REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Psp-14/2025-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji toga suda Mariji Orošić Kranjčec, kao sutkinji pojedinki, u pravnoj stvari tužiteljice ĐF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik SF, odvjetnik u [adresa] protiv I-tuženika ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženika LAMI GRADNJA I PROJEKTI d.o.o., Zagreb, Lukšić 91A, OIB: 06054329976, koje obojicu zastupa Zdenko Gecaj, odvjetnik u Zagrebu, radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne i javne rasprave 23. travnja 2026. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, odvjetnika SF, I- tuženika i punomoćnika tuženika, odvjetnika Zdenka Gecaja, 8. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da su I-tuženik ZF i II-tuženik LAMI GRADNJA I PROJEKTI j.d.o.o. smetali i uznemiravali tužiteljicu ĐF u zadnjem i mirnom posjedu nekretnine upisane na z. k. č. br. [katastarska čestica] kao Stambena zgrada br. 1A, 1B, 1C i Dvorište, [adresa] ukupne površine 583 m2 (Stambena zgrada br. 1A, 1B, 1C, [adresa] površine 133 m2, Dvorište površine 450 m2) u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] time što su 8. ožujka 2025. i to I-tuženik kao investitor putem II-tuženika kao izvođača izvodili radove na način da su sa sjeverne strane novopostavljenog zida od cigle dužine 890 cm i visine cca 300 cm, odnosno po cijeloj visini pomoćne građevine tužiteljice, a koji se nalazi na nekretnini tuženika neposredno i cijelom dužinom uz ogradni betonsko-žičani zid koje se nalazi na nekretnini tužiteljice i u nastavku istog pomoćne građevine tužiteljice, postavili drvenu oplatu i istu nabili u i na betonsko-žičani ogradni zid tužiteljice te su sa južne strane novopostavljenog zida od cigle cijelom dužinom izvršili izlijevanje svježeg betona, uslijed čega se navedeni zid djelomično izmaknuo iz svoje vertikalne osi te se svo jom površinom i drvenom oplatom u cijeloj dužini naslonio na ogradni betonsko-žičani zid i pomoćnu zgradu tužiteljice nalazeću na zk.č.br. 1719/13 k. o. [katastarska općina] uslijed čega je došlo do oštećenja betonsko -žičanog ogradnog zida tužiteljice, oštećenja panelne ograde, oštećenja konstrukcije, oštećenja krovnog panela - progiba, i krova pomoćne građevine tužiteljice, nastanka kosih i horizontalnih pukotina na konstrukciji ljetne kuhinje, pucanja keramičkih pločica, vitoperenja kuhinjskih elemenata sve na nekretnini tužiteljice, čime su smetali i uznemiravali tužiteljicu u njezinom zadnjem i mirnom posjedu nekretnine zk.č.br. 1719/13 k. o. [katastarska općina], a što je tužiteljica saznala 8. ožujka 2025. te se zabranjuje I- tuženiku ZF i II-tuženiku LAMI GRADNJA I PROJEKTI j.d.o.o. takvo ili slično smetanje i uznemiravanje ubuduće, sve u roku od 8 (osam) dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice da se I-tuženiku ZF i II- tuženiku LAMI GRADNJA I PROJEKTI d.o.o. naloži da solidarno uspostave prijašnje posjedovno stanje na način da odmah, a najkasnije u roku od 24 sata uklone preostali dio zidane strukture i ostatak ispod razmrvljene cigle na tlu između armirano - betonskog zida prizemlja građevine u izgradnji na zk.č.br. 1719/14 k. o. [katastarska općina] i ogradnog zida i pomoćne građevine tužiteljice na 1719/13 k. o. [katastarska općina] koji se nalaze na sjevernoj strani građevine u izgradnji na zk.č.br. 1719/14 k. o. [katastarska općina] u dužini i visini te površini koje je označeno slovima ili brojkama u skici sudskog vještaka Daria Šerera dipl.ing. građ. iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Daria Šerera dipl.ing.građ. od 26.02.2026..

III. Nalaže se I-tuženiku ZF i II-tuženiku LAMI GRADNJA I PROJEKTI j.d.o.o. naknaditi tužiteljici ĐF parnični trošak u iznosu od 3.251,78 EUR (tritisućedvjestopedesetjedan eur i sedamdesetosam eurocenti) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

IV. Odbija se zahtjev I-tuženika ZF i II-tuženika LAMI GRADNJA I PROJEKTI j.d.o.o. za naknadom parničnog troška, u cijelosti.

Obrazloženje

1. 4. travnja 2025. tužiteljica ĐF podnijela je ovom sudu tužbu protiv tuženika ZF i LAMI GRADNJA I PROJEKTI d.o.o. u kojoj je navela da je vlasnica i posjednica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to stana u prizemlju stambene zgrade, pripadajućeg vanjskog prostora i tri parkirališna mjesta sa dvorištem kao i pomoćne zgrade na istoj nekretnini koja u naravi predstavlja nadstrešnicu, slobodnostojeću pomoćnu građevinu u funkciji osnovne zgrade koja je izgrađena djelomično od armiranog betona, opeke, čeličnih nosača, a pokrov je izveden od trapeznih krovnih termoizolacijskih sendvič panela. Dalje je navela da je I - tuženik ZF vlasnik nekretnine koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na zk.čest.br. 1719/14 te se nalazi neposredno uz prethodno navedene njene nekretnine. Navela je da je 8. ožujka 2025. I-tuženik ZF kao investitor putem II-tuženika LAMI GRADNJA I PROJEKTI d.o.o. kao izvođača, a što je ona saznala istog dana, izvodio radove na način da je sa sjeverne strane novopostavljenog zida od cigle dužine 890 cm koji se nalazi na njegovoj nekretnini između armirano - betonskog zida prizemlja građevine u izgradnji i njene pomoćne građevine te se prostire neposredno i cijelom dužinom uz ogradni betonsko-žičani zid na njenoj nekretnini postavio drvenu oplatu i istu nabio u betonsko-žičani ogradni zid na njenoj nekretnini te sa južne strane novopostavljenog zida od cigle cijelom dužinom istog izvršio izlijevanje svježeg betona, da je prilikom i nakon izlijevanja svježe betonske mase došlo do pomicanja novopostavljenog ciglenog zida i da se on naslonio na njen ogradni betonsko žičani zid i njenu pomoćnu zgradu uslijed čega je došlo do oštećenja ovog betonskog žičanog ogradnog zida te njene pomoćne zgrade i to oštećenja panelne ograde, oštećenja konstrukcije, oštećenja krovnog panela - progiba i krova pomoćne građevine, nastanka kosih i horizontalnih pukotina na konstrukciji ljetne kuhinje, pucanja keramičkih pločica te vitoperenja kuhinjskih elemenata. Dalje je navela da su ju tuženici na opisan način smetali i uznemiravali u njezinom zadnjem i mirnom posjedu njene nekretnine i uzrokovali joj štetu, da ih je prijavila Državnom inspektoratu Republike Hrvatske i Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske te da će podnijeti i kaznenu prijavu, a slijedom navedenog je predložila da sud presudom utvrdi prethodno opisano smetanje i uznemiravanje njenog posjeda, naloži tuženicima da uspostave prijašnje posjedovno stanje na način da odmah, a najkasnije u roku 24 sata uklone novopostavljeni zid od cigle, izlivenu betonsku masu i naslanjanje tog zida na njenu nekretninu te da obustave navedene građevinske radove i da im zabrani takvo ili slično smetanje i uznemiravanje ubuduće.

2. Tužiteljica je u nastavku prethodnog postupka još navela kako smatra da su tuženici zid od cigle izgradili suprotno projektu i građevinskoj dozvoli odnosno bez te dozvole, da skele i oplate na predmetnom gradilištu nisu osigurale konstrukciju prema projektu, a da ona radove tuženika nije ometala dok su radnici tuženika nju ometali korištenjem njenog krova za izvođenje radova. Još je navela da je prilikom izvođenja ovih radova došlo do pada čeličnog klina sa zgrade tuženika na njenu nekretninu odnosno u dvorište koje koristi njena obitelj te da smatra da protupravno postupanje tuženika ugrožava život i zdravlje nje i njene obitelji, a i da su tuženici naročito bezobrazni i uporni u smetanju njenog posjeda i onemogućavanju svakodnevnog života njene obitelji.

3. Tuženici ZF i LAMI GRADNJA I PROJEKTI d.o.o. podnijeli su odgovor na tužbu u kojem su naveli da je I-tuženik dobio pravomoćnu građevinsku dozvolu temeljem koje II-tuženik izvodi građevinske radove na njegovoj nekretnini, da ne krše zakon niti koga ugrožavaju, a da tužiteljica njih smeta, da ih je prijavila građevinskoj inspekciji koja nije našla nepravilnosti u radu te da nisu točni navodi tužiteljice o oštećenju njene nekretnine ovim radovima niti o uznemiravanju njenog posjeda. Predložili su tužbeni zahtjev odbiti.

4. Tužiteljica je podneskom od 31. ožujka 2026. navela da tužbeni zahtjev uređuje prema nalazu i mišljenju vještaka pa da predlaže da sud odlukom utvrdi da su ju tuženici smetali i uznemiravali u zadnjem i mirnom posjedu time što su 8. ožujka 2025. izvodili radove na način "da su sa sjeverne strane novopostavljenog zida od cigle dužine 890 cm i visine cca 300 cm, odnosno po cijeloj visini pomoćne građevine tužiteljice, a koji se nalazi na nekretnini tuženika neposredno i cijelom dužinom uz ogradni betonsko-žičani zid koje se nalazi na nekretnini tužiteljice i u nastavku istog pomoćne građevine tužiteljice, postavili drvenu oplatu i istu nabili u i na betonsko-žičani ogradni zid tužiteljice te su sa južne strane novopostavljenog zida od cigle cijelom dužinom izvršili izlijevanje svježeg betona, uslijed čega se navedeni zid djelomično izmaknuo iz svoje vertikalne osi te se svojom površinom i drvenom oplatom u cijeloj dužini naslonio na ogradni betonsko-žičani zid i pomoćnu zgradu tužiteljice nalazeću na zk.č.br. 1719/13 k. o. [katastarska općina] uslijed čega je došlo do oštećenja betonsko-žičanog ogradnog zida tužiteljice, oštećenja panelne ograde, oštećenja konstrukcije, oštećenja krovnog panela - progiba, i krova pomoćne građevine tužiteljice, nastanka kosih i horizontalnih pukotina na konstruciji ljetne kuhinje, pucanja keramičkih pločica, vitoperenja kuhinjskih elemenata", da utvrdi da su tuženici solidarno dužni uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da odmah, a najkasnije u roku 24 sata uklone preostali dio zidane strukture i ostatak ispod razmrvljene cigle na tlu između armirano- betonskog zida prizemlja građevine u izgradnji i ogradnog zida te njene pomoćne građevine u dužini i visini te površini koje je označeno slovima ili brojkama u skici sudskog vještaka, a i da presudom zabrani tuženicima takvo ili slično smetanje i uznemiravanje ubuduće. Predložila je i da sud tuženicima naloži da joj naknade trošak ovog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

5. Tužiteljica je navela i da za slučaj da sud prethodno opisan tužbeni zahtjev ne prihvati, predlaže da utvrdi prethodno opisano smetanje i uznemiravanje njenog posjeda i da im zabrani takvo ili slično smetanje i uznemiravanje ubuduće te ponovno naloži tuženicima da joj naknade trošak ovog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

6. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u preslike izvadaka iz zemljišne knjige (list 10 i 13 spisa), prijepisa posjedovnog lista (list 11 i 14 spisa), Izvoda iz katastarskog plana (list 12 i 115 spisa), nalaza i mišljenja (list 15 do 33 spisa), prijava i odgovora (list 34 do 43, 119 i 120 spisa), dopisa (list 44, 203, 205 do 208, 289 spisa), građevinske dozvole (list 85 do 91 spisa), zapisnika (list 92 te 111 spisa), fotografija (list 100 do 110 spisa), rješenja (list 112 do 114 spisa), prijave (list 128 do 172 spisa), snimku (list 176, 177, 299 spisa) i preslike fotografija (list 178 do 196, 210, 272 do 287, 298 spisa), proveo je očevid predmetnih nekretnina (list 310 spisa), saslušao je tužiteljicu ĐF (list 318 do 320 spisa), I-tuženika ZF (list 321 do 323 spisa) i zakonskog zastupnika II-tuženika VF (list 324 spisa), saslušao je svjedoke ČF (list 498 do 500 spisa), AF (list 500 spisa), ĆF (list 502 spisa), EF (list 503 spisa), ĐFĐ (list 504 spisa), IF (list 505 i 506 spisa) i KF (list 524 i 525 spisa) te je proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. građ. Dariu Šereru (list 332 do 493, 521 do 523 spisa).

7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je u skladu sa odredbama čl. 188. st. 2. ZPP-a prvo postavljen tužbeni zahtjev djelomično osnovan čime je podredno postavljen tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

8. Tužiteljica ĐF predmetnom tužbom traži sudsku zaštitu svog posjeda nekretnine, u naravi ograđenog dvorišta stambene zgrade u kojem je sagrađena tzv. pomoćna građevina sa ljetnom kuhinjom. Kako je, pak, odredbama čl. 22. st. 1. i st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15; u daljnjem tekstu: ZV) propisano da je posjednik ovlašten putem suda štititi svoj posjed od samovlasnog smetanja te da sud ovu zaštitu pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, na tužiteljici je u ovom postupku bio teret dokazati da je neposredno prije utuženog smetanja posjeda 8. ožujka 2025. b ila u posjedu predmetne nekretnine te da su joj tuženici toga dana taj posjed uznemiravali na u tužbi i tužbenom zahtjevu naveden način.

9. Slijedom navoda tuženika sud nalazi da među strankama nema spora o tome da je tužiteljica uoči utuženog smetanja posjeda predmetnu nekretninu posjedovala, no da je sporno jesu li ju tuženici u tom posjedovanju na bilo koji način uznemiravali.

10. Valja reći da prema stavu ovog suda postupanje koje je tužiteljica sudu opisala - naslanjanje izgrađenog zida na nekretnini I-tuženika, a koja je predmetnoj nekretnini tužiteljice susjedna, na ogradu predmetne nekretnine tužiteljice i pomoćnu građevinu sagrađenu na istoj, a koje naslanjanje uzrokuje oštećenje te ograde i građevine, samo po sebi predstavlja uznemiravanje posjedovanja tužiteljice predmetne nekretnine kao dvorišta sa ljetnom kuhinjom obzirom sasvim notorno predstavlja radnje koje otežavaju ili čak onemogućavaju tužiteljicu da istu sigurno i neometano koristi za uobičajene potrebe poput samog boravka na tom dvorištu i pripremanja i konzumiranja hrane u toj kuhinji.

11. Slijedom navoda stranaka sud nalazi da je među istima, međutim, sporna činjenica je li 8. ožujka 2025. uopće došlo do naslanjanja izgrađenog zida na nekretnini I-tuženika na ogradu predmetne nekretnine tužiteljice i pomoćnu građevinu sagrađenu na istoj te posljedično oštećenje istih, koju je slijedom prethodno citirane zakonske odredbe na tužiteljici bio teret dokazati.

12. Uvidom u sadržaj isprava koje mu je tužiteljica dostavila i predložila čitati kao dokaz ove činjenice sud je utvrdio da je Ivan Vučić kao diplomirani inženjer građevinarstva i imenovani stalni sudski vještak za područje građevinarstva 24. ožujka 2025. sačinio nalaz i mišljenje u kojem je naveo da je 24. ožujka 2025. pregledao ovdje predmetni izgrađeni zid na nekretnini I-tuženika te ogradu i pomoćnu građevinu na nekretnini tužiteljice i da je utvrdio da je ovaj zid (od opeke) djelomično izmaknut iz svoje vertikalne osi i to uslijed djelovanja pritiska svježe betonske mase (hidrostatskog tlaka) te da se svojom površinom naslonio na ogradu i pomoćnu građevinu tužiteljice , a drvenom oplatom pritisnuo ogradu tužiteljice, a sila od pritiska djelovala je na pomoćnu građevinu tužiteljice koju je pomaknula iz vertikalne osi. Također je utvrdio da je navedeno uzrokovalo nakošenje ograde (ogradnog zida), oštećenje panelne ograde, pukotine na konstrukciji građevine i keramičkim pločicama, vitoperenje kuhinjskih elemenata i oštećenje krovnog panela (progib).

13. Uvidom u sadržaj isprava koje mu je tužiteljica dostavila i predložila čitati kao dokaz ove činjenice sud je utvrdio i da je tužiteljica prethodno utvrđeno događanje od stranke vještaka pisanim putem prijavila Državnom inspektoratu Republike Hrvatske i policiji koja je zabilježila da je 24. ožujka 2025. uočila da je predmetna ograda tužiteljice udubljena zbog potiska koji je stvoren zbog "neravnine objekta u izgradnji" te da ljetna kuhinja tužiteljice ima oštećenja i linije puknuća.

14. Saslušana kao stranka tužiteljica je prema ocjeni suda sasvim jasno te suglasno sa prethodno utvrđenim sadržajem isprava koje je sudu dostavila iskazala da je upravo radi utvrđenja ovih događanja angažirala sudskog vještaka Ivana Vučića, a to događanje prijavila policiji i državnoj inspekciji kao i da je 8. ožujka 2025. vidjela da je na nekretnini I-tuženika izlijevan beton uz ovdje predmetan izgrađeni zid od opeke, da su se u tom trenutku na predmetnom dvorištu nalazili ona, njen suprug, njihova kći, zet i unuci jer su htjeli raditi peku, da je njena kći čula da nešto pucka, a ona potom vidjela da se kuhinji element ne može otvoriti i da su se elementi te kuhinje nagnuli i "spigali", a zatim ona i njen suprug da nosivi stup njihove pomoćne građevine ima pukotine kojih prije nije bilo kao i da je cigleni zid na nekretnini I-tuženika nagnut i da je pogurao tužiteljičin zid. Prema ocjeni je suda također jasno, logično i životno te stoga uvjerljivo iskazala i da je odmah potom pozvala I-tuženika da pogleda što se dogodilo i da je on došao, pogledao i poslikao i rekao da će u vezi toga k njoj doći šef gradilišta, a ovaj je iskaz prema stavu suda također suglasan sa prethodno opisanim utvrđenjima vještaka i policije obzirom iz istoga sasvim jasno proizlazi da je i I-tuženik opisana događanja na nekretnini tužiteljice vidio te na to sasvim logično i životno reagirao najavom da će ih doći pogledati šef njegovog gradilišta.

15. Suglasno sa opisanim dokazima te također jasno, logično i uvjerljivo iskazali su i na prijedlog tužiteljice saslušani kao svjedoci njen suprug ČF i njen zet EF, a saslušani kao svjedoci na prijedlog tužiteljice AF i IF svojim su iskazima potvrdili da je tužiteljica ovaj događaj prijavila građevinskoj inspekciji. I saslušani kao svjedoci na prijedlog tužiteljice ĆF i SFĐ su prema ocjeni suda jasno, logično, životno i suglasno sa prethodno opisanim dokazima iskazali da su vidjeli da je beton koji se izlijevao na nekretnini I- tuženika gurao zid od opeke koji pritiska nije mogao izdržati pa se iskrivio, a ĆF i da su mu tužiteljica i njen suprug pokazali oštećenja njihove pomoćne građevine pa da je vidio pomak i napukline kao i da je tužiteljičina ograda ispigana.

16. Sud je na prijedlog tužiteljice izveo i dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Dariu Šereru te je isti u svom nalazu i mišljenju naveo da je mišljenja da su izgrađeni zid od opeke na nekretnini I-tuženika i na njega naslonjen betonski zid i drvena oplata mogli uzrokovati oštećenja na pomoćnoj građevini tužiteljice koja je on i utvrdio da postoje (izvijanje panela na panelnoj ogradi, pukotine na keramičkoj oblozi kamina, pukotine na nosivoj konstrukciji vanjskog roštilja) i to vjerojatno od povećanih bočnih pritisaka nastalih tijekom izvođenja radova. Usmeno obrazlažući ovaj nalaz i mišljenje je još naveo da je ovo zaključio temeljem vizualnog pregleda, iskustva, znanja i fotografija iz nalaza i mišljenja Ivana Vučića, a obzirom je u vrijeme izrade istog predmetni izgrađeni zid od cigle na nekretnini I-tuženika postojao pri čemu zaključak tog vještaka na njegov zaključak nije utjecao. Sud je ovaj nalaz i mišljenje sudskog vještaka Daria Šerera ocijenio jasno, iscrpno, logično i uvjerljivo obrazloženim i stoga vjerodostojnim pa je na temelju tog dokaza nedvojbeno utvrdio da je događaj kako ga je utvrdio sudski vještak Ivan Vučić u svom nalazu i mišljenju od 24. ožujka 2025. i kako ga je sudu, policiji i građevinskoj inspekciji opisala tužiteljica, a sudu i na njen prijedlog saslušani svjedoci, sasvim moguće zaista i nastao.

17. Ocijenivši, dakle, dokaze izvedene na prijedlog tužiteljice vjerodostojnim, sud je na temelju istih nedvojbeno utvrdio činjenicu da je 8. ožujka 2025. došlo do naslanjanja izgrađenog zida (od opeke) na nekretnini I-tuženika na ogradu predmetne nekretnine tužiteljice i pomoćnu građevinu sagrađenu na istoj te posljedičnog oštećenja istih pri čemu valja reći da ga u suprotno nisu uvjerili ni dokazi izvedeni na prijedlog tuženika.

18. Naime, iskaz I-tuženika ZF kao stranke da on zna da je nemoguće da su oštećenja na predmetnoj ogradi i građevini tužiteljice nastala zbog njegovog gradilišta sud je pored prethodno vjerodostojno ocijenjenih nalaza i mišljenja sudskih vještaka za građevinarstvo ocijenio nestručnim, paušalnim i proizvoljnim osobito uvažavajući da je I-tuženik po struci ekonomist kao i njegov daljnji iskaz da su oštećenja na predmetnoj pomoćnoj građevini tužiteljice postojala i ranije što je on kao susjed vidio, a što je sudu neživotno i nelogično obzirom iz fotografija koje prileže spisu te opisanih nalaza i mišljenja sudskih vještaka nedvojbeno proizlazi da je riječ o blagim raspuknućima i pomicanjima koja su vidljiva isključivo iz neposredne blizine.

19. I iskaz zakonskog zastupnika II-tuženika VF da on smatra da bi izgrađeni zid od cigle puknuo da je na njemu bio kakav pritisak i da on nikakav pritisak nije vidio, sud je ocijenio nejasnim, nelogičnim i nestručnim, uvažavajući da je ovaj svjedok iskazao i da je po struci ugostitelj, a i da nije bio prisutan kod izlijevanja betona te stoga nevjerodostojnim.

20. Saslušan, pak, kao svjedok na prijedlog tuženika KF je sudu iskazao da kao šef gradilišta I-tuženika misli da izgrađeni zid od cigle nije ni statički ni ikako drugačije utjecao na nekretninu tužiteljice, da je u to milijardu posto siguran i da to kaže pod punom odgovornošću, da se moglo svašta desiti, da se mogla desiti i pogreška, no da se nije desila. Iskazao je i da je došlo do pomicanja ovog zida prilikom izlijevanja betona 8. ožujka 2025., da su vidjeli da on neće izdržati i da su sa betoniranjem stoga stali, da se ovaj zid pomaknuo za dva, tri do pet centimetara na stranu nekretnine tužiteljice, no da je zaustavljen jer da bi popustio da se išlo do kraja i da se čekalo da se beton stvrdne, da unutar pravila struke postoji tolerancija u kojoj se pomaknuo i da to nije uzrokovalo tužiteljici nikakvu štetu, a da je njena ograda možda mogla biti oštećena, no maksimalno "u kvadratu" i to jer je sama po sebi slaba da bi to izdržala. Iskazao je i da je vidio na kaminu tužiteljice neka oštećenja, no da smatra da ona sa ovim nemaju veze jer je taj kamin odmaknut od tog zida, a i da smatra da je prvi zid morao puknuti da bi došlo do tog oštećenja.

21. Ovaj je iskaz, međutim, prema ocjeni suda nejasan, kontradiktoran i nelogičan. Naime, svjedok istim istodobno navodi da je upravo, kako to sudu navodi i tužiteljica, uslijed izlijevanja betona, došlo do pomicanja ovdje predmetnog zida od opeke prema nekretnini tužiteljice, no i da se time nikakva pogreška nije desila i da nikakva šteta nije uzrokovana, ali i da je ograda tužiteljice možda time i mogla biti oštećena jer to ne bi izdržala te da je vidio oštećenja na kaminu tužiteljice, no da smatra da to nije od toga jer zaključuje da je zid morao puknuti da bi do takvog oštećenja došlo. Iz ovakvog iskaza stoga proizlazi da se predmetni zid od opeke zaista naslonio na ogradu tužiteljice i to stoga što se raširio od izlivenog betona dok i da to naslanjanje zapravo nije šteta, da je za tu štetu "kriva" sama izvedba te ograde. Proizlazi i da je svjedok vidio oštećenja i na pomoćnoj građevini tužiteljice, no i da je zaključio da ona nisu nastala od ovog naslanjanja, a jer zid od cigle prethodno nije puknuo.

22. U situaciji kada je sud nedvojbeno na temelju dva stručna nalaza i mišljenja sudskih vještaka za građevinarstvo utvrdio da je postojala mogućnost, a i da se ostvario događaj u kojem se upravo uslijed izlijevanja betona zid od cigle sa nekretnine I-tuženika naslonio na ogradu i pomoćnu građevinu tužiteljice te ih oštetio, iskaz voditelja ovog gradilišta da je do tog naslanjanja došlo prethodno utvrđenje suda samo potvrđuje dok njegov zaključak da to nije uzrokovalo nikakvu štetu i da nije bilo pogrešno, kao osobe koja je sasvim notorno odgovorna za pravilnost izlijevanja ovog betona, prema stavu ovog suda predstavlja isključivo proizvoljno, vrlo subjektivno i pristrano nastojanje tog svjedoka da ovu odgovornost dokine ili barem umanji.

23. Valja pri tome reći i da već prema laičkom stavu ovog suda predmetni zid od cigle kada je služio kao oplata za izlijevanje betona nije smio popuštati, a kamoli se naginjati na susjednu nekretninu obzirom bi njegovo naginjanje sasvim notorno uzrokovalo promjenu oblika izlivenog betona, a i da je saslušan kao svjedok građevinski inspektor (i po struci diplomirani inženjer građevinarstva) IF sudu jasno i uvjerljivo iskazao da ovaj zid i služi da se beton ne razlijeva i da se ne naginje kao i da zidovi od cigle u pravilu nisu predviđeni da nešto nose, koji iskaz pravilnost ovog stava suda potvrđuje. Pored takvog stava potpuno je nelogičan i neuvjerljiv iskaz svjedoka KF da pomicanje ovog zida (pa makar i od 2 do 5 cm) uslijed izlijevanja betona nije pogreška i da nije prekoračena tolerancija koja za to pomicanje postoji unutar pravila struke pri čemu valja naglasiti i da tuženici u ovom postupku nikakvim daljnjim dokazima nisu potvrdili pravilnost iskaza ovog svjedoka da ta tolerancija iznosi upravo 2 do 5 cm pomaka.

24. Valja konačno reći i da ni činjenice koje među strankama nisu sporne, da je za gradnju na nekretnini I-tuženika izdana građevinska dozvola i da građevinska inspekcija nije utvrdila nezakonitosti te gradnje, na prethodno utvrđenje suda da je 8. ožujka 2025. došlo do naslanjanja izgrađenog zida od cigle na nekretnini I-tuženika na ogradu i pomoćnu građevinu tužiteljice te posljedičnog oštećenja istih nisu od utjecaja. Naime, saslušan kao svjedok na prijedlog tuženika građevinski inspektor IF je prema ocjeni suda sasvim jasno, logično i uvjerljivo iskazao da građevinska inspekcija kontrolira isključivo zakonitost gradnje odnosno je li objekt građen u skladu da građevinskom dozvolom, a da ovaj zid kao tzv. izgubljena oplata u građevinskoj dozvoli nije ni bio niti je trebao biti te da se oplate rade prema pravilima struke, a tako je iskazao i u usmenom izlaganju svog nalaza i mišljenja sudski vještak Dario Šerer. Iz ovih dokaza prema stavu suda sasvim jasno proizlazi da ova inspekcija događaje vezane uz ovaj zid nije ni utvrđivala niti trebala utvrđivati kao i da izostanak utvrđenja kakvih nezakonitosti od strane ove inspekcije sam po sebi ne dokazuje ni pravilnost ni nepravilnost postupanja tuženika pri izlijevanju betona u ovaj zid kao oplatu. Stoga postojanje ove dozvole i izostanak utvrđenja nezakonitost od strane građevinske inspekcije ne predstavljaju izostanak samovlasti u postupanju tuženika smislu odredaba čl. 20. st. 4. ZVDSP-a.

25. Pri tome, međutim, valja naglasiti i da prema stavu ovog suda ni iskaz svjedoka KF da osim izlijevanja betona ima jako puno uzroka naginjanja oplate od cigle poput ovdje predmetne kao što su loše zemljano tlo i potres ni usmeno izlaganje nalaza i mišljenja sudskog vještaka Daria Šerera da su oštećenja na predmetnoj ogradi i pomoćnoj građevini tužiteljice mogla teoretski nastati i uslijed potresa, slijeganja temeljnog tla i nekvalitetne gradnje te građevine , pored prethodno obrazloženog jasnog utvrđenja da je 8. ožujka 2025. zaista upravo uslijed izlijevanja betona došlo do naslanjanja izgrađenog zida od cigle na ogradu i pomoćnu građevinu tužiteljice i posljedičnog oštećenja istih, na uvjerenje suda u pravilnost tog utvrđenja nisu utjecali, a valja reći i da iz izvedenih dokaza ne proizlazi da bi bilo koji od ovih drugih uzroka u predmetnom događaju zaista bio i ostvaren.

26. Na temelju svega navedenog sud je nedvojbeno utvrdio da tužiteljici ĐF u skladu sa odredbama čl. 20. st. 2. i 21. st. 1. ZVDSP-a pripada pravo na zaštitu posjeda predmetnih nekretnina od samovlasnog smetanja (uznemiravanja) od strane tuženika izvršenog 8. ožujka 2025. na način da su isti izvodili radove postavljanja drvene oplate, nabijanja iste u i na ogradu tužiteljice, izlijevali beton uz postavljeni zid od cigle uslijed čega se taj zid dijelom izmaknuo iz svoje osi te se svojom površinom i drvenom oplatom naslonio na ogradu i pomoćnu građevinu tužiteljice uslijed čega je došlo do oštećenja te ograde i pomoćne građevine (pobliže opisan u izreci ove odluke), a kako je ovu zaštitu tužbom podnesenom sudu 4. travnja 2025. tražila prije isteka roka od trideset dana od navedenog dana ovog smetanja te sukladno odredbama čl. 21. st. 3. i čl. 22. st. 1. ZVDSP-a to je tužbeni zahtjev da sud odlukom ovo smetanje utvrdi i da tuženicima takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće zabrani ocijenjen osnovanim pri čemu valja naglasiti da pasivna legitimacija tuženika za ovaj tužbeni zahtjev među strankama nije sporna.

27. Preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice da sud odlukom naloži tuženicima da solidarno uspostave prijašnje posjedovno stanje na način da odmah, a najkasnije u roku od 24 sata uklone preostali dio zidane strukture i ostatak ispod razmrvljene cigle na tlu između armirano-betonskog zida prizemlja građevine u izgradnji na zk.č.br. 1719/14 k. o. [katastarska općina] i ogradnog zida i pomoćne građevine tužiteljice na 1719/13 k. o. [katastarska općina] koji se nalaze na sjevernoj strani građevine u izgradnji na zk.č.br. 1719/14 k. o. [katastarska općina] u dužini i visini te površini koje je označeno slovima ili brojkama u skici sudskog vještaka Daria Šerera sud je ocijenio neosnovanim. Naime, kako je prethodno obrazloženo sud je utvrdio da su tuženici samovlasno uznemiravali posjed tužiteljice izvođenjem radova koji su izmaknuli zid od cigle pa se isti svojom površinom naslonio na ogradu i pomoćnu građevinu tužiteljice i oštetio ih, a prema stavu ovog suda sasvim je notorno da to oštećenje nije nastalo ni isključivo, a ni pretežno uslijed naslanjanja dijela tog zida koji se nalazi tik uz tlo odnosno koji je preostao (dio zidane strukture i ostatak ispod razmrvljene cigle) nakon što je ovaj zid, među strankama nesporno, po nalogu ovog suda srušen. Dakle, ove zahtijevane radnje ne predstavljaju uspostavu posjedovnog stanja u kojem nema utvrđenog smetanja tog posjeda već je to stanje rušenjem predmetnog zida prema stavu ovog suda već uspostavljeno pa nema niti potrebe da sud tužiteljici u smislu odredaba čl. 22. st. 1. ZVDSP-a u odnosu na iste pruži posjedovnu zaštitu.

28. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u toč. I. i II. izreke ovog rješenja.

29. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a. Tužiteljici je, obzirom u ovom sporu nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi, priznat i dosuđen trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom, a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23); u daljnjem tekstu: OT) i to u visini jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak od 200 bodova (tbr. 7/2) za tužbu i podneske od 7.4., 16.4., 22.4. i 26.4.2025. te zatraženog troška daljnjih radnji i to sastava podnesaka od 29.4.2025., 15.5.2025. (2x), 19.5.2025., 22.5.2025., 2.9.2025., 7.10.2025., 13.2.2026., 31.3.2026. od po 50 bodova za svaki (tbr. 7/2) i zastupanja na ročištima 29.4.2025., 17.9.2025., 3.10.2025., 22.1.2026.,10.3.2026. i 23.4.2026. od po 50 bodova za svako (tbr. 9/1) pa tako ukupno 950 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR i uvećano za 25% na ime PDV -a iznosi 2.375,00 EUR. Tužiteljici nije priznat kao poseban trošak sastava prijedloga za donošenje privremene mjere jer je isti podnijela zajedno sa tužbom za sastav koje joj je trošak priznat. Tužiteljici je priznat i trošak sudskih dostava pismena u ukupnom iznosu od 93,84 EUR i trošak vještačenja u iznosu od 696,40 EUR te trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 EUR te presudu u iznosu od 60,00 EUR pa joj je ukupno dosuđen trošak ove parnice u iznosu od 3.251,78 EUR. Na tako utvrđen iznos parničnog troška tužiteljici su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate, sve po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO -a, a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a pa je odlučeno kao u toč. III. izreke ove presude. Zahtjev I-tuženika i II-tuženika za naknadom troška ove parnice ocijenjen je neosnovanim jer isti u ovom sporu u odnosu na pretežni dio tužbenog zahtjeva nisu uspjeli pa je odlučeno kao u toč. IV. izreke.

U Zagrebu, 8. lipnja 2026.

Sutkinja:

Marija Orošić Kranjčec

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje županijski sud.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP -a).

DNA:

1. Tužiteljici ĐF po punomoćniku

2. I-tuženiku ZF i II-tuženiku LAMI GRADNJA I PROJEKTI d.o.o. po punomoćniku