Posl. br. Gž Zk 124/2025-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Svjetlani Pražić kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja NP iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz OD Crnković i partneri d.o.o. odvjetnicima iz Zagreba, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući po žalbi predlagatelja, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z 10409/2025 od 14. listopada 2025. u Rijeci 8. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja NP, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z 10409/2025 od 14. listopada 2025.

II.Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1.Rješenjem suda prvog stupnja, točkom I. izreke odbijen je prijedlog predlagatelja, točkom II. izreke određena je zabilježba odbijenog prijedloga predlagatelja.

2.Protiv citiranog rješenja, predlagatelj izjavljuje žalbu iz svih žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, u daljnjem tekstu: ZPP-a) koji se propis primjenjuje sukladno čl. 99. st.2. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine “ broj 63/2019 i dr., u daljnjem tekstu ZZK-a).

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba predlagatelja nije osnovana.

5.Ocjenjujući prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga predlagatelja, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t.2 ., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje bitne povrede odredaba postupka pazi ovaj sud po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st.2. ZPP-a u svezi čl. 99. ZZK-a.

6.Nije u pravu predlagatelj kada upire na postojanje žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanaj, kaon i pogrešne primjene materijalnog prava.

7.Predmetnim prijedlogom predlagatelj traži otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na kč. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], provođenje istog, na način da se temeljem geodetskog elaborate br. 2022 -80-1 od 11. listopada 2022., u navedenom zk. ulošku izvrši dioba navedene čestice na dvije nove: kč. br. [katastarska čestica], površine 4243 m2, te kč. br. [katastarska čestica] površine 368 m2, a onda i besteretni otpis kč. br. [katastarska čestica] u novi zk. uložak te uknjižbu iste u korist predlagatelja.

8.Iz stanja u spisu u bitnome proizlazi:

-da je predlagatelj uz svoj prijedlog za pokretanje ispravnog postupka priložio Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 22. travnja 2022., sklopljenog između FP kao prodavatelja i ovdje predlagatelja kao kupca, predmet kojeg je kč. br. [katastarska čestica], kao i nekretnina koja graniči sa tom česticom, katastarske oznake [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina],

-da je u zemljišnim knjigama sporna nekretnina upisana kao vlasništvo opće narodna imovina, sa organum upravljanja Agrokombinat Zagreb,

-da je iz posjedovnog [broj] k. o. [katastarska općina], za kč. br. [katastarska čestica] (koja odgovara kč. br. [katastarska čestica]) proizlazi da je upisana kao korisništvo Grada Zagreba.

9.1.Polazeći od prednjih utvrđenja, kao i sadržaja čl. 208. st.1. i 3. ZZK -a, prvostupanjski sud utvrđuje da iz raspoložive dokumentacije nije razvidno da predlagatelj spornim prijedlogom predlaže uknjižbu na novoformiranoj čestici kč. br. [katastarska čestica], koja još uvijek nije formirana u zemljišnoj knjizi, budući je njeno formiranje predloženo tek u ovom postupku. Isto tako, utvrđuje da u katastarskom operatu nije kao korisnik prijeporne nekretnine nije bio evidentiran niti pravni prednik predlagatelja, a ni sam predlagatelj.

Slijedom toga, sud zaključuje da proloženim ispravama, predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu pripaa pravo vlasništva dijela predmetne nekretnine, jer da iz priloženih isprava nije vidljiv izvanknjižni slijed stjecanja prava vlasništva sporne nekretnine za korist FP. Pored toga da kako kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije u katastru evidnetirana kao korisništvo Grada Zagreba, sud prvog stupnja je stave da nije moguće primjenom čl. 190. st.2. u svezi čl. 208. st.2. ZZK-a, prihvatiti prijedlog predlagatelja kao osnovan.

9.2.Nastavno prednjem, ocjena je prvostupanjskog suda da predlagatelj priloženim ispravama nije učinio vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog posutpka radi uknjižbe prava vlasništva na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] u smislu čl. 208. st.3. ZZK-a, pa pozivom na čl. 208. st.1. istog Zakona odlučuje kao u točki I. izreke, a primjenom čl. 120. st.1. ZZJ -a, kao u točki II. izreke.

10.Rukovodeći se svime prethodno navedenim, neutemeljenim drži ovaj sud žalbene tvrdnje predlagatelja koji ustraje na tome da je uz svoj prijedlog dostavio dokumentaciju koja je dostatna za prihvaćanje istog, ističući pri tome da je prvostupanjski sud propustio cijeniti pravo predlagatelja na provođenje dokaza saslušanjem svjedoka, kao i drugih dokaza na okolnosti stjecanja i trajnosti posjeda.

11.1.Naime, prema čl. 208. st.1. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kadza to postoji opravdan razlog. ovaj postupak se može provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. Sukladno st.2. ovog članka, na predmetni postupak se primjenjuju na odgovarajući način odredbe o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku u postupku osnivanja i obnove zemljmišnih knjiga. Prema st.3. tog članka, opravdan razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njenu korist upisano u zemljišnim knjigama i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ZZK-a, može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

Nadalje je čl. 209. st.1. ZZK-a, propisano da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je st.4. istog članka, propisano da prijedlogu iz st.1. ovog članka, treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdano st pokretanja navedenog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnina, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

Gotovo identična odredba sadržana je i u čl. 109. st.4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (“Narodne novine” broj 81/1997 i dr.).

11.2.Iz dosadašnjeg dijela obrazloženja, prema uvjerenju ovog suda, nepobitno proizlazi da predlagatelj uz svoj prijedlog nije priložio ni jednu privatnu ili javnoovjerovljenu ispravu temeljem kojeg bi se dalo zaključiti da na njegovoj strani ili strani njegovog pravnog prednika postoji pravni temelj stjecanja prava vlasništva sporne nekretnine.

Protivno tome, iz historijata prijedloga radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, a onda i iz historijata žalbe na prvostupanjsko rješenje, proizlazi da predlagatelj svoj prijedlog u stvari temelji na tvrdnji o kvalificiranom dugogodišnjem posjedu prijepora u odnosu na upis iste u zemljišnim knjigama, dakle upućuje na dosjelost kao pravni temelj stjecanja nekretnine.

11.3.Međutim, protivno tumačenju predlagatelja, prednje iznesene tvrdnje, kao što je ispravno utvrdio i sud prvog stupnja, ni po stajalištu ovog suda ne opravdavaju pokretanje navedenog postupka.

U svezi sa time, valja ukazati predlagatelju da je zemljišnoknjožni postupak po svojoj naravi izvanparnični postupak (čl. 99. st.2. ZZK-a), što znači da zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka, ako tim Zakonom, nije posebno što posebno određeno.

Slijedom prethodno izensenog, o stjecanju prava vlasništva dosjelošću se ne može odlučivati u zemljišnoknjižnom postupku, pa posljedično tome ni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazi na način kako to predlaže predlagatelj, dakle saslušanjem svjedoka, povođenjem očevida i sl., odnosno utvrđivati činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a to vrijedi i za utvrđivanje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

To, znači da ukoliko netko smatra da je dosjelošću stekao pravo vlasništva na određenoj nekretnini, da to svoje pravo može ostvariti u okviru parničnog postupka.

11.4.U prilog pravilnist stava suda prvog stupnja govori i pravno shvaćanje izraženo u odluci Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev 346/2023 od 13. lipnja 2023. prema kojem se u pojedinačnom zemlnjišnoknjižnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i sl.

Rukovodeći se stoga do sada navedenim razlozima, pravilno je prvostuapnjski sud primijenio mjerodavne materijalno pravne odredbe ZZK-a, te temeljem istih zaključio da u konkretnom slučaju ne postoji opravdan razlog za otvaranja pojedinačnog uspravnog postupka u odnosu na prijepornu nekretninu, te odlučio kao u izreci pobijane odluke.

12.Zbog svih do sada izloženih razloga, valjalo je odbiti žalbu predlagatelja, te potvrditi prvostupanjsko rješenje pozivom na čl. 380. t.2. ZPP -a u svezi čl. 99. st.2. ZZK-a, dok je primjenom čl. 149. st.4. ZZK-a, valjalo odlučiti kao u točki II. izreke rješenja.

U Rijeci, 8. lipnja 2026.

Sutkinja

Svjetlana Pražić