REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: R1-526/21-85

Stalna služba u Trogiru

Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja pod 1). EĐ iz [adresa], otok Čivo, Ribarski put 42, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2). MĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 3). ĆĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Damiru Batarelu, odvjetniku u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 2B/II, protiv protustranke pod 1)-protupredlagatelja VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Baliću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marko Balić i Nenad Banovac u Splitu, Pisarnica Sinj, Alkarsko trkalište 6 i protustranaka pod 2). ŠĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3). SĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 4). NĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 5). ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6). CĐ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 7). DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],( protustranke od pod 5.) do pod 7.) kao nasljednika ranije protustranke pod 5) HĐ), radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, izvanraspravno, dana 8. lipnja 2026. godine;

r i j e š i o  j e

I.- Suvlasnička zajednica na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu - Zemljišnoknjižni odjel Trogir, označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi zgrada površine 104 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 675 m2, od toga dvor površine 269 m2 i oranica 406 m2, obje upisane u Z. U. [broj ZK uloška] te označene kao čest. zem. [katastarska čestica], u naravi put, površine 35 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška], sve položene u k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine su u suvlasništvu stranaka, razvrgava se civilnom diobom, bez ograničenja stranaka u ostvarenju toga prava.

II- Utvrđuje se opravdani i potreban trošak postupka predlagatelja pod 1). EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2). MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 3). ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u visini iznosa od 2.301,81 EUR-a, te se nalaže protustranci pod 1)-protupredlagatelju VĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za udio od 18/36 i 3/26 i protustrankama pod 2). ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za udio od 3/36, pod 3). SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] za udio od 1/36, pod 4). NĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za udio od 1/36, pod 5). ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za udio od 1/108, pod 6). AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za udio od 1/108 i pod 7). DĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], za udio od 1/108, razmjerno njihovim suvlasničkim udjelima, naknaditi predlagateljima pod 1). EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2). BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 3). ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], tako dosuđene kao nužne troškove postupka svakome predlagatelju za njegov odgovarajući udio u tim troškovima od po 1/36 i 1/18, zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje na ovaj dosuđeni iznos teku od dana donošenja ovoga rješenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 (petnaest) dana, dok svaka stranka snosi svoje ostale nastale troškove iz ovoga postupka.

Obrazloženje

1. U ovom postupku podneskom podnesenim kod suda 12. prosinca 2021. godine, predlagatelji su postavili prijedlog protiv uvodno označenih protustranaka i prethodno njihovih procesnih prednika, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretninama, da bi tijekom ovoga postupka bilo utvrđeno da je ranija označena kao protustranka pod 1). GĐ, prenijela svoj odgovarajući suvlasnički udio sadašnjoj protustranci pod 1) VĐ koji je kao njen singularni pravni slijednik u toj legitimaciji nastavio ovaj procesni postupak, te je ujedno umrla ranija protustranka pod 5). HĐ, čiji su nasljednici kao sadašnje protustranke pod 5). ĐĐ, pod 6). AĐ i pod 7). DĐ, posebnim rješenjem suda pozvane da preuzmu ovaj postupak i koji su postupak preuzeli u stadiju u kojem je prethodno zbog smrti ove protustranke bio prekinut, time je ovaj postupak nastavljen.

2. U ovom postupku predlagatelji postavljaju prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice koja između stranaka postoji u odgovarajućim suvlasničkim udjelima svake od stranaka na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi zgrada površine 104 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 675 m2 od čega dvor površine 269 m2 i oranica 406 m2, obje upisane u ZU 2556 k. o. [katastarska općina], odmah takvim prijedlogom predlažući civilnu diobu, na način da se sudskom prodajom nekretnina proda na dražbi i da se prodajom dobivena vrijednost podijeli tako da svaka od stranaka dobije novčani iznos koji je razmjeran njenom suvlasničkom dijelu. Prijedlog predlagatelji obrazlažu kako su se između stranaka vodile parnice vezano za nasljeđivanje predmetne nekretnine i da između stranaka kao suvlasnika nekretnine ne postoji niti da se može postići sporazum o razvrgnuće nekretnine, a da takav sporazum se niti ne može očekivati zbog narušenih međusobnih odnosa pa da i suživot na nekretnini na kojoj bi se eventualno uspostavila geometrijska dioba nije moguć.

3. Ovim predlagatelji početno kao i u tijeku provedbe ovoga postupka ustraju u prijedlogu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine tvrdeći kako nekretnina iz svih u prijedlogu navedenih razloga nije djeljiva prema suvlasničkim omjerima koje stranke imaju na predmetnoj nekretnini niti stranke mogu u pogledu razvrgnuća suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini postići sporazum, postavljajući zahtjev radi razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom, koji su konačno predlagatelji uredili i specificirali podneskom od 30. rujna 2025. godine, usklađujući takav prijedlog s prethodnim izvedenim vještačenjima po ovdje imenovanim sudskim vještacima za geodeziju kao i za građevinarstvo i procjenu nekretnina, tako uz ranije predložene za razvrgnuće suvlasničke zajednice u osnovnom prijedlogu označene nekretnine, sada obuhvaćajući i objedinjenu s tom nekretninom i nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi put 35 m2, upisanu u ZU 2711 k. o. [katastarska općina], što u njihovom međusobnom pravnom odnosu čini jedinstvenu i neodvojenu diobenu cjelinu.

4. Ujedno, usporedno s ovim prijedlogom ovdje označena protustranka pod 1) VĐ je podneskom od 13. studenoga 2024. godine pred ovim sudom podnio prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice postavljen protiv protustranaka, ovdje ujedno kao stranaka iz ovoga postupka, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini označenoj oznakama kao čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], dakle istovjetne nekretnine koja je predmet zahtjeva iz prethodno naznačenog prijedloga ovdašnjih predlagatelja, predlažući da se ova nekretnina, sukladno postojećim suvlasničkim udjelima podijeli i preda odgovarajući geometrijski izdvojeni dio u samostalno vlasništvo ovoj stranci kojoj u postojećem suvlasništvu odgovara, prema drugim suvlasnicima, suvlasnički udio od 21/36 dijela, budući da ova stranka ima suvlasnički udio veći od svih ostalih suvlasnika zajedno, što je i u ovom postupku ova protustranka prethodno isticala kao svoj prigovor.

5. S obzirom da je ovdje protustranka pod 1) VĐ u susljednom predmetu ovoga suda, poslovni broj R1-722/24, postavio prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine o kojoj su kao prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice postavili i u ovom postupku predlagatelji, to je procesnim rješenjem donesenim na ročištu održanom dana 26. svibnja 2026. godine, uvažavajući ove okolnosti, sud sadržajno smatrajući da je riječ o postavljenom protuprijedlogu protustranke pod 1) VĐ sada i kao protupredlagatelja, pripojio po protuprijedlogu tako zaveden spis predmeta ovog suda poslovni broj R1-722/24 ovom sudskom spisu predmeta radi jedinstvenog postupanja i donošenja jedinstvene odluke kako po prethodnom prijedlogu postavljenog od predlagatelja tako i po protuprijedlogu postavljenog od protustranke pod 1) VĐ, sada procesno i kao protupredlagatelja.

6. Dakle, predmet ovoga postupka jeste zahtjev koji proizlazi iz prijedloga postavljenog od predlagatelja i koji proizlazi iz protuprijedloga protustranke pod 1) VĐ protupredlagatelja, koji su usmjereni radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi zgrada površine 104 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 675 m2 od toga dvor površine 269 m2 i oranica površine 406 m2, obje upisane u Zu 2556 k. o. [katastarska općina] i na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], u naravi put površine 35 m2, upisane u ZU 2711 k. o. [katastarska općina].

7. Iz postojećih upisa priloženih iz zemljišne knjige, kao i samog izjašnjenja stanaka, suvlasnički udjeli stranaka koji su upisani u zemljišnoj knjizi odgovaraju i stvarnom stanju suvlasničkih odnosa na ovim nekretninama koje su predmet ovoga jedinstvenog postupka radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, tako da na ovim nekretninama ostaju kao nesporni suvlasnički udjeli stranaka na način da razmatrano predlagateljima pod 1). EĐ, pod 2). BĐ i pod 3). ĆĐ, pripada svakome pojedinačno suvlasnički omjer od po 1/36 i 1/18 udjela, protustranci pod 1)-protupredlagatelju VĐ, pripada suvlasnički omjer od 18/36 i 3/26 udjela, dok protustranci pod 2). ŠĐ, pripada suvlasnički omjer od 3/36 udjela, dok protustrankama pod 3). SĐ i pod 4). NĐ, pripada svakome pojedinačno suvlasnički omjer od po 1/36 udjela, a protustrankama pod 5). ĐĐ, pod 6). AĐ i pod 7). DĐ, pripada svakome pojedinačno suvlasnički omjer od po 1/108 udjela.

8. Iako prethodno međusobno suprostavljeni prijedlozi predlagatelja i protustranke pod 1) VĐ – kao protupredlagatelja u pogledu načina razvrgnuća suvlasništva na predmetnim nekretninama (predlagatelji su predlagali razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretninama koje su predmet razvrgnuća civilnom diobom, a prvoprotustranka-protupredlagatelj je predlagao razvrgnuće suvlasničke zajednice na istim nekretninama geometrijskom diobom na način da se geometrijski odvoji dio nekretnine koja je predmet razvrgnuća koji odgovara njegovom suvlasničkom udjelu koji će mu pripasti u samostalno vlasništvo i posjed), ipak su se tijekom ovoga postupka prijedlozi ovih stranaka uskladili u pogledu mogućnosti i načina provedbe razvrgnuća postojeće suvlasničke zajednice, čemu su se pridružile sve ostale protustranke.

9. Do usuglašavanja sadašnjeg postavljenoga prijedloga svih stranaka da je kao jedino moguć i izvediv način razvrgnuća postojeće suvlasničke zajednice na predmetnim nekretninama razvrgnuće civilnom diobom, odnosno onom diobom kojom će sud odrediti u provedbi javnu prodaju nekretnina i po prodaji dobiveni iznos raspodijeliti između stranaka sukladno njihovim odgovarajućim suvlasničkim udjelima koje stranke imaju na nekretnini, došlo je po provedenim vještačenjima ovdje imenovanih sudskih vještaka za geodeziju Daria Blaževića iz ovlaštene tvrtke za vještačenje „Geomensura“ d.o.o., Split i sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina Josipa Šituma iz [adresa], koji su u ovom postupku izveli vještačke nalaze i mišljenja te dali dopunu tih svojih nalaza i mišljenja i izjašnjenje u vještačkim iskazima, iz čega ovdje nedvojbeno proizlazi nesumnjiv zaključak da geometrijska dioba nekretnina nije moguća, što sve to u preciziranom prijedlogu od 30. rujna 2025. godine, predlagatelji sumarno prezentiraju. Naime, ovim predlagatelji nalaze iz izvedenih gornjih vještačenja, kako je sudski vještak za geodeziju, po izvedenoj identifikaciji predmeta razvrgnuća, ipak zaključio u svom izvedenom nalazu i mišljenju da bi se prema postojećem stanju mogle izvesti dvije odvojene cjeline, ali uz uvjet za takvo što dobivene suglasnosti stranaka i uz uvjet da nastala površina tih nekretnina odgovara prostorno planskim pokazateljima iz planova općine kojoj nekretnine pripadaju, jer bez oba ta uvjeta geometrijska dioba nije moguća, dok se sudski vještak za građevinarstvo i procjenu nekretnina u usmenom izjašnjenju i dopuni vještačkog nalaza i mišljenja izričito izjasnio kako geometrijska dioba nije moguća budući da bi postojeća nekretnina za geometrijsku diobu po površini morala imati gabarite od 500 m2 za zadržavanje građevinske cjeline, tako da preostaje površina za drugu nekretninu samo od 276 m2 za izgradnju, odnosno za formiranje građevinske čestice, što ne odgovara postojećim planovima uređenja i reguliranja građevinskih površina, tako da je izveden zaključak ovoga vještaka da i za slučaj da se stranke suglase o formiranju geometrijski dviju cjelina iz postojećih nekretnina da takva dioba odnosno način razvrgnuća nije izvediv zbog tih nedostataka u propisima prostornog uređenja, uz to što i prema građevinskom dijelu ne postoji takva mogućnost jer je objekt na nekretnini sagrađen samo s jednim stanom i bez građevinske dozvole, zbog čega nema mogućnosti da se u postojećem objektu formiraju dvije zasebno odvojene cjeline, izvodeći time zaključak kako je jedino moguća u konkretnom slučaju civilna dioba prodajom na dražbi s tim da je imenovani sudski vještak za građevinarstvo i procjenu nekretnina konačno revalorizirao procjenu nekretnina koje su predmet postupka ovoga razvrgnuća (uključivši u to procjenu cijene izgrađene kuće i pripadajućeg zemljišta) u sadašnjem procijenjenom iznosu od 561.743,20 EUR-a, što je povećana procijenjena vrijednost nekretnina koje su predmet prodaje od one na koju su prethodno predlagatelji upućivali prema priložnom elaboratu ovlaštenog procjenitelja Roka Mijanovića od 26. srpnja 2021. godine, odnosno od prethodne izvedene procjene sudskim vještačenjem, čemu se pridružuju u prihvaćanju ovako izvedenih vještačkih zaključaka i sve protustranke, što u cijelosti prihvaća i ovaj sud ocjenjujući da se izvedeni zaključci sudskih vještaka o nemogućnosti izvršenja razvrgnuća postojeće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom utemeljeni na svim nalazima koji su potkrepljeni sukladno stvarnom stanju nekretnine i objektivnim okolnostima koje postoje na nekretninama kao predmetu diobe te stručnom analitikom i ocjenom svih faktora i parametara koji se traže u pogledu svake pojedine struke koja odgovara na takvo pitanje u postupku koji se vodi povodom zahtjeva za razvrgnuće suvlasničke zajednice.

10. S obzirom na ove provedene nalaze i mišljenja sudskih vještaka odgovarajuće struke iz kojih izvire nedvojben zaključak kako je razvrgnuće suvlasništva na predmetnim nekretninama jedino moguće civilnom diobom, sud kao osnovan prihvaća i sada postignutu suglasnost svih stranaka da se odredi takav način razvrgnuća nekretnina koje su predmet diobe.

11. Predmet diobe jeste nekretnina i to više nekretnina koje u naravi predstavljaju između sebe u pravnom smislu jedinstvenu neodvojivu cjelinu i koje se ne mogu razdvajati jedna od druge bez da ime se ne izmjeni samo sućanstvo jer je riječ o zemljištu na kojem je izgrađena kuća te pristupnom putu koji vodi na predmetno zemljište, tako da je nekretnine trebalo razmatrati kao jedinstven predmet razvrgnuća na kojem stranke imaju odgovarajuće suvlasničke udjele, a koji suvlasnički udjeli u svojim omjerima ne omogućavaju da se takva jedinstvena diobena cjelina podjeli na bilo koji drugi način osim preostale mogućnosti civilne diobe.

12. Postignuti sporazum u obliku suglasnosti stranaka o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice označenih nekretnina kao predmeta diobe jeste osnovan jer je jedino moguć i dopušten.

13. Odredbom čl. 48 st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17-nastavno ZV-a, kao primjenjivog materijalno pravnog propisa), propisano je da će pravo na razvrgnuće ostvarivati suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno.

14. Odredbom čl. 50. st. 1. ZV-a, propisano je da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

15. Odredbom čl. 50. st. 2 ZV-a, propisano je da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. istog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, a u st. 4. istog čl. propisano je da ako dioba iz st. 2 nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos će podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

16. Iz ovih gornje citiranih zakonskih odredbi razvidna su i jasna legitimna očekivanja predlagatelja da se izdvoje iz suvlasničke zajednice, čemu se usuglašavaju i suprotne stranke koje se tome niti ne mogu protiviti, a način razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini kod sudskog razvrgnuća suvlasništva ne može imati dispozitivni karakter jer su zakonske odredbe o tome kogentnog (prisilnog) karaktera, a dispozicija stranaka je u ovom slučaju zakonom ograničena i to samo u slučaju postignutoga sporazuma stranaka o načinu razvrgnuća uz uvjet da takav postoji odnosno da je postignut te ukoliko je moguć i dopušten, dok pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetu razvrgnuća ne ostvaruju stranke iz ovog postupka po posebnim kriterijima jer ne postoji o tome zaključeni pravni posao niti za to postoje propisane zakonske pretpostavke.

17. U konkretnom slučaju postignut je sporazum stranaka o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice na način da se razvrgnuće odredi civilnom diobom odnosno izvede prodajom nekretnine i namirenjem suvlasnika sukladno njihovim suvlasničkim udjelima, s tim da je od strane protustranke pod 1) VĐ, ujedno i kao protupredlagatelja ovaj sporazum o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice uvjetovan predloženim ograničenjem svake od stranaka, tako i predlagatelja, da pravo na provedbu civilne diobe (odnosno pokretanja za to odgovarajućeg postupka) bude ograničeno na rok od šest mjeseci, o čemu su dale suglasnost i prihvatile postavljanje takvog uvjeta sve ostale protustranke, a naknadno je protustranka pod 1) VĐ, kao protupredlagatelj ovaj postavljeni uvjet produljio na rok od godine dana kod kojeg je sam konačno ostao.

18. U svakom slučaju ovakvom predloženom uvjetu o ograničenju prava stranaka da izvrše diobu nekretnine, odnosno da se strankama ograniči takvo pravo na pokretanje postupka izvršenja ovdje sudskom odlukom određenoga načina razvrgnuća suvlasništva, na prethodno predloženi rok od šest mjeseci, koji rok predlažu sve protustranke izuzev protustranke pod 1) VĐ protupredlagatelja, koji predlaže produljeni rok od godine dana, u potpunosti se protive predlagatelji smatrajući da im se na takav način ograničavaju zajamčena prava kao suvlasnicima nekretnine koji imaju sva prava kao i ostali suvlasnici, a pokretanje postupka provedbe razvrgnuća bi bilo legitimno i ne bi činilo nikakvu štetu strankama jer je civilno razvrgnuće zakonom propisani način razvrgnuća jedino moguć i dopušten, dok protustranka pod 1) VĐ ujedno i kao protupredlagatelj svoj uvjet tumači, a ostale protustranke su s tim tumačenjem suglasne, da bi pokretanje takvog postupka, i to odmah neposredno nakon ovoga izvanparničnog postupka koji se vodi o mogućnosti i načinu razvrgnuća postojećeg suvlasništva na predmetnim nekretninama, bilo nepovoljno za sve stranke tako i za ovu stranku, smatrajući da bi angažiranjem agencije ovlaštene za posredovanje u prometu nekretninama ili koje druge za to ovlaštene osobe stranke mogle na slobodnom tržištu ostvariti bolje uvjete za prodaju nekretnine i postizanja veće i primjerenije cijene od one koja je ovdje kao procijenjena predložena tako i od one koja bi se eventualnom provedbom javne dražbe i prodajom na toj dražbi ostvarila, uključivši u to i pravila javne dražbe o postizanju one cijene koja jeste limitirana, ali koja je manja u određenom dijelu od one koja je kao takva procijenjena i koja je početna, što bi sve to stranke, po mišljenju protustranke pod 1) VĐ ujedno i kao protupredlagatelja, mogle izbjeći dogovornom prodajom na slobodnom tržištu i svaka na taj način ostvariti povoljnije za sebe uvjete u pogledu postignute cijene jer bi time udio svake od stranaka, s obzirom na njihove posebne suvlasničke udjele mogao i trebao biti veći od onoga koji bi se postigao provedbom prodaje na javnoj dražbi.

19. Ovaj postavljeni uvjet za razvrgnuće suvlasničke zajednice od strane protustranke pod 1) VĐ kao protupredlagatelja nije osnovan jer sam po sebi proturječi pravima suvlasnika u pogledu odluke o izdvajanju iz suvlasništva budući svaki od suvlasnika na takvo što ima pravo u svako doba, osim u onom slučaju kada takav zahtjev prema drugim strankama kao suvlasnicima postavlja u nevrijeme, što ovdje nije takav slučaj.

20. Odredbom čl. 47. st. 1. ZV-a, propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva, dok je odredbom st. 2. istog članka ovoga Zakona, propisano da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučiti će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.

21. Ovdje je stoga, sud time preispitao legitimitet pravnih interesa stranaka koji proizlazi unutar ovoga postupka razvrgnuća suvlasništva na nekretninama.

22. Sud je preispitao pravni interes i legitimitet predlagatelja koji predlažu da sud u ovakvom stanju nekretnine i u sadašnjem vremenu odredi razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na način koji su sudski vještaci ocijenili kao jedini mogući i dopušteni način razvrgnuća suvlasničke zajednice, odnosno odredi razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, jer kao suvlasnici predmeta razvrgnuća na to imaju pravo u svako vrijeme, osim u ono vrijeme koje bi bilo na štetu drugih suvlasnika, ali i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da se prilike toliko izmijene da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika, dok je ovdje preispitani pravni legitimitet protustranaka upravljen prigovorom kojim se ne protivi razvrgnuću suvlasništva, već pokretanju drugog sudskog postupka kojim bi se provelo civilno razvrgnuće prodajom na javnoj dražbi, zbog činjenice da bi eventualno bili bolji uvjeti prodaje na slobodnom tržištu, što ničim nije egzaktno dokazano, osim slobodne ocjene svake stranke, ali što samo po sebi ne čini štetui bilo kojoj od stranaka jer svaka stranka pod istim uvjetima sudjeluje u postupku provedbe civilnog razvrgnuća tako da jer položaj stranaka istovjetan bez obzira bile one u svojstvu ovrhovoditelja ili ovršenika, time da se i u tome postupku provedbe civilne diobe ovrhom ne mijenjaju utvrđena prava stranaka, te se može zatražiti ponovna procjena nekretnine kao predmeta ovrhe u postupku diobe kako bi se revalorizirala ili pak svaka stranka raspolaže mehanizmom žalbenih razloga koji propisuju da je provedba nemoguća ili se zbog naknadnih razloga ne može provesti ili institutom odgode provedbe ovrhe, tako da su neutemeljeni prigovori ove protustranke pod 1) VĐ, ujedno i kao protupredlagatelja, usmjereni na uvjetovanje strankama o ostvarenju prava u provedbi ovdje određenoga načina razvrgnuća jer je to stvar osobne percepcije, bez konkretnih dokaza da bi na slobodnom tržištu bila postignuta takva cijena prodaje nekretnine koja je ovdje predmet diobe koja bi bila nerazmjerna kupoprodajnoj cijeni i postignutoj u provedbi javne dražbe, a što bi se moglo svesti na instrument takve štete koja bi prijetila kojoj od stranaka, što nije u svemu opravdano niti time osnovano, zbog čega, a uslijed opravdanog o tome protivljenja predlagatelja, ovakav postavljeni uvjet za ograničenje stranaka u ostvarenju prava na razvrgnuće nije prihvaćen iako i bez ovoga stranke mogu izvan suda pregovarati o uvjetima i načinu pokretanja odgovarajućih postupaka ili pak, odlučiti angažirati posrednika u prometu nekretnina, ali što nije predmet raspravljanja u ovom postupku.

23. U konkretnom slučaju niti jedna od stranaka nije se pozvala da je takvim legitimnim interesima stranaka narušeno pravo na mirno uživanje vlasništva odnosno da bi dolazilo do nepotrebnog i nerazmjernog miješanja države u takvo pravo niti su stranke istakle da nekretnina koja je predmet razvrgnuća suvlasništva njihov dom, niti stranke u toj nekretnini imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, a sama funkcija nekretnine ne opravdava bilo kakva način diobe s obzirom na veći broj suvlasnika s određenim udjelima u suvlasništvu, zbog čega se vrijednost te nekretnine može izraziti u procjeni primjerenim i novčanim ekvivalentom koji alikvotno odgovara svakom suvlasničkom udjelu suvlasnika, ovdje stranaka iz ovoga postupka sukladno njegovom suvlasničkom udjelu, tako da sud nalazi kako nema nerazmjernosti i nerazumnog miješanja u legitimna očekivanja stranaka u ovom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice, s tim da prigovor postavljen od protustranke pod 1) VĐ, kao protupredlagatelja, ujedno postavljen i kao uvjet predloženom načinu razvrgnuća da se razvrgnuće suvlasništva ne provodi na određeno vrijeme, nije osnovan jer ova stranka, a niti ostale protustranke koje se tome uvjetu pridružuju, niti ne ukazuju, a posebno ne čine vjerojatnim da bi provedenim razvrgnućem suvlasničke zajednice u sadašnjem vremenu na način kakav je jedino moguć i dopušten pretrpjeli štetu i u kojoj kvaliteti, a koja bi time eventualno ograničila opravdano legitimno očekivanje predlagatelja kao suvlasnika koji zahtijevaju predmetno razvrgnuće i koji više nemaju namjeru pod bilo kojim okolnostima ostati u suvlasništvu s ostalim strankama suviše toga koji na ovaj način, iz razloga što ne koriste predmetnu nekretninu, nemaju osigurano pravo na mirno uživanje vlasništva, što bi ga postigli izdvajanjem iz suvlasničke zajednice, tako da je legitimno očekivanje predlagatelja osnovano.

24. Razlozi da će se moguće postići bolja cijena kupoprodaje na slobodnom tržištu od one postignute u provedbi ovrhe radi diobe nekretnine putem javne dražbe jesu neprovjereni, ulaze u sferu neizvjesnosti i osobne procjene, s tim da za takvo što i da se realizira potrebno je da se ima i ostvari pristanak svih stranaka kao suvlasnika, jer svaka od stranaka može slobodno raspolagati svojim suvlasničkim udjelom bez obzira na stav drugog suvlasnika, ali ne može raspolagati cjelinom bez pristanka drugih suvlasnika, posebno ako je riječ i izvanrednim poslovima kao što je prodaja nekretnine, tako da to nisu oni razlozi koji se mogu svesti pod ograničenje provedbe postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice iz odredbe čl. 47. st. 2. ZV-a, jer sud odlučuje o pravima i obvezama stranaka i nastanku, prestanku i promjeni pravnih odnosa u vrijeme sudskog postupka i po pozitivnom pravu i važećem zakonu (de lege lata) ne ulazeći u pravnu neizvjesnost što će biti ubuduće (pro futuro) niti odlučuje u pogledu izmjena postojećih zakonskih propisa (de lege ferenda).

25. Sve suprotno tome gornje navedenome činilo bi pravnu nesigurnost i neizvjesnost, a ujedno u konkretnom slučaju išlo bi i na štetu druge strane kao suvlasnika nekretnine koja ima legitimno očekivanje da svoj suvlasnički udio izdvoji iz postojeće suvlasničke zajednice i to na ovdje ukazani način razvrgnuća suvlasništva koji je po nalazima i mišljenjima ovdje imenovanih sudskih vještaka iz odgovarajuće struke po ovom pitanju utvrđen da je jedino moguć, a sam način razvrgnuća suvlasništva civilnom diobom u konkretnom slučaju, kod svih ovdje utvrđenih činjenica i okolnosti slučaja ne protivi se odredbi čl. 8. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ( objavljeno u službenom listu RH "Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02,13/03,9/05,1/06 i 2/10- involviranom u pravni poredak RH 5. studenoga 1997. godine), kojom se propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnoga i obiteljskoga života, doma i dopisivanja.

26. Suviše toga, za navesti je da je ovdje riječ o postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom, a ne o razvrgnuću nekretnine isplatom ili prodaji nekretnine, pa je vještački nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke i ovlaštenog procjenitelja, ovdje samo osnova za utvrđenje mogućnosti i načina razvrgnuća suvlasništva, te temelj za eventualnu provedbu postupka prisilnog razvrgnuća u ovršnom postupku, tako da će konačnu tržišnu vrijednost nekretnine komparirane s ovdje izvedenom procjenom nekretnine dati javna dražba i ponude na dražbi, te tako i očuvati onaj efekt zaštite prava vlasništva da se kroz javnu prodaju odredi puna tržišna vrijednost nekretnine koja će biti u to vrijeme, te se i na taj način štiti privatno vlasništvo svih suvlasnika iz postupka razvrgnuća, a dobiveni novčani iznos će se, po podmirenju troškova, isplatiti suvlasnicima sukladno njihovim odgovarajućim suvlasničkim udjelima koje imaju na nekretnini, tako da bilo kakve nerazmjerne štete stranke ovdje nemaju niti je mogu imati, a sama afekcijska vrijednost nekretnine, koju svaka pojedina stranka na svoj način osjeća odnosno jednog njenog dijela, ne bi bila mjerodavna za ukazivanje opravdanosti ovdje postavljenog prigovora u obliku uvjeta ograničenja takvog prava na razvrgnuće niti se osnovano može protiviti razvrgnuću suvlasničke zajednice na onaj način koji je u ovom postupku utvrđen kao jedino izvjestan i moguć.

27. Kod razvrgnuća suvlasništva nekretnina odlučni su i od važnosti upisani i nesporni suvlasnički udjeli stranaka na nekretnini kao predmetu diobe (nije sporno suvlasništvo stranaka u odgovarajućim omjerima, pa tako ni aktivna ili pasivna legitimacija kao što nije niti sporan identitet i opseg diobene stvari ), tako da je ovdje neprijeporno utvrđena jedina mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom, kao jednim od načina razvrgnuća suvlasničke zajednice, propisane odredbe čl. 50. st. st. 4. ZV-a, tako je time odlučeno da se postojeća suvlasnička zajednica stranaka koja postoji na nekretninama upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu - Zemljišnoknjižni odjel Trogir, označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], u naravi zgrada površine 104 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 675 m2, od toga dvor površine 269 m2 i oranica 406 m2, obje upisane u Z. U. [broj ZK uloška] te označene kao čest. zem. [katastarska čestica], u naravi put, površine 35 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška], sve položene u k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine su u suvlasništvu stranaka, razvrgne civilnom diobom, bez ograničenja stranaka u ostvarenju toga prava, kako je to odlučeno kao u točki I. izreke.

28. U pogledu potrebe donošenja odluke o zahtijevanim nastalim troškovima postupka, odluka o troškovima ovog izvanparničnog postupka temelji se na odredbi paragrafa 20. st.1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Sl. novine 175-XLV od 01.kolovoza 1934 godine), a koji se primjenjuje sukladno Zakonu o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine („Narodne novine“ 73/91), koji se propis primjenjuje u konkretnom slučaju sukladno vremenu pokretanja ovoga postupka sukladno odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 119. st.1- nastavno ZIP-a), a primjenom odredbe čl. 54. ZV-a.

29. Odredbom čl. 54. ZV-a, propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije.

30. Kako se nužni troškovi razvrgnuća odnose na trošak očevida lica mjesta i sudjelovanja sudskih vještaka i sastava pisanih nalaza i mišljenja sudskih vještaka, te sudskih pristojbi, koje su kao potrebne i nužne troškove prethodno snosili predlagatelji, ( prema osnovanom za to popisu troškova izvedenoga nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju od 399,87 EUR-a, te dodatnog troška za ovo vještačenje u iznosu od 796,34 EUR-a, kao i troškova izvedenoga nalaza i mišljenja sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina u iznosu od 530,89 EUR-a i dodatnog troška ovoga vještačenja u iznosu od 351,00 EUR-a i iznosa od 183,90 EUR-a, kao i opravdanoga troška s osnova sudske pristojbe na prijedlog i rješenje iz ovoga postupka u iznosu od 13, 27 EUR-a i u iznosu od 26,54 EUR-a) i koji su troškovi po ovoj osnovi opravdani upravo u pripadajućem iznosu od ukupno 2.301,81 EUR-a, pa su protustranke sukladno svojim suvlasničkim odgovarajućim udjelima u obvezi naknaditi predlagateljima i to upravo u njihovim odgovarajućim suvlasničkim omjerima od ukupno utvrđenih nužnih troškova, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja je određena u obvezi i po propisanoj stopi sukladno odredbi čl. 29. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima ( „Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23- nastavno ZOO-a), koja zakonska zatezna kamata teče od donošenja ovoga rješenja, pa sve do isplate, dok se ostali traženi troškovi koje su u ovom postupku predlagatelji kao i protustranka pod 1) VĐ, ujedno i kao protupredlagatelj, ove stranke zahtijevale, a koji se odnose se na troškove zastupanja po punomoćnicima iz reda odvjetnika nisu troškovi koji se osnovano nadoknađuju u postupku razvrgnuća suvlasništva jer troškovi stranke koji se odnose na zastupanje po punomoćnicima i njihove obavljene pravne radnje po punomoćnicima, ne spadaju u nužne troškove koje se imaju naknaditi po drugoj strani, tako da svaka stranka takve troškove snosi za sebe niti su takvi troškovi nastali skrivljenim ili očito neopravdanim radnjama stranaka.

31. Slijedom gornje navedenoga, u pogledu zahtjeva za naknadu troškova iz ovoga postupka, valjalo je temeljem odredbe čl. 54. ZV-a i primjenom odredbe čl. 20. st.1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, sukladno primjeni takvog pravnog propisa sukladno odredbi čl. 119. st.1. ZIP-a, odlučiti kao u točki II. izreke.

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

U Trogiru, dana 8. lipnja 2026. godine.

S U D A C :

Denis Dučić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotne stranke u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- punomoćniku predlagatelja pod 1), pod 2) i pod 3); Damir Batarelo, odvjetnik u Splitu,

- punomoćniku protustranke pod 1)- protupredlagatelja; Marko Balić, odvjetnik u ZOU u Splitu, Pisarnica Sinj,

- protustranci pod 2). ŠĐ, [adresa],

- protustranci pod 3). SĐ iz [adresa],

- protsutranci pod 4). NĐ, [adresa],

- protustranci pod 5). ĐĐ, Split,

- protustranci pod 6). AĐ, [adresa],

- protustranci pod 7). DĐ, Split,

- u spis