P-3974/2022-43

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ul. Ivana Gundulića 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Branki Šolić, u pravnoj tužitelja GRAD SPLIT, Split, Obala Kneza Branimira 17, OIB:78755598868, zastupan po generalnom punomoćniku ON, zaposleniku tužitelja protiv tuženika HN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi predaje, nakon provedene javne i usmene glavne rasprave zaključene dana 02.lipnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, dana 08.lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

1.Nalaže se tuženiku da sa nekretnina u vlasništvu tužitelja označenih kao z. k. č. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] ukloni nadstrešnicu s drvenom konstrukcijom i drvenu baraku, sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da nekretnine u vlasništvu tužitelja označene kao:

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 400 m2,

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 40 m2,

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 813 m2,

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 20 m2,

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 1 m2,

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 10 m2,

- cijelu z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 1 m2,

- cijelu z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 74 m2, a koje su u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Čorića prikazane slovima A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, A u roku od 15 dana oslobođene od osoba i stvari preda u isključivi i nesmetan posjed tužitelju te mu se zabranjuje svako daljnje pačanje u nekretnine tužitelja.

Obrazloženje

1. Dana 02.studenog 2022. pred ovim sudom zaprimljena je tužba Grada Splita kojom traži od tuženika predaju u posjed nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] koje su vlasništvo tužitelja te ih tuženik drži u posjedu bez pravne osnove. Pojašnjava se da je tužitelj istim pravnim poslom (Ugovor od 4. prosinca 1970. godine) stekao niz nekretnina na području [adresa] i [adresa], a koje su nakon ovog pravnog posla neki bivši zaposlenici PK Jadro nastavili obrađivati kao poljoprivrednici. Tužitelj ističe kako je pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini stekao 4. prosinca 1970. godine. Radi se o izvornom stjecanju na način da je prednik tužitelja zaključio s Poljoprivrednim kombinatom Jadro iz Splita „Ugovor broj: U-04-508/70“, iz kojeg proizlazi da je prednik Grada Splita stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica]. Temeljem takvog ugovora izvršen je u zemljišnoj knjizi upis 10. siječnja 1974. godine, te je kao organ upravljanja s pravom korištenja upisana Općina Split, pravni prednik Grada Splita, kakvo stanje egzistira i danas. Posebno naglašava kako su od izvorne čest. zem. [katastarska čestica] diobom nastale predmetne nekretnine s čim u vezi dostavlja povijesni ZK izvadak i parcelacijski elaborat.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio osnovanost tužbe i tužbenog zahtjev. Tvrdi da su njegovi prednici u nesmetanom posjedu nekretnina koje su obrađivali i gospodarski iskorištavali sadeći različite poljoprivredne kulture uz znanje i pristanak tužitelja. Štoviše, sredinom 20-tog stoljeća djed tuženika, sada pok.KN.O dobio je od tadašnjih vlasti ovo zemljište kao naknadu za njemu i braći oduzeto zemljište u Splitu zv.Radoševac na predjelu Mertojak ispod Osnovne škole, a za koje zemljište nikad nije dobio naknadu niti mu je vraćeno. Sredinom 20-tog stoljeća na predmetnim nekretninama djed je izgradio baraku koja se i danas nalazi na predmetnom zemljištu u kojoj se obitelj družila, obitavala, roštiljala s čim u vezi prilaže obiteljske fotografije. Nadalje, navodi da je gradska tvrtka Vodovod i kanalizacija Split priključila tuženikova djedu zajedno sa još nekim korisnicima vode za obradu poljoprivrednog zemljišta (H i K) s čim u vezi prilaže analitičke kartice obračuna utroška vode iz 1998. za razdoblja potrošnje iz 1995., 1996. i 1997. Nakon smrti djeda i oca tuženik je nastavio s korištenjem kako barake tako i predmetnog zemljišta. Zaključuje da je tuženik osobno i putem svojih prednika u nesmetanom posjedu kako barake tako i zemljišta najmanje od polovice prošlog stoljeća, dakle preko 70 godina.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao i pregledao priložene isprave i to zemljišnoknjižni izvadak za ZU 10513, k. o. [katastarska općina] na dan 02.studenog 2022., kartica obračuna utroška vode , analitička kartica za period od 01.siječnja 1998. do 18.veljače 1998., fotografije, ugovor br. U-04/508/70 od 04.prosinca 1970, povijesni ZK izvadak i Parcelacijski elaborat, presuda Općinskog suda u Splitu broj Pst-36/18 od 10.siječnja 2020., presuda Županijskog suda u Rijeci broj Gž- 2147/20 od 15.listopada 2020. Izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Ćorića koji je izradio nalaz i mišljenje. Saslušan je tuženik te svjedoci ZN i PN. Ostale svjedoke koje je tuženik predložio sud nije saslušao budući je tuženik izjavio da ne raspolaže njihovim adresama, dok je predloženi svjedok JN preminuo.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23,146/25, dalje ZPP) sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora jest zahtjev tužitelja radi predaje u posjed nekretnina u vlasništvu tužitelja te uklanjanje nadstrešnice sa drvenom konstrukcijom i drvene barake sa nekretnine tužitelja.

6. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94, 152/14., 81/15, 94/17, dalje ZV).

7. Među strankama je sporno ima li tuženik pravnu osnovu za posjed utuženih nekretnina.

8. U nalazu i mišljenju vještak Ćorić identificirao je predmet spora označivši ga na skici likom obilježen slovima A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, A što u naravi predstavlja zemljište na kojemu je položen betonirani pristup, nadstrešnica s drvenom konstrukcijom i drvena baraka, zemljište posuto šljunkom i zelenilo oko nadstrešnice i barake,oranica koja je nedavno uzorana i zemljani pokosi obrasli niskim raslinjem, ukupne površine 1371 m2, koje predstavlja:

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 400 m2,

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 40 m2,

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 813 m2,

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 20 m2,

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 1 m2,

- dio z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 10 m2,

- cijelu z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 1 m2,

- cijelu z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 74 m2,

- cijelu z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 4 m2,

- cijelu z. k. č. zem. [katastarska čestica] (dio kat. č. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] površine 8 m2.

9. Sjevernu granicu predmetnog dijela u naravi predstavlja kamena podzida, zapadnu ogradni zid objekta anagrafske oznake [adresa], južnu dijelom predstavlja betonski zid, a dijelom ogradni zid objekta anagrafske oznake [adresa] te istočnu granicu predstavlja rub stepeništa.

10. Na navedeno vještvo stranke nisu imale primjedbe te ga sud prihvaća kao stručno, objektivno i u skladu sa pravilima struke izrađeno.

11. Saslušan kao parnična stranka tuženik je u iskazu naveo da pamti još od djetinjstva da se predmetna baraka nalazi na predmetu spora. Baraku je sagradio njegov djed KN kojemu je na drugom dijelu nacionaliziran poveći komad zemlje te mu je u zamjenu dana predmetna zemlja, međutim nije uspio naći dokumentaciju koja bi to potkrepljivala. Grad Split ga je već bio tužio u vezi ove parcele, radilo se o protutužbi Grada Splita u jednoj parnici koju je on zajedno sa PN i ZN bio pokrenuo protiv zgrade [adresa] koji su jednim dijelom ušli na ovu parcelu. Protutužba Grada Splita kojom su tražili uklanjanje ovog objekta je prihvaćena te on nije izjavio žalbu. Naveo je da danas živi u baraki koja je predmet spora. Prethodno je živio na adresi Z [adresa], kad je djed umro preselio se je u njegov stan koji je kasnije prodan u stečajnoj masi Diokoma njemu na kredit. Hipoteku je prebacio na stan u [adresa] gdje je kratko živio sa suprugom. 2016. godine je stan prodan te je novac podijeljen po pola i kredit je vraćen, kada se ujedno i rastavio od supruge. Od tih sredstava kupio jednu podrumsku neetažiranu šupu na adresi [adresa], 11, 5 kvadrata koju je donekle osposobio za život. Nekretninu koja je predmet spora koristi kako danas tako i ranije u poljoprivredne svrhe, a u navedenoj baraki živi, struja je solarna, a voda od poljoprivrednog priključka. Naveo je da je predmetna zemlja gradska, ali da on ima pravo korištenja na ime zamjene na račun koje je njegov djed dobio ovu zemlju jer mu je njegova oduzeta za vrijeme komunističke vladavine.

12. Svjedok ZN posvjedočio je da je kao dijete znao odlaziti sa djedom na predmet spora te da njegova sjećanja uz vezi korištenja te zemlje od strane RN seže od kraja 70-tih godina prošlog stoljeća. U blizini istoga, točnije sjeverno nalazi se njegova nekretnina kao naslijeđena imovina i to točno iznad zemlje koju koristi tuženik, a koja je predmet ovoga spora. Na njegovoj zemlji se nalaze se plastenici koji su također vlasništvo njegove obitelji. Ono što mu je poznato je da je djed tuženika, RN zapravo koristio tu zemlju koja je bila vlasništvo poduzeća Jadro s tim da mu nije poznato da li je isti koristio temeljem nekakvoga zakupa sa P ili mu je J tu zemlju dao. Naveo je da tuženik danas koristi predmet spora kako u poljoprivredne svrhe, tako i u stambene. Naime, na toj nekretnini nalazi se jedna prizemnica sa jednom prostorijom, a nekoć je tu bila još jedna prostorija koja je predstavljala radionicu. Tuženik tu živi ima jedno 4,5 godina, a što se tiče vode koristi njegov priključak što mu uredno plaća.

13. Svjedok PN iskazao je da se u blizini predmeta spora nalazi zemlja njegove obitelji koju je njegov djed kupio krajem 50-tih godina prošlog stoljeća. U blizini iste nalazi i zemlja koju je obrađivao djed tuženika 80-tih godina, a pričalo se da je on tu zemlju dobio na ime zamjene zemlje koja mu je oduzeta. Nakon njega zemlju je obrađivao njegov sin, otac tuženika, a danas tuženik. Posebno upitan na skici vještva (list 105) pokazao je predmet spora kao zemlju koja se nalazi južno od dva plastenika. Dalje je pojasnio da se radi o niveliranom terenu, ta zemlja od dijela na kojem se nalaze plastenici odijeljena je suhozidom cirka 2 metra. Nekoć davno to je bila parcela Jadra, tako da su u odnosu na ovaj dio gdje se nalaze plastenici još davnih dana plaćali Jadru najam, nakon što je Jadro propao išli su se raspitati u Grad Split kome da plaćaju u odnosu na što su im kazali da isto nastavim obrađivati i koristiti. Na predmetu spora nalazi se jedna baraka koju je djed tuženika koristio za poljoprivredne svrhe, danas je nakon renovacije koristi tuženik za potrebe stanovanja. Struje nema dok koristi vodu od njihovog vodovodnog priključka, a isti tu boravi jedno 10- tak godina.

14. Iz pisane dokumentacije sud utvrđuje sljedeće :

- nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] prednik tužitelja temeljem kupoprodajnog ugovora od 04.prosinca 1970. kupio je od poljoprivrednoga kombinata Jadro

- na temelju navedenog ugovora izvršen je dna 10.siječnja 1974. pod brojem Z- 48/74 upis u zemljišne knjige '' Društveno vlasništvo kao organ upravljanja sa pravom korištenja Općina Split''

- nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] cijepana je 2003. na čest. zem. [katastarska čestica] te je nadalje 2015.godine nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] cijepana u podčestice 97/2, čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] u podčestice 97/6, čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica]/19

- u ZU 10513, k. o. [katastarska općina] kao vlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisan je Grad Split

- u ZU 6761, k. o. [katastarska općina] kao vlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisan je Grad Split.

15. Tuženik tvrdi da je predmet spor njegov prednik, djed RN stekao na ime zamjene za oduzete nekretnine sa područja Radoševac. Međutim, nije priložena nijedna isprava iz koje bi proizlazilo navedeno slijedom čega navedenu tvrdnju sud cijenu kao nedokazanu.

16. Nadalje, nesporno je da se tuženik nalazi u posjedu predmetnih nekretnina. Sporno je li tuženik, kako osobno tako i putem prednika imao takav posjed koji bi imao kvalitetu samostalnog poštenog posjeda koji je trajao toliko dugo da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

17. Člankom 159. ZV-a propisano je da se dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu jedinica lokalne samouprave steći će dosjelošću vlasništvo tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme , odnosno kod redovne dosjelosti 20 godina, a izvanredne 40 godina.

18. Prema članku 160. ZV-a vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

19. S obzirom da se radi o nekretnini u odnosu na koju je ranije bilo upisano Društveno vlasništvo imajući u vidu odredbu članka 388.st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96) prema kojoj se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana (odredba je vrijedila do 17.studenog 1999. - ukinuta odlukama Ustavnog suda objavljene u Narodnim Novinama broj 137/99) tuženik je mogao stjeći pravo vlasništva izvanrednom dosjelošću ako je za vrijeme važenja navedene odredbe (01. siječnja 1997. - 17.studenog 1999.) navršio 40 godina posjedovanja. Tad bi ex lege, primjenom tada važećeg materijalnog prava stekao pravo vlasništva izvanrednom dosjelošću. Naime, i Europski sud za ljudska prava u predmetu R protiv Republike Hrvatske smatra da je za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu, a u vezi uračunavanja vremena posjedovanja prije 08.listopada 1991. presudno je li pravo stečeno u vrijeme važenja odredbe čl.388.st.4.ZV-a ( NN 91/96).

20. U odnosu na početak posjeda putem prednika svjedoci ZN i PN posvjedočili su da se sjećaju da je RN, djed tuženika koristio zemlju od kraja 70- tih odnosno početka 80-tih godina prošlog stoljeća. Iako tuženik u tužbi tvrdi da je djed u posjedu od sredine 50-tih godina prošlog stoljeća isti s obzirom da je rođen 1974. po logici stvari ne može imati neposredna saznanja u vezi ranijeg razdoblja. Imajući u vidu iskaze svjedoka sud uzima da je tuženik putem prednika u posjedu onako kako su iskazali svjedoci. Dakle, polazeći od okolnosti da je djed tuženika stupio u posjed predmeta spora krajem 70- tih odnosno početka 80-tih godina prošlog stoljeća to za vrijeme važenja odredbe čl.388.st.4. ZV-a (NN 91/96) nije navršeno 40 godišnje vrijeme posjedovanja za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću. Jednako tako, niti 40 godišnje razdoblje posjedovanja nije navršeno niti ako bi se računalo vrijeme od 08.listopada 1991. (dakle, bez uračunavanja vremena posjedovanja za vrijeme društvenog vlasništva). Slijedom navedenog nisu ispunjene pretpostavke iz čl.159. i 160. ZV-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na strani tuženika.

21. U odnosu na baraku i nadstrešnicu za koju je vještak utvrdio da se nalazi na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] tuženik je tvrdio da ju je sagradio još njegov djed RN. Međutim, ono što je potrebno za istaći jest da je lokalitet na kojem se nalazi predmet spora oduvijek bio u zemljišnoj knjizi upisan kao društveno vlasništvo odnosno općenarodna imovina, prethodno na upravljanju poljoprivrednog poduzeća, a potom po izvršenoj kupoprodaji na upravljanje i korištenje Općine Split. I sami svjedoci iskazuju da je zemlja na ovom lokalitetu bila zapravo od poljoprivrednog kombinata Jadro kojemu su plaćali za korištenje plastenika koji se nalaze sjeverno od predmeta spora, a na istim česticama kao i predmet spora (čest. zem. [katastarska čestica]). Utoliko nesporno je da se je oduvijek radilo o zemljištu u društvenom vlasništu u odnosu na koje nije bilo moguće primjenom odredaba o stjecanju vlasništva građenjem na tuđem zemljištu iz Zakona o osnovnim vlasničko-pravnim odnosima (članci 24. do 26. ZOVO) stjeći pravo vlasništva građenjem na tuđem zemljištu. Te odredbe zahtijevaju da zemljište bude u građanskom (privatnom) vlasništvu, što isključuje njihovu primjenu na zemljište u društvenom vlasništvu.

22. Slijedom svega iznijetog sud zaključuje da na strani tuženika ne postoji valjana pravna osnova koja bi mu davala ovlast odnosno pravo na posjed utuženih nekretnina. Stoga tužitelj kao vlasnik isti ima pravo postaviti zahtjev za predaju u posjed te uklanjanje sagrađenog sukladno odredbama čl.161. ZV-a, radi čega je tužbeni zahtjev prihvaćen kao osnovan.

U Splitu,08.lipnja 2026.g.

SUDAC

Branka Šolić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU : protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužitelju

- tuženiku, osobno

- u spis