Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. R1 Ob-2735/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 8. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice ŽĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i sada pok. ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1955., a umrlog **.**.2025. u Zagrebu, s posljednjim prijavljenim prebivalištem u [adresa], a koja je izvanbračna zajednica trajala od 16. listopada 2021. do smrti pokojnog ĆĐ **.**.2025.

II. Odbija se prijedlog predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice s pok. ĆĐ u razdoblju od 1. lipnja 2018. do 15. listopada 2021., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. ĆĐ, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 1. lipnja 2018. do smrti pokojnog ĆĐ **.**.2025.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da je živjela sa sada pok. ĆĐ do njegove smrti 1 listopada 2025., te da su živjeli u braku 27 godina i to od 17. lipnja 1978. do 2. veljače 2006. kada su se razveli, a nakon razvoda s drugom ženom koji je prestao 1. lipnja 2018., nastavili su živjeti u izvanbračnoj zajednici do njegove smrti 1. listopada 2025.

1.2. Predlagateljica navodi da su ona i pok. ĆĐ živjeli na adresi u [adresa] na kojoj je pokojnik i preminuo.

1.3. Slijedom navedenoga, predlagateljica predlaže da sud prizna izvanbračnu zajednicu između nje i sada pok. ĆĐ te joj izda potvrdu o izvanbračnoj zajednici za potrebe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka je navela da osporava postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i pok. ĆĐ koji je bio u braku sa ZĐ do 15. listopada 2021. slijedom čega njihova zajednica nije niti mogla trajati od 2018. Predloženo je odbijanje prijedloga predlagateljice.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u smrtni list za pok. ĆĐ izdan od Matičnog ureda Susedgrad 10. listopada 2025. (list 2 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu iz Matičnog ureda Susedgrad 10. listopada 2025. (list 3-4 spisa), uvjerenje o prebivalištu izdano od Policijske uprave Zagrebačke, Policijska postaja Zaprešić Klasa: 220-01/25-07/54 od 5. prosinca 2025. (list 12 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. ĆĐ izdano od javne bilježnice Mirte Marijan iz Zaprešića posl.br. O-2793/2025, UPP/OS-O-269/2025 od 5. prosinca 2025. (list 13-15 spisa), zaključnica broj 2767 od 2. listopada 2025. (list 16 spisa), izvadak iz matice umrlih za pok. ĆĐ izdan od Matičnog ureda Susedgrad 10. listopada 2025. (list 17-18 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Medveščak 13. veljače 2026. (list 26 -27 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. ĆĐ izdan od Matičnog ureda Medveščak 13. veljače 2026. (list 28-29 spisa), izvadak iz matice vjenčanih za pok. ĆĐ i predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Medveščak 13. veljače 2026. (list 30-31 i 32-33 spisa), izvadak iz matice umrlih izdan od Matičnog ureda Medveščak 13. veljače 2026. (list 34-35 spisa), rješenje Grada Zagreba Klasa: UP/I- 412-02/25-002/1034 od 17. listopada 2025. (list 44-45 spisa), odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 27. travnja 2026. izveden je dokaz saslušanja predlagateljice i svjedoka ĐĐ, BĐ, ČĐ, VĐ i HĐ (list 38-43 spisa),

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Uvidom u uvid u u smrtni list za pok. ĆĐ izdan od Matičnog ureda Susedgrad 10. listopada 2025. (list 2 spisa), izvadak iz matice umrlih za pok. ĆĐ izdan od Matičnog ureda Susedgrad 10. listopada 2025. (list 17 -18 spisa), izvadak iz matice umrlih izdan od Matičnog ureda Medveščak 13. veljače 2026. (list 34-35 spisa), utvrđeno je da je sada pok. ĆĐ umro **.**.2025. u [adresa] te da je naznačeno bračno stanje – razveden.

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. ĆĐ izdan od Matičnog ureda Medveščak 13. veljače 2026. (list 28-29 spisa), izvadak iz matice vjenčanih za pok. ĆĐ i predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Medveščak 13. veljače 2026. (list 30-31 i 32-33 spisa), utvrđeno je sljedeće:

- pok. ĆĐ bio je u braku s predlagateljicom od 17. lipnja 1978. u [adresa], a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu posl.br.

P2-1373/2004 od 2. veljače 2005.,

- pok. ĆĐ bio je u braku i s KĐ, a koji brak je sklopljen 17. svibnja 2008. u Zaprešiću te koji je potom razveden pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu posl.br. R1 Ob-235/2021-2 od 20. rujna 2021.

Brak je prestao 15. listopada 2021.

- nakon toga pok. ĆĐ nije sklapao druge brakove.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu iz Matičnog ureda Susedgrad 10. listopada 2025. (list 3-4 spisa) i izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Medveščak 13. veljače 2026. (list 26 -27 spisa), utvrđeno je da je jednom sklopila brak i to s pok. ĆĐ **.**.1978. u [adresa], a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu posl.br. P2-1373/2004 od 2. veljače 2005. Nakon toga nije sklapala druge brakove.

8. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu izdano od Policijske uprave Zagrebačke, Policijska postaja Zaprešić Klasa: 220-01/25-07/54 od 5. prosinca 2025. (list 12 spisa), utvrđeno je da predlagateljica ima prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] od 9. lipnja 1993.

8.1. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju izdano od javne bilježnice Mirte Marijan iz Zaprešića posl.br. O-2793/2025, UPP/OS-O-269/2025 od 5. prosinca 2025. (list 13- 15 spisa), utvrđeno je da je pok. ĆĐ u trenutku smrti imao prijavljenu adresu prebivališta u [adresa].

8.2. Također, s tim u vezi se ističe da je u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007. zauzeto stajalište da za postojanje trajnije izvanbračne zajednice između muškarca i žene nije odlučno da partneri žive na istoj adresi.

9. Iz zaključnice broj 2767 od 2. listopada 2025. (list 16 spisa), proizlazi da račun za kremaciju pok. llije ĆĐ izdan na ime predlagateljice.

9.1. Uvidom u rješenje Grada Zagreba Klasa: UP/I-412-02/25-002/1034 od 17. listopada 2025. (list 44-45 spisa), proizlazi da je predlagateljica uplatila pristojbu za sklapanje braka, ali s obzirom na to da je namjera sklapanja braka otkazana, proizlazi da nije trebala biti uplaćena pristojba koja ujedno nije iskorištena.

10. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. ĆĐ izdano od javne bilježnice Mirte Marijan iz Zaprešića posl.br. O-2793/2025, UPP/OS-O-269/2025 od 5. prosinca 2025. (list 13-15 spisa), proizlazi da su u ostavinskom postupku utvrđeni zakonski nasljednici prvog nasljednog reda i to predlagateljica kao izvanbračna supruga te djeca VĐ i HĐ.

11. Iz iskaza svjedoka ĐĐ proizlazi da je prvotno upoznala pok. ŠĐ, a preko njega potom i predlagateljicu. Radili su u istom poduzeću, a kasnije živjeli u istoj zgradi gdje je ona predstavnik stanara. Družila se s predlagateljicom i pok. ĆĐ, a nije znala da su razvedeni već je mislila da pok. ŠĐ povremeno odlazi u vikendicu jer je često bio kod predlagateljice. Zadnjih 10 godina je bio kod njega znala ih je zateći oboje u stanu, a predlagateljica je odlazila kod njega u vikendicu vikendom jer je u tjednu čuvala unuka. Predlagateljica je s kćerkom brinula o pok. ŠĐ kad se razbolio i njih dvije su organizirale sprovod.

12. Iz iskaza svjedoka BĐ proizlazi da je upoznao predlagateljicu i pok. ŠĐ od 2018. kada je počeo hodati s njihovom kćerkom. Ističe da su njih dvoje boravili i kod njega u vikendici i u Zagrebu, stalno su bili zajedno, bili su složni i održavali kuću i stan. Kćer i predlagateljica su brinuli o pok. ŠĐ kad se razbolio, a za to vrijeme je bio u stanu u [adresa].

13. Iz iskaza ČĐ proizlazi da poznavao pok. ŠĐ preko 20 godina i preko njega upoznao predlagateljicu. Ističe da su oboje dolazili u vikendicu i tamo obrađivali voćnjak i vrt. Mjesečno je dolazio tamo do četiri puta i uvijek ih je sreo, djelovali su mu kao muž i žena, a tek poslije je saznao da su bili u braku. Navodi da je pok. ŠĐ bio cijelo vrijeme u [adresa] kad se razbolio i da je s njim bila i predlagateljica. Nije mu poznato tko je organizirao sprovod.

14. Djeca predlagateljice i pok. ĆĐ, kćer VĐ i HĐ ističu da su se roditelji razveli 2005.i potom počeli pričati oko 2008., a ponovo se zbližili 2018. Prije korone su dolazili kod oca u [adresa], a nakon korone su se roditelji zbližili još više te su imali zajednički vrt i voćnjak. Kad se razbolio pok. ŠĐ živio je u [adresa] i tamo je s njim bila i predlagateljica, a neposredno prije smrti, točnije iza Velike Gospe 2025. došao je u stan kod predlagateljice. Sin HĐ je od 2018. živio s ocem u [adresa], a kćer VĐ je nakon svojeg razvoda braka preselila kod majke. Predlagateljica je s kćerkom brinula o njemu kad se razbolio, te su organizirale i sprovod. Ističu i da su se roditelji viđali dok je otac bio u braku s drugom ženom, nije im poznato zašto se nisu ponovo vjenčali.

15. Sud je prihvatio iskaze svjedoka jer su svi suglasno iskazivali da je predlagateljica odlazila vikendom kod ĆĐ, a tjednom je on dolazio kod nje, imali svu dvoje zajedničke djece i nakon njegovog drugog braka su počeli intenzivnije se družiti, zajedno su obrađivali vrt i voćnjak te je predlagateljica s kćerkom brinula o njemu do njegove smrti.

16. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je pok. ŠĐ odselio iz zajedničkog stana nakon razvoda braka i ona ga je isplatila za njegov dio te je on otišao živjeti u [adresa]. Ostali su u kontaktu zbog zajedničke djece i potom unuka. On je dolazio kod nje u stan pomagati joj i popravljati što je trebalo, a ona je dolazila kod njega kad se sin tamo preselio i čistila je i kuhala im te su skupa obrađivali vrt i odlazili su u Moslavinu gdje su imali voćnjak.

16.1. Ističe da je ona živjela s kćerkom i unukom i pazila je na unuka tjednom, a vikendom je odlazila kod ŠĐ i sina. Nisu dijelili financije, ali su se htjeli vjenčati ponovo no zbog njegove smrti to nisu učinili. Prije njegove smrti ona je bila kod njega i brinula o njemu, a potom je on došao u rujnu kod nje u stan. Uz pomoć kćerke je organizirala sprovod te imaju zajedničko grobno mjesto.

16.2. Pokrenula je postupak jer ima malu mirovinu, a sin se razbolio i bez primanja je.

17. Sud je prihvatio iskaz predlagateljice i dijelu u kojem je iskazivala da je odlazila kod pok. ĆĐ i brinula o njemu do smrti nakon što se razbolio. Za vrijeme trajanja takve zajednice njih dvoje nisu imali druge partnere i to od 16. listopada 2021. kada se pok. ĆĐ razveo, a zbližili su se ponovo još dok je bio u braku s drugom ženom. Predlagateljica i pok. ĆĐ su bili u braku i u njemu postali roditelji dvoje djece, a koja su nakon 2018. počela živjeti s njima. Svi su brinuli jedni o drugima, a predlagateljica i pok. ŠĐ su zajedno obrađivali vrt i voćnjak.

17.1. Prije smrti pok. ĆĐ predlagateljica i on su se planirali vjenčati, ali zbog njegove smrti to nisu uspjeli nakraju. Iako su plaćali svoje troškove, imali su dogovor da on plaća sve u vezi nekretnine u [adresa], a ona u Zagrebu jer je s njim pretežito bio i sin, a s njom kćer i unuk te su se viđali tjedno, a vikendom bi predlagateljica odlazila kod pok. ŠĐ i sina. Održavali su emotivnu vezu, imali zajedničke ciljeve i predlagateljica je brinula o njemu kad se razbolio te s kćerkom organizirala sprovod.

17.2. Predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. ĆĐ radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. ĆĐ.

17.3. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci davali iskaze prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. ĆĐ. Posebice jer su svjedoci obiteljski prijatelji i rodbina predlagateljici i pok. ĆĐ, te imaju neposrednih saznanja o svemu jer su ih posjećivali i družili se s njima, a svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. ĆĐ.

17.4. Osim toga, iz iskaza same predlagateljice proizlazi da su imali emotivnu zajednicu, zajedničke interese i stvarali ekonomsku zajednicu koju su dogovorno podijelili sa svojima bližnjima.

17.5. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. ĆĐ do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci.

18. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. AĐ postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te da su međusobno brinuli jedan o drugome.

18.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. ĆĐ obilježena emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

19. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva, što je i utvrđeno da su i predlagateljica i pok. ĆĐ imali, a što ukazuje i iskaz svjedoka koji su suglasno navodili njihovu emotivnu bliskost.

20. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. ĆĐ kao neoženjen muškarac kao živjeli u životnoj zajednici koja je trajala od 16. listopada 2021., kada se on razveo, do 1. listopada 2025., dakle više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

21. U skladu s utvrđenjima iz točke 17. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. ĆĐ jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

22. Prema odredbama čl. 25. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 96/2025) je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

22.1. Odredbom čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

23. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

23.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

24. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. ĆĐ dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 16. listopada 2021. do smrti pokojnog ĆĐ **.**.2025. , a posljednja zajednička adresa je bila [adresa] gdje predlagateljica i danas živi, a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

25. Pri tome se dodaje da imajući u vidu pravno shvaćanje izneseno u jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, da nitko od stranaka nije isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, a posebice navedeno nije od utjecaja na ovu odluku s obzirom na to da je i sama predlagateljica nasljednica, a djeca kao nasljednici su sudjelovali u ovom postupku i dali iskaze u korist predlagateljice. Slijedom navedenoga, kod donošenja odluke u ovom predmetu bilo od utjecaja utvrditi je li zahtjev predlagateljice opravdan ili ne. Osim toga, a imajući u vidu odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 1175/2019-2 od 21. studenog 2019. proizlazi da protustranka da u upravnom postupku kao javna ustanova odlučuje o pravu predlagatelja na isplatu mirovine, status izvanbračne zajednice u ovom slučaju predstavlja prethodno pravno pitanje i veže ga prilikom rješavanja upravne stvari.

26. Osim toga, odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju nije izričito navedeno da protustranka ne može biti stranka u postupku koji se vodi temeljem st. 3. toga članka i tom postupku biti pasivno legitimiran. Međutim, jednako tako nije niti navedeno da bi na pasivnoj strani stranke trebali biti drugi zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga. Navedeno shvaćanje je istaknuto u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., a koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud kao i da citiranu odredbu ne treba tumačiti doslovce i strogo formalistički, već logički i teleološki imajući pritom posebice u vidu svrhu i prirodu postupka, te okolnost da se, sukladno čl. 151. Zakona o mirovinskom osiguranju, između ostalog, inicira doprinosima osiguranika i prihodima državnog proračuna, dakle, novcem poreznih obveznika.

26.1. Imajući u vidu da nitko nije osporavao legitimaciju protustranke, te imajući u vidu da pasivna legitimacija označava pravnu sposobnost stranke da bude obvezana odlukom suda u postupku, odnosno da se protiv nje može pokrenuti postupak radi ostvarivanja određenih prava ili obveza., proizlazi da u ovom slučaju, pasivna legitimacija se odnosi na pitanje tko može biti stranka u postupku utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a posebno na to da li protustranka može biti obvezna isplatiti mirovinu u slučaju pozitivnog ishoda za predlagateljicu.

26.2. U situaciji kada se u postupku utvrđuje postojanje određenog pravnog odnosa (u ovom slučaju postojanje izvanbračne zajednice) koji će posljedično dovesti do nastanka neke obveze (u ovom slučaju obveze na isplatu mirovine) proizlazi da je osnovano predlagateljica označila protustranku kojeg će upravo temeljem odluke u ovom postupku eventualna buduća obveza teretiti odnosno da protustranka ima ekonomski interes osporavati tvrdnje predlagateljice o postojanju izvanbračne zajednice. Eventualni zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga neće imat i bilo kakav interes osporavati postojanje izvanbračne zajednice jer eventualnim prihvaćanjem prijedloga oni neće doći u nikakvu nepovoljniju pravnu poziciju s obzirom da će mirovinu biti dužan isplaćivati upravo protustranka. U takvom slučaju nedvojbeno se mora osigurati javni interes odnosno mora spriječiti da se mirovina isplaćuje osobi koja ne ispunjava uvjete iz čl. 22. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. To pogotovo kada se ima u vidu činjenica da odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju sudjelovanje protustranci u parničnom postupku bilo na aktivnoj strani (primjerice u slučaju naknade štete ili stjecanja bez osnove iz čl. 161. i čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju) bilo na pasivnoj strani (primjerice, ako tužitelj zahtijeva isplatu neisplaćenih iznosa mirovine i sl.). O tome također u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024 -2 od 21. listopada 2024.

26.3. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, te obrazloženja s kojima je suglasan i ovaj sud istaknutima u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

26.4. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

26.5. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona.

26.6. Naime, recentna i do sada primjenjiva sudska praksa upućuje da je u svim istovrsnim predmetima označena protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao pasivno legitimirana strana, a ne zakonski nasljednik, osobito ako je ova činjenica sporna samo radi realizacije prava iz mirovinskog osiguranja, a ne radi drugih prava iz nasljedstva pokojnika.

27. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. ĆĐ potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

27.1. Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

28. U odnosu na razdoblje od 1. lipnja 2018. do 15. listopada 2021. odbijen je prijedlog predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice imajući u vidu da je u to vrijeme pok. ĆĐ bio u braku, a njegov brak je razveden pravomoćno s 15. listopada 2021.

29. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

30. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Zagrebu, 8. lipnja 2026.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti;

1. Predlagateljici,

2. Protustranci,

3. Spis