REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] D 5

Poslovni broj: Us I-518/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužitelja Hrvatske vode – pravna osoba za upravljanje vodama, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220, OIB: 28921383001, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška ulica 20, OIB: 84891127540, radi promjene podataka u katastarskom operatu, 8. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Poništava se rješenje tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/23-07/272, URBROJ: 541-11/4- 24-2 od 11. siječnja 2024., te se predmet vraća tuženiku na ponovni postupak. U ponovljenom postupku tuženik je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove odluke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I 932-07/21-02/1046, URBROJ: 541-19-02/6-23-8, od 17. veljače 2023., poništeno je rješenje istog ureda KLASA: UP/I 932-07/21-02/1046, URBROJ: 541-19-02/6-21-2, od 30. studenog 2021. i zamijenjeno je novim rješenjem KLASA: UP/I 932-07/21-02/1046, URBROJ: 541-19-02/6-21-2 od 17. veljače 2023., kojim je odbijen zahtjev ovdje tužitelja, za provođenje promjena temeljem geodetskog elaborata pregledanog i potvrđenog od strane istog ureda 7. svibnja 2021.

2. Protiv navedenog rješenja, tužitelji su izjavili žalbu koja je odbijena kao neosnovana osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-932-07/23-07/272, URBROJ: 541-11/4-24-2 od 11. siječnja 2024.

3. Tužitelj je pravodobno podnio tužbu ovom Sudu, te u bitnome navod i da iz obrazloženja proizlazi da je žalba ovdje tužitelja odbijena jer tužitelj nije dostavio prvostupanjskom tijelu dokaz pravnog interesa iz čl. 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine 112/18, 39/22) - nastavno Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Člankom 94. st. 1 . Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina da je propisano da zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu može podnijeti vlasnik ili ovlaštenik te pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes. Pravnim interesom se smatra predugovor ili ugovor na temelju kojeg je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, odluka nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja, pisana suglasnost vlasnika zemljišta i zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu. Također da se sukladno stavku 6. istog članka dokazom pravnog interesa za provođenje promjena smatra i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili zahtjev nadležnom tijelu za izvlaštenje odnosno zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Tuženik pritom da zanemaruje poseban status predmetnih nekretnina i svrhu izrade elaborata koja proizlazi iz posebnih odredbi Zakona o vodama koje će biti u nastavku iznesene. Prema odredbi članka 10. st. 3. Pravilnika o geodetskim elaboratima (NN 59/201 8) nastavno Pravilnik, geodetski elaborat za evidentiranje vodnog dobra izrađuje se na temelju odluke o utvrđivanju vanjske granice inundacijskog pojasa i obvezno sadrži potvrdu nadležnog tijela o njegovoj usklađenosti s tom odlukom, koji je uvjet u konkretnom slučaju ostvaren. Člankom 9. st. 6. Zakona o vodama (Narodne novine broj 66/19, 84/21 , 47/23) nastavno Zakon o vodama propisano je da je vodno dobro dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Dalje citira i ostale odredbe Zakona o vodama. U obrazloženjima odluka o vanjskoj granici uređenog i neuređenog područja bujice Kostanjevica koje je donijelo Ministarstvo poljoprivrede i koje su sastavni dio predmetnog geodetskog elaborata za k. o. [katastarska općina], čiju je provedbu odbilo prvostupanjsko tijelo, a potvrdio ovdje tuženik, da je navedeno da karakter vodnog dobra na predmetnoj dionici bujice Kostanjevica, imaju sve zemljišne čestice ili njihovi dijelovi koji se nalaze unutar tako definirane vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog područja, te će se za sve čestice koje se nalaze unutar te definirane vanjske granice inundacijskog područja utvrditi pripadnost vodnom dobru budućim rješenjima Ministarstva. Tužitelj naglašava da bi se vanjska granica inundacijskog područja ucrtala u katastarske planove i da bi se budućim rješenjima nadležnog Ministarstva mogla utvrditi pripadnost čestica unutar tog područja vodnom dobru potrebno je da iste budu evidentirane u katastarskom operatu katastra zemljišta a što da nije moguće bez provedbe predmetnog geodetskog elaborata. Tužitelj ističe da čestice vodnog dobra mogu biti u vlasništvu fizičke ili pravne osobe pa je prema tome kontradiktorno da Hrvatske vode u ovom slučaju dostavljaju dokaze navedene u članku 94. stavak 3. točka a) do d) Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina budući izvlaštenje i stjecanje vlasništva ili prava građenja nije svrha izrade predmetnog geodetskog elaborata. Naime, pripadnost vodnom dobru utvrđuje se rješenjem nadležnog Ministarstva a na zahtjev Hrvatskih voda sukladno odredbi čl. 11 . Zakona o vodama. Dakle, za provedbu promjene u katastarskom operatu u svrhu evidentiranja vodnog dobra, pravni interes proizlazi iz same Odluke o određivanju vanjske gran ice uređenog i neuređenog inundacijskog područja bujice Kostanjevica za k. o. [katastarska općina] donesene od strane nadležnog Ministarstva a na temelju koje je izrađen predmetni geodetski elaborat na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] kao i prethodno citiranih odredbi Zakona o vodama posebice odredbe čl. 9. st. 6. Zakona o vodama kojom je propisano da je vodno dobro, dobro od interesa za Republiku Hrvatsku. Tuženik da restriktivno tumači pojam pravnog interesa za provedbu promjena u katastarskom operatu ne vodeći računa o svrsi predmetnog elaborata i posebnim odredbama o vodnom dobru definiranih Zakonom o vodama. Tužitelj dodatno navodi i da je povodom žalbe vlasnika čestica prilikom provedbe geodetskog elaborata za isti vodotok ali za drugu katastarsku općinu, za k. o. [katastarska općina], tuženik odbio žalbe vlasnika čestica obuhvaćenih geodetskim elaboratom za evidentiranje vodnog dobra u k. o. [katastarska općina] te potvrdio prvostupanjsko rješenje o provedbi promjena u katastru te je i Naslov u predmetu broj Us I-495/2024 odbio tužbeni zahtjev vlasnika čestica radi poništenja rješenja ovdje tuženika kojim se potvrdilo prvostupanjsko rješenje kojim su provedene promjene u katastarskom operatu. Slijedom svega iznesenoga, tužitelj drži da se osporavano rješenje temelji na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i pogrešnoj primjeni materijalnog prava kojom se neosnovano uvjetuje provedba u katastarskom operatu dokazima o stjecanju vlasništva koje su u suprotnosti sa naravi i zakonskim statusom predmetnih nekretnina i predlaže da se poništi rješenje tuženika.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da ostaje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja tuženika te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. Sporno je u ovoj upravnoj stvari jesu li pravilno i zakonito javnopravna tijela izvršila promjenu podataka u katastru.

6. U sporu je provedena rasprava na ročištu održanom 1. lipnja 2026. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama, u smislu odredbe članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, 39/26u nastavku teksta: ZUS), omogućeno da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog spora.

7. Opunomoćenica tužitelja je ustrajala kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva.

8. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta ovog upravnog spora.

9. Na temelju izvršenog uvida u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta i razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

10. Odredbom članka 89. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj 112/18 i 39/22, dalje: Zakon), propisano je da je nositelj prava na katastarskim česticama dužan u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta (stavak 1.). Nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta (stavak 2.).

11. Odredbom članka 91. stavak 2. Zakona, propisano je da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

12. Odredbom članka 94. Zakona, propisno je da zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti: a) vlasnik ili ovlaštenik, b) pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes (stavak 1.). Pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o njemu (stavak 2.). Dokazom pravnog interesa iz stavka 2. ovoga članka smatra se: a) predugovor ili ugovor na temelju kojega je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, b) odluka nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja, c) pisana suglasnost vlasnika zemljišta i d) zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu (stavak 3.). Smatra se da ima pravni interes za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta i osoba upisana u posjedovni list katastarskog operata katastra zemljišta, ako ne raspolaže nekim od dokaza iz stavka 3. ovoga članka (stavak 4.). Potpis vlasnika nekretnine odnosno nositelja prava građenja na predugovoru ili ugovoru odnosno suglasnosti iz stavka 3. točke c) ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika (stavak 5.). Dokazom pravnog interesa za provođenje promjena smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili zahtjev nadležnom tijelu za izvlaštenje odnosno zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (stavak 6.).

13. Odredbom članka 10. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“ broj: 59/2018, 112/2018, dalje: Pravilnik), propisano je da se geodetski elaborat za evidentiranje pomorskog ili vodnog dobra može izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika (stavak 1.). Geodetski elaborat za evidentiranje pomorskog dobra izrađuje se na temelju rješenja o utvrđivanju granice pomorskog dobra ili drugog odgovarajućeg akta kojim je granica pomorskog dobra utvrđena i obavezno sadrži potvrdu nadležnog tijela o njegovoj usklađenosti s rješenjem odnosno aktom o utvrđivanju granice pomorskog dobra (stavak 2.). Geodetski elaborat za evidentiranje vodnog dobra izrađuje se na temelju odluke o utvrđivanju vanjske granice inundacijskog pojasa i obavezno sadrži potvrdu nadležnog tijela o njegovoj usklađenosti s tom odlukom (stavak 3.).

14. Odredbom članka 23. stavak 1. i 2. Pravilnika o katastru zemljišta („Narodne novine“ broj: 84/2007, 148/2009, 112/2018, dalje: Pravilnik o katastru), propisano je da se podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici iskazuju pridruživanjem podatka o posebnom pravnom režimu katastarskoj čestici. Posebni pravni režimi koji se evidentiraju u katastru zemljišta jesu pomorsko dobro (PD) i 2. vodno dobro (VD).

15. Odredbom članka 9. stavak 1. točka 3. Zakona o vodama („Narodne novine“ broj: 66/2019, 84/2021 , dalje: Zakon o vodama), propisano je vodno dobro čine i katastarske čestice koje obuhvaćaju neuređeno inundacijsko područje.

16. Odredbom članka 123. stavak 3. Zakona o vodama, vanjsku granicu uređenog i neuređenog inundacijskog područja utvrđuje Ministarstvo na zahtjev Hrvatskih voda. Stavkom 4. je propisano da se granice inundacijskog područja iz stavka 1. i stavka 2. istog članka ucrtavaju u katastarske planove i planove prostornog uređenja.

17. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužitelj 25. siječnja 2022. podnio zahtjev za provedbu geodetskog elaborata, te priložio geodetski elaborat od 13. listopada 2020., iznake 78-2020, izrađen od društva Geom d. o. o., sa sjedištem u [adresa], a sve u svrhu evidentiranja pomorskog ili vodnog dobra na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] i upisa u katastarski operat. Uvidom u zemljišne knjige Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka, utvrđeno je da se k. č. [katastarska čestica] nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, dok se k. č. [katastarska čestica] nalazi u vlasništvu privatnih osoba.

18. Iz spisa također proizlazi da je priložena Odluka Ministarstva poljoprivrede KLASA: UP/I-325-02/13-04/13, URBROJ: 525-12/0994-13-2 od 23. listopada 2013. o određivanju vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog područja bujice Kostanjevica od km 0+000 do km 5+297 u k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], kao i Odluka o izmjeni navedene Odluke, KLASA: UP/I-325-02/15-04/19, URBROJ: 525-12/0994-15-2 od 7. prosinca 2015. Navedeni geodetski elaborat je ovjeren potvrdom nadležnog katastarskog ureda od 7. svibnja 2021. Navedenom elaboratu također prileži i potvrda Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za slivove sjevernog Jadrana KLASA: 325-01/14- 1210000041, URBROJ: 374-23-4-16-20 od 17. ožujka 2016. kojom se potvrđuje da je predmetni geodetski elaborat za evidentiranje vodnog dobra izrađen u skladu s citiranom Odlukom i Odlukom o izmjeni Odluke o utvrđivanju određivanju vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog područja bujice Kostanjevica.

19. Iz citiranih odredaba gore navedenih propisa proizlazi da se u postupku izrade, potvrđivanja i provedbe geodetskog elaborata za evidentiranje vodnog dobra, vodno dobro ne evidentira prema kazivanju i suglasnosti stranaka (nositelja prava na nekretninama koje predstavljaju vodno dobro), već prema odluci (upravnom aktu) kojom je nadležno tijelo pojedinim nekretninama utvrdilo status vodnog dobra. Takvu odluku u konkretnom slučaju predstavlja Odluka Ministarstva poljoprivrede KLASA: UP/I-325-02/1304/13, URBROJ: 525-12/0994-13-2 od 23. listopada 2013. o određivanju vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog područja, zajedno sa Izmjenama od 7. prosinca 2015., a sukladnost spornog geodetskog elaborata s navedenim odlukama potvrđena je izdanom potvrdom Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za slivove sjevernog Jadrana KLASA: 325-01/14- 1210000041, URBROJ: 374-23-4-16-20 od 17. ožujka 2016.

20. Spomenute Odluke i Potvrda dostavljene su uz zahtjev za potvrđivanje predmetnog geodetskog elaborata za evidentiranje vodnog dobra, a u kojem su elaboratu iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, čime su ispunjeni uvjeti iz Zakona i Pravilnika.

21. Stoga, ovaj Sud smatra da Hrvatske vode, kao pravna osoba zadužena za upravljanje vodnim dobrom, mogu podnijeti prijedlog izmjena u katastru temeljem geodetskog elaborata. Kada je riječ o evidentiranju vodnog dobra, Hrvatske vode ne moraju dokazivati pravni interes u smislu vlasništva ili posjeda, već se njihov interes temelji na odlukama o utvrđivanju vodnog dobra i usklađenosti elaborata s tim odlukama. Da tužitelj ima pravni interes za provođenje promjena temeljem geodetskog elaborata, proizlazi i iz pravomoćne presude ovog Suda poslovni broj: Us I-495/2024- 12 od 29. svibnja 2025.

22. Slijedom svega navedenoga, to je odlučujući u granicama tužbenog zahtjeva, na temelju odredbe članka 117. stavak 1. ZUS-a, Sud poništio osporavano tuženikovo rješenje, te je predmet radi upotpunjavanja postupka vratio tuženiku na ponovni postupak.

23. U ponovnom postupku nakon ove presude potrebno je, imajući u vidu prethodno navedeno, tuženik je sukladno odredbi članka 151. stavak 2. ZUS -a dužan u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude donijeti novu odluku pridržavajući se pritom pravnih shvaćanja i primjedbi ovog Suda iznesenih u ovoj presudi, te pravilno odlučiti o zahtjevu tužitelja.

24. Kako tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, za tužitelja nije nastala obveza plaćanja sudskih pristojbi sukladno odredbi članak 22. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18, 51/23, dalje ZSP).

U Rijeci 8. lipnja 2026.

Sutkinja

Danica Vučinić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba.

Dostaviti:

- tužitelju Hrvatske vode – pravna osoba za upravljanje vodama, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška ulica 20, uz spis predmeta upravnog postupka