijela lijeva podlaktica je bila modra, također nadlaktica lijeva, i također lijeva lopatica, i sjeća se da je jedan put bio udaren čizmom po glavi. Po donjem dijelu noge nije bilo masnica, ali je po tom dijelu bio gažen po nogama. Osim toga, bio je naprskan po cijelom tijelu suzavcem tako da je jedva disao. Kako se ne može sjetiti lica osoba koje su ga tukle, jer su te osobe imale na licu šljemove sa maskama. Kasnije kada su policajci skinuli te šljemove on je ležao podu okrenut licem na podu. Kako je prilikom izvođenja iz marice, bilo nazočnih policajaca iz interventne postrojbe ali da ih on tada nije mogao prepoznati. Kako je otprilike pet do šest dana nakon što se smirio posjetio psihijatra dr. Borana Uglešića, kako je imao košmare u snovima, da je bolove imao sljedećih mjesec dana, međutim, tom prilikom mu nije ništa slomljeno.

14. Svjedoci IZ i BZ potvrdili su navode tužitelja kako se kritične prigode, kada se dogodio predmetni štetni događaj, tužitelj vraćao sa posla, te da sukladno tome, tužitelj nije bio sudionik navijačkih nereda.

15. Tako svjedokinja IZ u svom iskazu navodi kako se sjeća da ju je jednom prilikom tužiteljeva majka u jutro ranije nazvala te da joj je tom prilikom rekla kako tužitelj te noći nije došao kući te da li joj je poznato što je s njim, na što da joj je ona tada odgovorila da je tužitelj iz restorana otišao kada i oni, a kada je to točno bilo sada se ne sjeća, međutim, sjeća se da bi oni nakon zatvaranja restorana ostali još par minuta, zapaliti cigar, te bi nakon toga otišli kući. Inače, tužitelj je radio zajedno sa njom u restoranu "Artičok", koji se restoran nalazi poviše [adresa], u [adresa]. Svjedokinja je dalje navela kako se sjeća da je to bila popodnevna smjena, a restoran se zatvara negdje oko ponoći, kako se sjeća da je tada bila utakmica u Splitu. Koliko se ona može sjetiti, tužitelj je restoran napustio između 11 do ponoći, a do tada je cijelo popodne bio u restoranu, radio i cijelo to popodne tužitelj nije napuštao restoran. Nakon što ju je tužiteljeva majka nazvala ujutro, odmah nakon toga su je nazvali iz policije, nakon čega su dva policajca došla u restoran, te su sa njom obavili razgovor. Tom prilikom su je pitali da prepriča do kada je tužitelj tu večer bio s njima u restoranu. Kako oni u restoranu nisu znali što se konkretno desilo kada je policija došla, sjeća se još da je tužitelj nakon toga bio par dana na bolovanju, a kada se tužitelj vratio, tužitelj im je ispričao što se dogodilo.

16. Svjedok BZ u svom je iskazu naveo kako su taj dan tužitelj i on radili zajedno smjenu i to popodnevnu smjenu, možda do nekih 23-24 sata, sada se ne sjeća do kada su točno radili zbog proteka vremena. Inače, njih dvojica su zajedno radili u restoranu "Artičok", na adresi [adresa], u [adresa]. Kako se od tog događaja sjeća jedino da je tužitelj sutradan u popodnevnu smjenu došao s jednim policajcem te se sjeća kako je tužitelj tada pokazao masnice, crvenilo tragove udaraca po leđima. Tužitelj je tada rekao da je išao do svog auta nakon završenog posla, međutim, da ga je tada policija uhvatila i prebila. Tada je tužitelj rekao da je normalno išao do svog auta, te da su ga policajci tada jednostavno uhvatili i pretukli bez ikakvog razloga. Policajac koji je došao sa tužiteljem uzeo je podatke od njih jesu li taj dan bili s tužiteljem u smjeni, a njega osobno taj policajac nije ništa pitao. Kako se sjeća da je tužitelj nakon tog događaja bio na bolovanju, koliko dugo nije mu poznato. Kako se sjeća da je taj dan, kada je tužitelja policija uhvatila bila policija u Splitu, jer je taj dan i on vidio kako članovi navijačke skupine Torcida u grupama bježe po gradu, sjeća se da je bio neki incident. Koliko se može sjetiti u ovaj trenutak, da misli da je čak ovaj policajac koji je došao s tužiteljem osobno pogledao snimke iz restorana iz kojih se vidi kada je tužitelj večer prije napustio restoran, sjeća se da su snimke gledane, a misli da je te snimke gledao policajac. Na kraju može navesti da je on izašao kroz sporedna vrata od restorana na kojim nema kamere dok na ovim glavnim vratima kroz koja je tužitelj izašao ima kamera.

17. Cijeneći iskaze saslušanih svjedoka IZ i OZ, zaključak je ovog suda kako tužitelj kritične prigode nije bio sudionik navijačkih nereda, već je kritične prigode nakon završetka posla imao namjeru sjesti u automobil i zaputiti se svojoj kući, a to s obzirom kako iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi kako je tužitelj cijelo popodne radio u restoranu Artičok, te da je nakon završetka smjene, negdje oko 23,00 h, napustio radno mjesto, te kako se uputio prema svom automobilu da bi se prevezao do svog mjesta stanovanja.

18. Pored toga, iz iskaza saslušanih svjedoka – policajaca PZ i HZ ne proizlazi da bi upravo tužitelj bio sudionikom navijačkih nereda, da bi tužitelj radio bilo kakav nered ili da bi se isti opirao uhićenju i sl. Naime, saslušani policajci su opširno svjedočili o konkretnim navijačkim neredima, međutim, ni jednom rječju u svojim iskazima nisu spomenuli tužitelja kao osobu koja bi sudjelovala u navijačkim neredima.

19. Konačno, iz priložene dokumentacije i isprava sačinjenih od strane MUP RH PU SD, proizlazi kako je tužitelj pušten na slobodu, jer se utvrdilo kako nije sudjelovao u neredima.

20. Cijeneći sve naprijed navedeno, zaključak je ovog suda kako tužitelj nije bio sudionikom navijačkih nereda kritične prigode, slijedom čega na strani tužitelja nema bilo kakve odgovornosti, a ni suodgovornosti, za nastanak predmetnog štetnog događaja, kao ni za štetu koju je tužitelj pretrpio kritične prigode, već da su na nastanak štete kod tužitelja isključivo odgovorni policijski službenici.

21. Člankom 115 Zakona o policiji . (Narodne Novine broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, 66/19, 155/23) propisano je da za štetu koju policijski službenik počini trećim osobama u službi ili u svezi sa službom odgovara Republika Hrvatska, osim ako se dokaže da je šteta posljedica zakonite primjene policijskih ovlasti.

22. Dakle, sukladno odredbi čl. 115 Zakona o policiji, u konkretnom slučaju svu štetu koju je pretrpio tužitelj, tužitelju je dužan nadoknaditi tuženik Republika Hrvatska.

23. Na okolnost pretrpljene neimovinske štete, kao i imovinske štete – tuđe njege i pomoći, sud je proveo dokaze pregledom priložene medicinske dokumentacije, te medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Danči Tripalo, ortoped i dr. Nikoli Sikirici, psihijatru.

24. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Danči Tripalo, ortopeda, na roč. od 31. ožujka 2026. sud je utvrdio:

- kako je pregledala sudski spis i priloženu med. dokumentaciju iz koje vidi kako je tužitelj 22.10.2022. zatražio pomoć na hitni prijem KBC Splita-a nakon ozljeda koje je zadobio prilikom udaraca pendreka od strane druge osobe,

- kako su opisani biljezi u području lijeve nadlaktice i podlaktice, bez znakova koštane traume, zatim višestruki kontuzijski biljezi na leđima po tipu udarca od pendreka, lijevo tri na lopatici, zatim desno dva biljega, te jedan biljeg u lumbalnom lijevom i jedan biljeg lutealno lijevo, napravljen je RTG. – kako nigdje nije viđeno prijeloma kosti, preporučeno je mu je mirovanje, analgetici po potrebi, te kontrola traumatologa po potrebi,

- kako je mišljenja da se radi o lakšim tjelesnim ozljedama koje nisu ostavile umanjenje životnih aktivnosti,

- kako je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta jedan dan, zatim srednjeg intenziteta pet dana i slabog intenziteta još deset dana. Tuđa njega i pomoć mu je bila potrebna dva dana 1 sat dnevno. Naruženja nema.

25. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Nikole Sikirice, psihijatra, na roč. od 31. ožujka 2026. sud je utvrdio:

- kako je pregledao spis i med. dokumentaciju na ime tužitelja iz čega je prema navodima tužbe vidljivo da je isti dana 21.10.2022. godine doživio fizički napad, te tom prilikom zadobio tjelesne ozljede čija je narav i njihovo dijagnostičko terapijsko zbrinjavanje opisano u vještačenju spec. ortopeda.

- kako je, osim toga, tužitelj u tri navrata ambulantno psihijatrijski pregledan te mu je postavljena dijagnoza poremećaja prilagodbe akutne reakcije na stres i anksiozno depresivnog poremećaja,

- kako se u tim nalazima opisuju simptomi nesanice, košmarnih snova, tjeskobe, te je zbog svega navedenog istome preporučeno uzimanje lijekova iz klase antidepresiva i anksiolitika,

- kako uzevši u obzir sve navedeno naspram da je tužitelj u trenutku samog događaja doživio primarni strah u trajanju oko 1 minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju do 2 dana, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju sljedećih 10-14 dana, te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju 6-8 tjedana.

26. Sud je u cijelosti prihvatio iznesene nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr Danči Tripalo, ortopeda, te dr Nikole Sikirice, psihijatra, kao stručne, iscrpne, objektivne i koja su data sukladno priloženoj medicinskoj dokumentaciji pravilima struke, a na koje i stranke nisu imale primjedbi.

27. Naime, po ocjeni ovog suda izneseni nalazi i mišljenja dr Danči Tripalo, ortopeda, te dr Nikole Sikirice, psihijatra, sadrže valjane i jasne razloge o posljedicama koje su nastupile po tužitelja uslijed štetne radnje djelatnika policije. Vještaci su stručno, iscrpno i razložno, po pravilima struke analizirali medicinsku dokumentaciju koja je priložena spisu, a u kojoj su medicinskoj dokumentaciji sadržani tijek liječenja.

28. Budući kako stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, te budući kako su vještaci svoj nalaz i mišljenje iznijeli u skladu sa odredbom čl. 260. ZPP, te u skladu sa priloženom medicinskom dokumentacijom, to nije bilo razloga na temelju odredbe čl. 261. st. 3. ZPP odrediti novo vještačenje.

29. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog, cijeneći provedena medicinska vještačenja, te priloženu medicinsku dokumentaciju, ovaj sud je nedvojbeno utvrdio kako je, u konkretnom slučaju, povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno naprijed citiranoj odredbi čl. 19. ZOO-a u svezi s odredbom čl. 1046. ZOO-a. Oštećenje tjelesnog i duševnog zdravlja kod tužitelja u konkretnom slučaju, pojavljuje se u obliku:

- pretrpljenih fizičkih bolova zbog zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju i tijekom, na način kako je to naprijed iskazao vještak ortoped Danči Tripalo po duljini trajanja i intenzitetu,

- pretrpljenog straha, koji nije ostavio trajne posljedice, a na način kako je naprijed naveo stalni sudski vještak psihijatar Nikola Sikirica, po vrsti, jačini i trajanju,

- neugodnostima prilikom postupanja policijskih službenika naspram tužitelja, koja se očituju u neosnovanom lišenju slobode, bacanju na pod tužitelja, udaranju pendrecima, sprejanju suzavcem, bacanju drugih osoba na tužitelja koji se već nalazio na podu, udaranju šakom u stomak prilikom ubacivanju u policijsko vozilo »maricu«, ispitivanja od strane pol. službenika u policijskoj postaji, zatim neugodnosti prilikom liječenja koje je tužitelj doživio kao posljedicu predmetnog štetnog događaja, a svega toga ne bi bilo da policijski službenici nisu neosnovano tužitelja lišili slobode.

30. Ovdje je za reći kako same fizičke boli koje je pretrpio tužitelj, pretrpljeni strah te neugodnosti prilikom neosnovanog lišenja slobode i liječenja, nisu prema ZOO-u samostalni oblici povreda prava osobnosti, već kriteriji, odnosno mjerila, koja zajedno s ostalim okolnostima slučaja iz odredbe čl. 1100. ZOO-a utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

31. Po ocjeni ovog suda, utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema naprijed citiranoj odredbi čl. 1100 sv. 1. ZOO-a. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je to ovdje slučaj povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa je za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete. Stoga je sud odlučujući o visini pravične novčane naknade utvrđivao činjenice navedene u tužbi: pretrpljene fizičke bolove, strah, te neugodnosti prilikom neosnovanog lišenja slobode i liječenja, koje u smislu odredbe čl. 1100. ZOO-a predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane satisfakcije za pretrpljenu neimovinsku štetu.

32. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, te citirane zakonske odredbe, a sukladno nalazu i mišljenju sudskih vještaka liječnika ortopeda i psihijatra, koje ovaj sud smatra stručnim, objektivnim i danim sukladno pravilima struke i znanosti, uzimajući u obzir vrstu zadobivenih tjelesnih ozljeda, jačinu i trajanje tim povredama izazvanih fizičkih boli, straha, ali i cijeneći značaj i težinu ukupnih posljedica na tužiteljevo zdravlje u tjelesnoj i duševnoj sferi, vodeći računa o aspektima tužiteljeve osobnosti, imajući pri tome na umu i nelagode liječenja, kao i neugodnosti koje je tužitelj doživio prilikom neosnovanog lišenja slobode, to po stavu ovog suda pravična novčana naknada neimovinske štete u tim okolnostima, u smislu odredbi čl. 1100 ZOO-a iznosi 1.500,00 €.

33. Kako je tužitelj po osnovu neimovinske štete zatražio iznos 2.000,00 €, to je sud, za više zatraženo preko dosuđenog, za iznos od 500,00 € tužbeni zahtjev tužitelja odbio kao neosnovan.

34. Na dosuđeni iznos tužitelju pripada kamata. Tužitelj je zatražio kamatu počev od dana podnošenja tužbe, koji zahtjev je sud prihvatio, a sve sukladno odredbi čl. 1103 ZOO-a, slijedom čega je tužitelju dosuđena kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete od 1.500,00 € počev od 05. studenoga 2024., kao dana podnošenja tužbe, pa do konačne isplate.

35. U odnosu na zahtjev za naknadom imovinske štete – tuđe njege i pomoći za navesti je slijedeće:

36. Iako je sudska praksa pokazala određeno kolebanje, a glede procjene visine cijene sata tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera, valja istaći kako se sudska praksa u posljednje vrijeme izjasnila da bi cijenu sata tuđe njege i pomoći nemedicinskog karaktera, valjalo odrediti prema onim cijenama koje bi bile naplaćene od strane ustanova koje pružaju takvu pomoć, a ne prema cijeni satnice NKV radnika.

37. Člankom 1095. st. 1 ZOO-a propisano je :

»Tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. «

37.1. Člankom 1085. ZOO-a propisano je:

»1/ Odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

2/ Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu.

3/ Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

4/ Naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.«

38. Stoga, da bi valjano primijenili odredbu članka 1095 ZOO-a, te određivanje visine štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom, treba dati odgovor na pitanje koliko je (bi) platila oštećena osoba nekoj trećoj osobi obavljanje posla tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera i to upravo u onom razdoblju kada je šteta nastala.

39. S obzirom kako se radi o relativno maloj satnici, u konkretnom slučaju 1 h dnevno dva dana, to se ne može očekivati da bi bilo koja treća osoba pristala raditi 1h dnevno, u domaćinstvu tužitelja, te tužitelju pružati pomoć i njegu nemedicinskog karaktera i to prema satnici plaće NKV radnika. Potpuno je jasno kako osobe koje pružaju tuđu pomoć i njegu nemedicinskog karaktera za novac te koje u određeno domaćinstvo dolaze svega na par sati dnevno traže značajno veće novčane svote, te je stoga potpuno prihvatljivo odrediti cijenu sata tuđe pomoći i njege upravo onako kako proizlazi iz cjenika doma Lovret, a koji je objavljen na Internet stranicama doma Lovret, a po kojoj je cijena jednog sata tuđe njege i pomoći, u razdoblju od 01.07.2018. do 30.04.2023., dakle u razdoblju kada je tužitelju bila potrebna tuđa njega i pomoć, iznosila 40,00 kn, dakle 5,31 €

40. Tužitelju je sveukupno bilo potrebno dva dana po 1 h tuđe njege i pomoći, dakle ukupno 2 h pa kada se 2 h pomnoži sa 5.31 €, to proizlazi kako tužitelju, po osnovu tuđe njege i pomoćni pripada naknada u iznosu od 10,62€. Slijedom iznijetog, kako je tužitelj po osnovu imovinske štete – tuđe njege i pomoći zatražio iznos od 24,00 €, to je za više zatraženo preko dosuđenog, za iznos od

41. Na dosuđeni iznos od 10,62 € tužitelju pripada i kamata. Ocjena je ovog suda kako se u konkretnom slučaju radi o nenovčanoj imovinskoj šteti koju je sud utvrdio tijekom trajanja postupka, slijedom čega tužitelju, sukladno odredbi čl. 1086. i čl. 1089. st. 2. ZOO na navedeni iznos pripadaju zatezne kamate počev od dana donošenja prvostupanjske presude, dakle od 08. lipnja 2026. pa do isplate.

42. Slijedom iznijetog, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za više zatražene kamate za razdoblje od 05. studenoga 2024. pa do 08. lipnja 2026.

43. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog, sud je po osnovu zatražene imovinske i neimovinske štete tužitelju dosudio iznos od

44. Parnični trošak dosuđen je tužitelju po odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/2022, te 138/2023), te označenoj vrijednosti predmeta spora, kao i uspjehu u ovoj parnici.

45. Tužitelj je u cijelosti uspio u osnovu, te djelomično u visini (75%), pa je sud cjelokupan uspjeh tužitelja u ovom sporu cijenio sa 88%.

46. Kada se od uspjeha tužitelja (88%) oduzme uspjeh tuženika (12%) dobiva se konačan uspjeh tužitelja u ovom sporu od 76%.

47. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe 100 bodova, za pristup na roč. od 04.05.26. 100 bodova, što ukupno zbrojeno iznosi 200 bodova, koji iznos pomnožen sa 2€, koliko iznosi vrijednost jednog boda, daje iznos od 400,00 €. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 100,00 € na ime 25% PDV-a, što zbrojeno iznosi 500,00 €.

48. Od tog iznosa, razmjerno uspjehu tužitelja u ovoj parnici od 76%, tužitelju pripada iznos od 380,00 €. Ovom iznosu dodan je trošak vještačenja u iznosu od 364,50 €, pa sveukupan trošak tužitelja iznosi 744,50 €. Na dosuđeni iznos troška tužitelju pripada kamata počev od 08. lipnja 2026., kao dana presuđenja, pa do konačne isplate.

49. S obzirom kako je tužitelj na ime troškova vještačenja uplatio iznos od 400,00 €, te s obzirom kako su stvarni troškovi vještačenja iznosili 364,50 €, to je tužitelju, posebnim rješenjem vraćen preostali iznos od 35,50 €.

50. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

U Splitu, 08. lipnja 2026.

S U D A C

Miro Maslać

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika