Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. R1 Ob-2500/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, kojeg zastupa punomoćnica FĆ mag. iur., zaposlenica protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 8. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagateljice za utvrđenjem izvanbračne zajednice, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog protiv protustranke za utvrđenjem izvanbračne zajednice radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i pok. ČĆ, s kojim je bila u izvanbračnoj zajednici koja je započela 7. kolovoza 2008., a prestala njegovom smrću 18. studenog 2020.

1.1. U prijedlogu predlagateljica ističe da je sa sada pokojnim ČĆ bila u braku u kojem je rođeno dvoje djece, a da su nakon razvoda braka nastavili živjeti zajedno u izvanbračnoj zajednici do njegove smrti.

1.2. Predlagateljica da je brinula o pok. ČĆ kad je razbolio se i plaćala mu smještaj u domu kad je trebao 24 satnu skrb, a potom mu je platila sprovod .

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se protivila prijedlogu te je predložila izvođenje dokaza, a na ročištu održanim kod ovoga suda 20. svibnja 2026. predložila je odbiti prijedlog predlagateljice kao neosnovan.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske uprave Zagrebačke, IX Policijske postaje Zagreb Klasa: 220-01/25-02/3, Urbroj: 511-19-35-25-3754 od 4. studenog 2025. (list 3 spisa), uvjerenje o prebivalištu za ČĆ izdano od Policijske uprave Zagrebačke, IX Policijske postaje Zagreb Klasa: 220-01/25-02/3, Urbroj: 511-19-35-25-3755 od 4. studenog 2025. (list 4 spisa), smrtni list za pok. ČĆ izdan od Matičnog ureda Sesvete 4. studenog 2025. (list 5 spisa), rodni list za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Sesvete 4. studenog 2025. (list 6 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. ČĆ izdan od Matičnog ureda Hvar 20. veljače 2026. (list 15-16 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Sesvete od 18. veljače 2026. (list 17-18 spisa), ugovor o darovanju nekretnina od 2. travnja 2021. sklopljen između AĆ i predlagateljice (list 19-21 spisa) javnobilježnički ovjereno po javnom bilježniku Jadranki Plenković iz Starog grada pod brojem OV -111/2021 2. travnja 2021., prijedlog za uknjižbu od 21. siječnja 2021. (list 22-23 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Zagreb I od 12. ožujka 2026. (ist 25-26 spisa), izvadak iz matice vjenčanih za predlagateljicu i sada pok. ČĆ izdan od Matičnog ureda Zagreb I od 12. ožujka 2026. (list 27 -28 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. ČĆ izdan od Matičnog ureda Zagreb I od 12. ožujka 2026. (list 29-30 spisa), izvadak iz matice umrlih za pok. ČĆ izdan od Matičnog ureda Zagreb I od 12. ožujka 2026. (list 31 -32 spisa), dopis Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područni ured Sesvete Klasa: 550-01/26-02/6, Urbroj; 139- 104-11/06-26-8 od 21. svibnja 2026., izvršen je uvid u spise Općinskog suda u Sesvetama posl.br. O-1500/2020 i P2-295/2008, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 13. travnja 2026. izveden je dokaz saslušanja predlagateljice i svjedoka EĆ i LĆ (list 34-37 spisa), a na ročištu održanim 20. svibnja 2025. izveden je dokaz saslušanja NĆ (list 45-47 spisa).

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj 59/2023) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice neosnovan.

5. Prije svega, ističe se da je sud kod odlučivanja o osnovanosti prijedloga uzeo u obzir odredbu čl. 25. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 96/2025) kojom je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

6. Odredbom čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

7. Uvidom u smrtni list za pok. ČĆ izdan od Matičnog ureda Sesvete 4. studenog 2025. (list 5 spisa) i izvadak iz matice umrlih za pok. ČĆ izdan od Matičnog ureda Zagreb I od 12. ožujka 2026. (list 31-32 spisa), utvrđeno je da je pok. ČĆ umro **.**.2020. u [adresa], te da u trenutku smrti je imao bračni status-razveden.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. ČĆ izdan od Matičnog ureda Hvar 20. veljače 2026. (list 15-16 spisa) i izvadak iz matice rođenih za pok. ČĆ izdan od Matičnog ureda Zagreb I od 12. ožujka 2026. (list 29 -30 spisa) te izvadak iz matice vjenčanih za predlagateljicu i sada pok. ČĆ izdan od Matičnog ureda Zagreb I od 12. ožujka 2026. (list 27-28 spisa), utvrđeno je da je pok. ČĆ za života jednom sklopio brak i to s ovdje predlagateljicom 29. ožujka 1980., a koji brak je potom razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sesvetama posl.br. P2-295/2008. od 5. lipnja 2008, te je brak prestao 7. lipnja 2008.

Nakon toga nije sklapao druge brakove.

9. Uvidom u rodni list za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Sesvete 4. studenog 2025. (list 6 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Sesvete od 18. veljače 2026. (list 17-18 spisa), te izvadak iz matice vjenčanih za predlagateljicu i sada pok. ČĆ izdan od Matičnog ureda Zagreb I od 12. ožujka 2026. (list 27-28 spisa), utvrđeno je da je predlagateljica jednom bila u braku i to s pok. ČĆ, a koji brak je sklopljen 29. ožujka 1980., te je potom razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sesvetama posl.br. P2- 295/2008. od 5. lipnja 2008, te je brak prestao 7. lipnja 2008. Nakon toga nije sklapala druge brakove.

10. Uvidom u spis Općinskog suda u Sesvetama posl.br. P2-295/2008 utvrđeno je da vođen postupak radi razvoda braka predlagateljice i pok. ČĆ, a po tužbi ČĆ.

10.1. U navedenom postupku pok. ČĆ je isticao teško narušene odnose njega i predlagateljice, kao i da žive na njegovoj djedovini no s odvojenim životima te da se stanje samo pogoršava počevši unazad 8 godina. S tim u vezi ističe da nemaju kontakte niti zajednički život.

10.2. Nadalje, predlagateljica se suglasila s tužbom u tom postupku te istaknula da imaju dvoje zajedničke djece koja su u vrijeme tužbe bila punoljetna.

10.3. U skladu s navedenim donesena je presuda posl.br. P2-295/2008-4 od 5. lipnja 2008. koja je postala pravomoćna 7. kolovoza 2008.

11. Uvidom u ugovor o darovanju nekretnina od 2. travnja 2021. sklopljen između AĆ i predlagateljice (list 19-21 spisa) javnobilježnički ovjereno po javnom bilježniku Jadranki Plenković iz Starog grada pod brojem OV -111/2021 2. travnja 2021., prijedlog za uknjižbu od 21. siječnja 2021. (list 22-23 spisa), te prijedlog za uknjižbu od 12. siječnja 2021. utvrđeno je da je predlagateljica vodila imovinskopravni spor s pok. ČĆ oko nekretnine u kojoj su živjeli, a koji spor je okončan neposredno prije njegove smrti na način da je donesena sudska nagodba u postupku mirenja Mir-168/19 kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ovjerena od suca izmiritelja za spis posl.br. P Ob-1179/2019 od 10. lipnja 2020.u predmetu bračne stečevine. Nakon toga je sin predlagateljice i pok. ČĆ darovao svoj dio nekretnine ovdje predlagateljici.

12. Uvidom u spis Općinskog suda u Sesvetama posl.br. O-1500/2020 utvrđeno je da se vodio ostavinski postupak iza pok. ČĆ u kojem je doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok. ČĆ posl.br. O-1500/2020, UPP-OS-140/2020-4 od 23. prosinca 2020. po javnom bilježniku Sanji Ledić iz Sesveta, a u kojem se navodi da su nasljednici prvog nasljednog reda djeca ostavitelja AĆ i NĆ. U istom rješenju se spominje i spor oko bračne stečevine ostavitelja i predlagateljice.

13. Iz dopisa Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područni ured Sesvete Klasa: 550- 01/26-02/6, Urbroj; 139-104-11/06-26-8 od 21. svibnja 2026., proizlazi da nije bilo postupanja iz područja obiteljsko-pravne zaštite u obitelji predlagateljice i pok. ČĆ.

14. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske uprave Zagrebačke, IX Policijske postaje Zagreb Klasa: 220-01/25-02/3, Urbroj: 511-19-35- 25-3754 od 4. studenog 2025. (list 3 spisa) i uvjerenje o prebivalištu za ČĆ izdano od Policijske uprave Zagrebačke, IX Policijske postaje Zagreb Klasa: 220 - 01/25-02/3, Urbroj: 511-19-35-25-3755 od 4. studenog 2025. (list 4 spisa), proizlazi da su oboje imali prijavljenu adresu stanovanja u [adresa].

15. Podneskom od 13. travnja 2026. protustranka je obavijestila sud da je pok. ČĆ počeo primati mirovinu od 7. mjeseca 2008.

16. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da se razvela od pok. ČĆ kako bi on mogao ostvarivati pravo na socijalnu pomoć. Navodi da je sudskim putem podijelila imovinu s pok. ČĆ, ona je izgradila novu kuću, a upisana je kao vlasnica i stare kuće jer je sin joj to darovao nakon što je naslijedio oca. Ističe i da je sudskim putem morala utvrđivati svoje vlasništvo od pok. ČĆ jer joj nije htio priznati vlasništvo kao i da je konzumirao često alkohol.

16.1. Predlagateljica navodi da se uspijevala dogovoriti s pok. ČĆ kad nije pio, ali da su spavali odvojeno. Pomagala mu je jer su živjeli zajedno, ali da je bio zločest i prema njoj i prema djeci, a postupak je pokrenula radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pok. ČĆ jer je njezina mirovina mala.

16.2. Nadalje, ističe da je ona organizirala sprovod i platila mu dom kad je ostao nepokretan.

17. Iz iskaza svjedoka EĆ proizlazi da su joj predlagateljica i pok. ČĆ susjedi koje je obilazila svaki dan, te je utvrdila da imaju zajedničko domaćinstvo, no da je predlagateljica uglavnom sve plaćala. Njih dvoje su se razveli kako bi on ostvario socijalnu pomoć, a predlagateljica je brinula o njemu do smrti i organizirala mu sprovod. Ističe da su zajedno spavali i da je predlagateljica nadograđivala njegovu kuću i da je to sve prešlo u njezino vlasništvo.

18. Iz iskaza svjedoka LĆ proizlazi da je bio susjed predlagateljici i pok. ČĆ, posjećivali su se jednom tjednom. Također navodi da su se njih dvoje razveli kako bi pok. ČĆ ostvario pravo na socijalnu pomoć jer je ostao bez posla. Nije mu poznato kako su živjeli nakon razvoda jer je pok. ČĆ počeo piti alkohol. Posjetio ga je u bolnici i tada mu je pričao da ga posjećuje i predlagateljica koja je brinula o njemu. Djeca su im dolazila jednom godišnje, a nije mu poznato ništa o sporu oko imovine.

19. Svjedokinja NĆ iskazivala je da su njezini roditelji ostali živjeti zajedno nakon razvoda braka jer majka nije imala gdje drugdje ići, a i nije htjela ostaviti za što je radila cijeli život, kao i da su njihovi odnosi bili narušeni, no uspijevali su se pomiriti.

19.1. Nadalje, ističe da su roditelji spavali u istoj sobi, a kad bi se posvađali spavali bi u odvojenim sobama. Roditelji nisu dijelili financije, predlagateljica je sve plaćala no ne zna o njihovom kućanstvu jer nije bila kod kuće preko 25 godina.

19.2. Također, ističe da je majka brinula o ocu kad se razbolio, organizirala je sprovod i platila mu smještaj u domu kad se nije mogao dići iz kreveta. Navodi i da otac nije htio nakon razvoda braka da majka stanuje s njim pa su imali i sudski postupak te da se roditelji nikada nisu ponašali kao muž i žena.

20. Iz iskaza svjedoka proizlazi da su poznavali pok. ČĆ i predlagateljicu te su njihov odnos opisali kao narušen, kao i da su živjeli zajedno. Svjedoci su različito iskazivali o njihovom načinu života, niti jedan od svjedoka nije mogao sa sigurnošću potvrditi je li zajednica predlagateljice i sada pok. ČĆ bila emocionalna niti ekonomska, već samo da su sve informacije o njihovoj zajednici saznali na temelju toga što živjeli zajedno i da je predlagateljica sve plaćala.

21.1. Osim toga, sama kćer stranaka je iskazivala da su roditelji živjeli zajedno jer majka nije imala gdje drugdje otići, a vodili su i sudski spor oko nekretnine jer otac nije želio da majka tamo stanuje. Sama predlagateljica isto iskazuje te dodaje da su ona i pok. ČĆ spavali u odvojenim sobama, ali da je unatoč svemu pomogla mu kad se razbolio i organizirala mu smještaj i platila pogreb.

21.2. Imajući u vidu navedeno, sud nije prihvatio iskaz svjedokinje IĆ koja je upravo različito iskazivala od predlagateljice i ostalih svjedoka, dok svjedok LĆ nije znao iskazivati o zajednici predlagateljice i pok. ČĆ.

22. S obzirom na to da iz priložene dokumentacije proizlazi da je postojala prvenstveno ekonomska zajednica koja se ogledala u tome da su zajedno uredili dom u kojem su živjeli i pred kraj života pok. ČĆ predlagateljica mu je pomogala unatoč njegovom ponašanju prema njoj i dosadašnjem životu , ali dok su u odnosu na emotivnu i intimnu zajednicu i zajednički društveni život predlagateljica i svjedoci različito o tome iskazivali, te da su sama predlagateljica i kćer navele da predlagateljica i pok. ČĆ nisu živjeli kao muž i žena, utvrđuje se da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za utvrđenjem izvanbračne zajednice. Činjenica da su predlagateljica i pok. ČĆ nakon razvoda braka ostali živjeti na istoj adresi, ne dokazuje da je time ispunjena pretpostavka izvanbračne zajednice s obzirom na to da iz same dokumentacije i iskaza kćer predlagateljice i predlagateljice proizlazi da su narušeni bili odnosi kao i da je predlagateljica morala voditi sudski spor protiv ČĆ do njegove smrti kako bi joj priznao pravo suvlasništva na kući u kojoj su stanovali.

23. Nadalje, prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost.

24. Odredbom čl. 436. Obiteljskog zakona propisano je tko su stranke u izvanparničnom postupku.

24.1. Iz navedenog proizlazi da u izvanparničnom postupku kojeg stranka pokreće temeljem čl.22.st 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne bi bio pasivno legitimiran već bi to bili ostali nasljednici pokojnog ČĆ. Ovakav pravni stav zauzet je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. Isto pravno shvaćanje potvrđeno je na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda od 6. veljače 2023. (poslovni broj: Su IV-56/2023-2).

25. S druge strane, ostavinski postupak je izvanparnični sudski postupak. Da bi osoba mogla biti zakonskim nasljednikom kao izvanbračni supružnik potrebno je ispuniti uvjete identične onima koji su za postojanje izvanbračne zajednice propisani Zakonom o mirovinskom osiguranju, a to je da je izvanbračna zajednica trajala do smrti ostavitelja i da je trajala duže od tri godine, a svakako je potrebno ispuniti i opći uvjet iz Obiteljskog zakona (po kojem u izvanbračnoj zajednici mogu biti samo neudata žena i neoženjeni muškarac).

26. Prema odredbama čl. 25. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

26.1. Odredbom čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

27. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

27.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

28. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

29. Imajući u vidu izvedene dokaze, proizlazi da nije osnovan prijedlog predlagateljice imajući u vidu da izvanbračna zajednica, koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu, podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, da treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima, a posebice najbližoj rodbini prezentira kako takva, što ovdje nije slučaj.

29.1. Dakle, predlagateljica nije dokazala da je bila u izvanbračnoj zajednici s pok. ČĆ u razdoblju od 8. kolovoza 2008., (nakon razvoda braka od 7. kolovoza 2008.) do smrti pok. ČĆ **.**.2020., a koju karakterizira trajnost životnog zajedništva uz viši stupanj emocionalne i ekonomske povezanosti izvanbračnih drugova te njihova uzajamna prava i dužnosti, već je postojala zajednica koja se temeljila na ekonomskoj povezanosti zbog nerazriješenih imovinsko-pravnih odnosa u kojem odnosu nije bilo poštivanja, ali je unatoč tome predlagateljica pomagala pok. ČĆ kad se razbolio. Međutim, navedeno ne pokazuje postojanje izvanbračne zajednice niti da je postojala volja za uspostavljanjem tog izvanbračnog odnosa.

29.2. Za postojanje izvanbračne zajednice nije dostatno da je ista trajala dulje od tri godine, nego je potrebno da je postojala emocionalna i intimna povezanost, imovinska povezanost, zajednička putovanja, proslave, upoznavanje s rodbinom, prijateljima , a što u konkretnom slučaju nije dokazano.

30. Slijedom navedenoga, odlučeno je da je prijedlog predlagateljice neosnovan, dok u odnosu na trošak sud nije donosio odluku s obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka.

U Zagrebu, 8. lipnja 2026.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici

2. Protustranci

3. Spis