REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl. broj: Pn-2318/2024-28
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivani Marangunić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa Ivica Čuturić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri iz Zagreba radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 6. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, 8. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku da plati tužitelju 1.050,00 eura sa zateznim kamatama od 3.9.2024. do isplate i 35,44 eura sa zateznim kamatama od 19.7.2024., sve po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, sve u 15 dana.
II. Odbija se preostali dio zahtjeva tužitelja za isplatom 850,00 eura sa zateznim kamatama od 3.9.2024. do isplate i zahtjev za isplatom 48,25 eura sa zateznim kamatama od 19.7.2024. do isplate.
III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak od 1.351,62 eura sa zateznom kamatom od 9. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, sve u 15 dana.
Obrazloženje:
1. Tužitelj u tužbi od 20.11.2024. navodi da je 29.3.2024. došlo do prometne nezgode u kojoj je, kao vozač vozila reg. [registarska oznaka], nastradao krivnjom BC, vozača vozila [registarska oznaka], koji je udario u vozilo tužitelja, koje je uslijed udara odbačeno na vozilo ispred sebe ([registarska oznaka]) i tako prouzročio lančani sudar. Zbog pretrpljene povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje tužitelj od tuženika, kao osiguratelja vozila štetnika traži naknadu neimovinske štete i imovinske štete po osnovi potrebe za tuđom pomoći i njegom od 3.000,00 eura te troškove prijevoza od 83,69 eura. S obzirom da mu je u mirnom postupku, 2.9.2024. tuženik isplatio nesporni iznos od 1.100,00 eura, ovom tužbom traži razliku od 1.900,00 eura neimovinske štete i imovinske štete po osnovi potrebe za tuđom pomoći i njegom te troškove prijevoza od 83,69 eura, kao u izreci.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja i odgovornost, navodi kako je u mirnom postupku tužitelju isplatio 1.222,00 eura, osporava visinu preko isplaćenog iznosa i predlaže zahtjev odbiti.
3. Sud je tijekom postupka pročitao tužiteljevu medicinsku dokumentaciju i drugu dokumentaciju u spisu, proveo medicinsko vještačenje po vještaku dr. Miljenku Franiću i ocjenom svih izvedenih dokaza po čl. 8. ZPP-a utvrdio da je tužiteljev zahtjev djelomično osnovan.
4. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija tuženika i nastanak štetnog događaja, uplata tuženika od 1.100,00 eura na ime naknade neimovinske i imovinske štete. Sporno je, je li tuženik izvršenom uplatom u cijelosti ispunio svoju obvezu, odnosno visina zahtjeva tužitelja.
5. Radi utvrđivanja spornih činjenica sud je proveo predloženo medicinsko vještačenje, po vještaku dr. Miljenku Franiću.
6. Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužitelj u ovom štetnom događaju zadobio istegnuće vratne i lumbalne paravertebralne muskulature, udarac u desni lakat i lumboishijalgiju, da je liječen po traumatologu i fizijatru, provedena je fizikalna terapija, a nakon završenog liječenja zaostaju povremeni bolovi u vratnoj i LS kralježnici u smislu ukočenosti, napete paravertebralne muskulature te trapezijusa, bolnih i ograničenih kretnji vratne i LS kralježnice slabijeg do srednjeg stupnja, što je sve u uzročnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem, što umanjuje tužiteljevu životnu aktivnost za 2%.
7. Tužitelj je u trenutku ozljeđivanja pretrpio primarni intenzivni kratkotrajni strah, sekundarni jači strah 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i manji do 15 dana. Prema mišljenju vještaka tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta 2 dana, srednje jake 10 dana, a manje još 20 dana.
8. Tuđa pomoć tužitelju je bila potrebna za održavanje osobne higijene, odlaske kod liječnika i fizikalnu terapiju, kućanske poslove, i to po jedan sat dnevno za vrijeme trideset dana, dakle 30 sati.
9. Nalaz i mišljenja vještaka, koje je usmeno obrazloženo na ročištu 6.5.2026., nakon što je vještak izvršio uvid u zdravstveni karton tužitelja s obzirom na ranije tegobe s kralježnicom na koje je ukazao tuženik, nakon čega stranke nisu imale primjedaba, sud je u cijelosti prihvatio kao objektivnu i jasnu podlogu za donošenje odluke o spornoj visini zahtjeva.
10. Sve opisane povrede opravdavaju, prema ocjeni ovog suda, dosuđenje naknade štete tužitelju koji je zbog povreda iz predmetnog štetnog događaja provodio liječenje, nosio imobilizaciju, trpio bolove i strah, a bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega. Stoga on osnovano postavlja zahtjev za naknadom te štete - pravo na naknadu za pretrpljene duševne boli, bolove i strah, po čl. 1100. st 1. ZOO, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o svim okolnostima iz čl. 1100. st. 2. ZOO. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao u ovom slučaju (povreda tjelesnog i duševnog zdravlja), opravdano je dosuditi jedan iznos naknade za sve oblike neimovinske i imovinske štete, a sud je pritom raspravljao i utvrđivao kriterije koje je tužitelj naveo u tužbi, kao kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu štetu.
11. S obzirom na ranije opisanu jačinu i intenzitet bolova i straha, neugodnosti tijekom liječenja, potrebe za imobilizacijom, nemogućnosti slobodnog samostalnog kretanja, odlaske na kontrole, provođenje fizikalne terapije, trajanje liječenja te opseg zaostalih posljedica, ovaj sud smatra primjerenom naknadu od 2.000,00 eura.
12. Tuđa pomoć i njega bila je tužiteljici potrebna u ukupnom trajanju od 30 sati. Među strankama nije bilo spora oko toga da su mu potrebnu pomoć i njegu pružali ukućani. Uzimajući u obzir kretanja cijena ovakve pomoći na slobodnom tržištu, sud je smatrao primjerenim po ovoj osnovi priznati tužitelju 150,00 eura.
13. Tužitelj je zatražio i trošak prijevoza do Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana prema računima (dviju potvrda o plaćanju autoceste na relaciji Zagreb – Kutina na dan 18.7.2024. od po 4,60 eura te trošak računa za benzin od 18.7.2024. od 75,01 eura prema računu Ina d.d., Zagreb (list 13 spisa). S obzirom da je tužitelj, prema sadržaju medicinske dokumentacije, bio upućen na specijalističku pretragu – MR kralježnice u navedenu bolnicu u Kutinu, nastali su mu u vezi s time i materijalni troškovi cestarine u iznosu od ukupno 9,20 eura. S obzirom na to da je udaljenost od Zagreba do Kutine 82 km, tužitelju je na ime troška goriva priznat iznos od 13,12 eura (82 x 0,16 eura), što u dva smjera iznosi 26,24 eura. Ukupno je po čl. 1085. ZOO tužitelju dosuđeno 35,44 eura troška putovanja na liječenje, od dana nastanka troškova, a preostali zatraženi iznos od 48,25 eura odbijen je kao neosnovan.
14. Tužitelju je, prema tome, priznat iznos neimovinske i imovinske štete po osnovi potrebe za tuđom pomoći i njegom od 2.150,00 eura, što umanjeno za nesporno isplaćenih 1.100,00 eura (tuženik jest platio 1.222,00 eura, no 122,00 eura odnosi se na tužiteljevu izgubljenu zaradu koja nije predmet spora) iznosi 1.050,00 eura. Preostali zatraženi iznos od 850,00 eura odbijen je kao neosnovan.
15. Zatezna kamata dosuđena je od podnošenja odštetnog zahtjeva, 3.9.2024. (čl. 12. st. 3. ZOOP i čl. 1103. ZOO), a za troškove putovanja od dana plaćanja (čl. 1086. ZOO), sve po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO.
16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154., 155. i 156. ZPP-a. Tužitelj je u odnosu na visinu zahtjeva uspio sa oko 55% svog zahtjeva, dok je u odnosu na osnovu zahtjeva njegov uspjeh 100%, što ukupno iznosi 77,50% uspjeha (podijeljeno s dvije pravne osnove). Uspjeh tuženika u odnosu na osnovu zahtjeva je 0%, a u odnosu na visinu zahtjeva je 45%, odnosno konačno 22,50%. Kada se od većeg (tužiteljevog) postotka oduzme tuženikov postotak, to daje 55% u korist tužitelja, kojem su u tom omjeru dosuđeni parnični troškovi.
17. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po odvjetniku, po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika: za sastav odštetnog zahtjeva i tužbe po 200,00 eura (tbr. 7/1), sastav podnesaka od 20.12.2024. i 5.12.2025. po 200,00 eura (tbr 8/1), za podnesak od 27.2.2026. iznos od 50,00 eura (tbr 8/4), za zastupanje na ročištima 20.5.2025, 18.2.2026. i 6.5.2026. po 200,00 eura (tbr. 9/1), dakle ukupno 1.450,00 eura, što uvećano za PDV 25% od 362,50 eura, iznosi 1.812,50 eura. Na taj je iznos pribrojen je trošak pristojbe na tužbu od 33,18 eura i na presudu od 66,36 eura (ukupno 1.912,04 eura), od čega mu je dosuđen iznos razmjeran uspjehu u sporu od 55%, konkretno 1.051,62 eura, čemu je pribrojen trošak vještačenja od 300,00 eura, ukupno 1.351,62 eura. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je od presuđenja po čl. 151. st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 8. lipnja 2025.
Sudac:
Ivana Marangunić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude. O žalbi, koja se podnosi pisana ovom sudu, odlučuje županijski sud.
DNA:
-pun. tužitelja
-pun. tuženika