Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: R1 Ob-957/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu Dijani Selak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured Split, OIB: 52966791065, Gundulićeva 25, Split, te pravnoj stvari predloženice ĐE, OIB: [osobni identifikacijski broj], prijavljenog prebivališta [adresa], zastupana po posebnoj skrbnici PE, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, podružnica Split, u izvanparničnom postupku radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti predloženice, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 30.travnja 2026.g u nazočnosti posebne skrbnice predloženice, na ročištu od 08.lipnja 2026.g održanog radi donošenja, objave i uručenja rješenja,

r i j e š i o  j e :

Predloženica ĐE, OIB: [osobni identifikacijski broj] se djelomično lišava poslovne sposobnosti na način da ne može samostalno poduzimati slijedeće radnje i poslove:

-ne može samostalno raspolagati nekretninama i pokretninama,

-ne može sklapati ugovore niti opteretiti svoju imovinu,

- ne može jamčiti ili kreditno se zadužiti,

- ne može upravljati imovinom odnosno nekretninama i pokretninama kojima bi u imovinsko pravnom smislu mogla raspolagati,

- ne može samostalno davati suglasnost za

-ne može samostalno donositi odluke o zdravlju, kao niti o smještaju u ustanovu,

- ne može samostalno pokretati niti voditi sudske postupke, ni voditi upravne i druge postupke kod nadležnih tijela državne uprave

-ne može samostalno oporučno raspolagati svojom imovinom

-ne može samostalno davati osobne izjave koje se tiču njenog osobnog stanja, niti sklopiti brak

- ne može promijeniti mjesto prebivališta odnosno boravišta

-ne može samostalno upravljati novčanim sredstvima preko 10,00 eura mjesečno

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 29.listopada 2025.g podnio prijedlog radi lišenja poslovne sposobnosti predloženice temeljem čl. 236. st. 1. Obiteljskog zakona ( NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) da na osnovu priložene dokumentacije provede postupak radi lišenja poslovne sposobnosti za predloženicu.

2. Rješenjem predlagatelja od 22.listopada 2025.g. predloženici je imenovan posebnog skrbnika u osobi PE dipl.iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split radi njena zastupanja i zaštite njenih prava i interesa u ovom postupku.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom priloženog specijalističkog nalaza Poliklinike Uglešić pod 11.09.2023.g za predloženicu, pregledom socijalne anamneze za predloženicu izrađene od područnog ureda predlagatelja dana 18.rujna 2023.g, sudsko-medicinskim psihijatrijskim vještačenjem predloženice po stalnom sudskom vještaku za psihijatriju dr. Nikoli Sikirica i pregledom njegova pisanog nalaza i mišljenja od 18.kolovoza 2024.

4. Po ocjeni i analizi provedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku (NN RH 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje ZPP)sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja iz slijedećih razloga.

5. Uvodno je za istaći da je odredbom čl. 234 st. 1 Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19,47/20, 49/23, 156/23 - dalje ObZ) propisano je da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji i drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu, lišiti poslovne sposobnosti. Stavkom 2. istog članka je propisano da iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interesa punoljetne osobe, sud može potpuno lišiti poslovne sposobnosti osobu koja nije sposobna ostvariti smisleni kontakt s drugom osobom i izraziti svoju volju. Stavkom 3. istog članka propisano je da će prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine, o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njene sposobnosti zaštite pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba. Stavkom 4. istog članka OBZ-a je propisano da će rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati u odnosu na osobno stanje te imovine. Stavkom 5. je propisano da radnje i poslovi koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti i koji se odnose na osobno stanje su davanje izjava ili poduzimanje radnji koje se odnose na promjenu osobnog imena, sklapanje i prestanak braka, roditeljstvo, odluke o zdravlju, mjestu prebivališta, odnosno boravišta, zapošljavanju i drugo, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Stavkom 6. je pak propisano da radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati i koji se odnose na imovinu su raspolaganja i upravljanje imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanim primanjima, osim ako nije ovim zakonom drugačije određeno. Nadalje, odredbom članka 239. stavkom 1. ObZ-a propisano je da sud može u izvanparničnom postupku odlučiti da osobi koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude smanjen opseg lišenja poslovne sposobnosti, odnosno da joj se poslovna sposobnost vrati, te je odredbom članka 502. stavkom 2. propisano da sud može odlučiti da osoba koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude lišena poslovne sposobnosti u manjem opsegu i sadržaju (djelomično vraćanje poslovne sposobnosti) ili da joj se poslovna sposobnost potpuno vrati.

6. U ovom postupku je nesporno da je u odnosu na predloženicu ovo prvi postupak radi lišenja poslovne sposobnosti.

7. Prilikom donošenja ovog rješenja i odlučivanja o opsegu lišenja, sud je imao u vidu podatke iz socijalne anamneze za predloženicu, a socioanamnestički podaci se temelje na uvidu u dostupnu dokumentaciju, evidenciju predlagatelja tijela, razgovoru sa predloženicom i njenom kćeri VE, te terenskog očevida. Tako su sudu razvidni podaci da je predloženica rođena **.**.1951. u [adresa], roditelji joj preminuli, u braku njenih roditelja rođen je njen brat Đ rođ. 1956. i sestra P rođ. 1949. Brat živi u na Hvaru, umirovljenik, boluje od Parkinsonove bolesti. Sestra živi s obitelji u Australiji, rijetko dolazi u Hrvatsku. Navode dobre obiteljske odnose. Podaci su da su predloženica i ZE sklopili brak 1967., da je ZE preminuo **.**.2017.,da je u njihovu braku rođena kćer VE rođ. 1969., po struci medicinska sestra zaposlena na Odjelu kardiologije u KBC-u Split i kćer GE, rođ. **.**.1976., po struci trgovac. Živi sa suprugom V i troje djece u Italiji. Zajedno sa suprugom vodi Reto centar u Italiji. Podaci su da je predloženica korisnica mirovine od 419,00 EUR, da je nakon smrti supruga vlasnica 1/3 dijela stana u kojem živi, te prema navodima kćeri VE nevrijedne zemlje u Hvaru. Podaci su da je stambeni prostor u kojem predloženica živi 65m2, uredno opskrbljen svim potrebnim. Iz razgovora sa kćeri VE doznaje se kako je od 2017. počela primjećivati značajnije promjene kod majke (zaboravna, promjene raspoloženja, bezvoljna, smetena i sl.). Ranije nije bolovala. Prilikom terenskog izvida predloženica je pokretna, fiziološke potrebe obavlja samostalno. Ima problema sa prepoznavanjem. Uvidom u nalaz klinike za neurologiju, razvidno je nije potpuno kritičnog uvida u vlastito stanje. Na pregled dolazi u pratnji kćeri koja navodi kako je stanje majke u pogoršanju. Također navode kako je orijentacija u vremenu deficitarna, a što je bilo vidljivo prilikom terenskog očevida. Iz razgovora sa kćeri doznaje se kako majka ne može samostalno odlučivat o bitnim stvarima.

8. Sud ističe da je krucijalno za odlučivanje suda u ovakvoj vrsti postupaka vještačenje osobe u odnosu na koju se vodi postupak i to po stalnom sudskom vještaku psihijatru. Da je tome tako proizlazi i iz čl.499.st.l. Obiteljskog zakona kojim je propisano da će osobu u odnosu na koju se provodi postupak radi lišenja poslovne sposobnosti po nalogu suda osobno i neposredno pregledati vještak koji će o rezultatima pregleda dati pisani nalaz i mišljenje. Utoliko je sud rješenjem odredio psihijatrijsko vještačenje predloženika po vještaku psihijatru dr. Željko Ključević na okolnost procjene poslovne sposobnosti, a sukladno čl. 234. u svezi sa čl. 499. Obiteljskog zakona s detaljnim uputama vještaku u rješenju na koje okolnosti vještačiti, pa je vještvo zaprimljeno kod suda 23.03.2026.g

9. Uvidom u predmetno vještvo razvidno je da je predmetni vještak psihijatar pregledao priloženu medicinsku dokumentaciju predloženice, dokumentaciju u sudskom spisu i proveo psihijatrijski pregled predloženice te je po vještaku utvrđeno da je provedeno vještačenje uputilo na postojanje Alzhaimerove bolesti ( demencije), da je predloženičino intelektualno funkcioniranje aktualno značajno reducirano zbog organskog oštećenja psihičkih funkcija. Vještvom je pojašnjeno da je Alzheimerova bolest progresivna bolest mozga karakterizirana gubitkom pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjenama osobnosti, da je karakterizira neprimjetan početak i postupno pogoršanje mentalnog statusa, da u prvih nekoliko godina bolest ne mora pokazivati dramatične simptome, dok u kasnoj fazi bolesti bolesnik sve više ovisi o tuđoj pomoći. Kognitivni i psihijatrijski simptomi negativno utječu na funkcionalnost bolesnika te oni razvijaju niz poremećaja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti poput poteškoća baratanja s novcem, održavanja osobne higijene, odijevanja, kontroli mokrenja i slično te postaju sve ovisniji o tuđoj pomoći. Ovisno o samostalnosti bolesnika napredovanje Alzheimerove bolesti se prema pojašnjenju vještaka može pratiti kroz 3 stadija: blage, umjerene i uznapredovale AB. U uznapredovalim fazama bolesti bolesnik je potpuno vezan za krevet i ovisan o tuđoj pomoći. U konkretnom slučaju predloženice sud je utvrdio mišljenje vještaka Ključevića da se radi o umjerenoj, fazi bolesti jer je ista djelomično ovisna o tuđoj pomoći. Prema vještvu, moždana oštećenja kod predloženice su prisutna aktualno u izraženom obliku, te je demencija kod nje prema dobivenim heteropodacima prisutna vjerojatno godinama i sada se nalazi u umjerenoj fazi. Vještačenjem je utvrđeno da predloženica više nije sposobna odgovoriti suvislo na mnoga pitanja. Heteropodaci, medicinska dokumentacija i klinička slika potvrđuju gubitak sposobnosti i funkcionalnosti da se brine o svojim potrebama i interesima. Utvrđeno je vještačenjem da ista nije realno svjesna svoje bolesti i svoga stanja i utvrđeno je da predloženica zbog progresivno narušenog kognitivnog i intelektualnog funkcioniranja uslijed razvoja Alzhaimer demencije više nije u stanju donosili odluke, te je utvrđeno mišljenje predmetnog sudskog vještaka psihijatra dr.Ključevića da ju je potrebno djelomično lišiti poslovne sposobnosti.

10. Sud je osnovom predmetnog psihijatrijskog vještačenja predloženice utvrdio zaključak vještaka Ključevića da je predloženica osoba sa izraženom Morbus Alzhaimeri ( demencija ) što se međunarodnom klasifikacijom bolesti ( MKB) označava šifrom F 00.0. Utvrđeno je vještačenjem da predloženica treba stoga biti djelomično lišena poslovne sposobnosti zbog svog duševnog stanja te da ne može samostalno raspolagati imovinom i to nekretninama i pokretninama, ne može sklapati ugovore niti opteretiti svoju imovinu, ne može jamčiti ili kreditno se zadužiti, ne može upravljati imovinom, tj. nekretninama i pokretninama kojima bi u imovinsko pravnom smislu mogla raspolagati, ne može samostalno davati suglasnost za hospitalizaciju, ne može samostalno pokretati niti voditi sudske postupke, ne može samostalno pokretati niti voditi upravne i druge postupke kod nadležnih tijela državne uprave, niti oporučno raspolagati svojom imovinom, niti davati osobne izjave koje se tiču njezinog osobnog stanja, niti sklopiti brak, ne može promijeniti mjesto prebivališta odnosno boravišta, ne može samostalno donositi odluke o zdravlju, kao niti o smještaju u ustanovu, može samostalno upravljati sredstvima vrijednosti u iznosu do 10,00 eura mjesečno.

11. Svjedočenjem predloženičine kćeri VE na ročištu od 30.travnja 2026.g. proizišlo je da se ona obratila HZSR-u radi pokretanja postupka oduzimanja poslovne sposobnosti majci, ovdje predloženici. Odvojenog je kućanstva od majke, ali žive u istoj kući, majka je u jednom stanu, svjedokinja u drugom, ali je prema svjedočenju doslovno skoro stalno sa majkom u stanu zbog njenog stanja. Pročitala je vještvo dr. Ključevića koje je majka zaprimila, nema primjedbi na vještvo, ali je naglasila da se majčino stanje od vještačenja i pogoršalo. Prema ovom svjedočenju predloženica ima mirovinu oko 420,00 EUR, ima i njemačku mirovinu iza smrti supruga koja iznosi oko 300,00 EUR. Drugih primanja nema. Zahtjev za inkluzivni dodatak je podnesen, ali još nije ništa riješeno. Predloženica je suvlasnica 1/3 dijela kuće u kojoj one dvije žive. Suvlasnica je i 1/3 male kućice na Hvaru. Ima i još dosta zemlje iza smrti supruga predloženice, ali to još nije uknjiženo na predloženicu, ali ona rješenjem o nasljeđivanju i u odnosu na te zemlje je utvrđena suvlasnicom za 1/3 dijela. Prema svjedočenju ove svjedokinje, predloženica ni sa kime nije sklapala ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, te nema kreditnih obveza. Ima otvoren račun u HPB banci. Ova svjedokinja ode s njom u banku da ona predigne svoje obje mirovine. Naglasila je svjedočenjem da majka dosta puši i da svoje mirovine praktički potroši na cigarete.

12. Posebna skrbnica predloženice se sudu izjasnila da nema primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka te predložila donošenje odluke suda sukladno prijedlogu vještaka.

13. Sud obzirom na sva utvrđenja na strani predloženice smatra sve u svrhu zaštite prava i interesa predloženice odlučiti kao u izreci rješenja jer navedena ograničenja odgovaraju njenim osobnim okolnostima i stanju. Pri tome je sud imao u vidu da ni predlagatelj ni posebna skrbnica predloženice nisu prigovorili vještvu odnosno prijedlogu vještaka.

14. Dakle, sud je po provedenom postupku i utvrđenjima proizišlima iz mišljenja i zaključka vještaka psihijatra dr. Ključevića donio odluku kao u izreci ovog rješenja kojim je odlučeno koje poslove i radnje predloženica ne može samostalno poduzimati a pri tome je sud imao u vidu i podatke iz socijalne anamneze za predloženicu dakle opseg lišenja poslovne sposobnosti i vrste radnji i poslova koje ne može samostalno poduzimati prilagodio njenim osobnim okolnostima .Pri donošenju ovog rješenja sadržaja kao u izreci, sud je imao u vidu da lišenje poslovne sposobnosti određene osobe mora biti u onim granicama koje zahtijeva stanje stranke u svakom pojedinom slučaju odnosno ograničenja treba svesti na najmanju potrebnu mjeru da bi se zaštitila dobrobit stranke ili da bi se spriječilo ugrožavanje trećih osoba, pa je tako sud postupio jer ovaj postupak služi postizanju legitimnog cilja koji je zaštita prava i dobrobiti predloženice, te i drugih osoba koje na neki način mogu biti povrijeđene radnjama ili propustima osobe koju je eventualno potrebno lišiti poslovne sposobnosti. Ističe se i da sukladno čl.. 233. Obiteljskog zakona treba težiti što je moguće manjim ograničenjima prava osobe u odnosu na koju se vodi postupak. Ovaj sud je donošenjem odluke kao u izreci ovog rješenja, baš i prilagodio sadržaj i opseg lišenja poslovne sposobnosti predloženice njegovim osobnim okolnostima a pri tome je sud vodio računa da odluka bude proporcionalna stupnju kojim se može utjecati na prava i interese predloženice i trećih osoba.

15. Kako je ograničenje prava predloženice navedeno u izreci ovog rješenja zakonito i sukladno njenim osobnim okolnostima, za navesti je da je ono i potrebno i nužno s obzirom na njeno psihičko, zdravstveno stanje te isto nije pretjerano zadiranje u njena osobna prava, a na drugi blaži način se ne bi mogla postići svrha zaštite predloženice, čime je zadovoljen i tzv. test proporcionalnosti primijenjene mjere i ograničavanja osobnih prava predloženice iz Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN - Međunarodni ugovori 18/97). Naime, postupak lišavanja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava na poštivanje privatnog života koji propisuje čl.8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja se kao međunarodni ugovor primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 5. studenog 1997. godine. Lišavanje osobe poslovne sposobnosti predstavlja miješanje države u privatan život pojedinca budući da se osobi djelomično lišenoj poslovne sposobnosti ograničava njezina mogućnost da svojim postupcima, izjavama i radnjama proizvodi pravne učinke. Ovaj sud je vodio računa da predmetno djelomično lišavanje poslovne sposobnosti služi postizanju legitimnog cilja, odnosno zaštiti prava i dobrobiti osobe u odnosu na koju se vodi ovaj postupak i koju se djelomično lišava poslovne sposobnosti te je sud pri donošenju ovog rješenja imao u vidu da je mjera djelomičnog lišavanja poslovne sposobnosti predloženice bila nužna da bi se postigao legitimni cilj tj. da se ni jednom drugom blažom mjerom nije mogao postići taj cilj. Time je postignuta pravična ravnoteža između prava zajamčenog Konvencijom, odnosno prava na poštivanje privatnog života (puna poslovna sposobnost) i legitimnog cilja-zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti.

16. Slijedom svega naprijed navedenog to je sud temeljem odredbi čl.234, čl.236, čl.496. st.1., čl.497, čl.498 i čl. 499.st.1. ObZ-a,sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

17. Utvrđeno je vještačenjem da je predloženica raspravno trajno nesposobna osoba te je putem vještaka i vješačenja utvrđeno da bi njeno eventualno saslušanje od strane suda u sudnici moglo pogoršati njeno zdravstveno stanje, jer svaka promjena poznatog ambijenta za osobe koje boluju od demencije je psihološki stres na koji se osobe teško adaptiraju i posljedično dolazi do pogoršanja psihičkog stanja u vidu psihomotornog nemira, smetenog i dezorganiziranog ponašanja, stoga vještak Ključević i ne preporučuje njeno saslušanje pred sudom. Utvrđeno je vještačenjem i da predloženica ne može shvatiti proces lišenja poslovne sposobnosti, tako da dostavljanje takve odluke predloženici ne bi bilo štetno po njeno zdravlje. Nastavno navedenom , to je onda sud iz tih opravdanih razloga nemogućnosti saslušavanja (čl.498.st.4.Obz-a)nije ni saslušavao, poštujući te okolnosti na njenoj strani.

18. Odredbom čl.234.st.9.Obiteljskog zakona je propisano da za poslove koji nisu određeni u odluci iz stavka 4. članka 234.Obiteljskog zakona osoba lišena poslovne sposobnosti ima poslovnu sposobnost te ih može samostalno poduzimati.

U Splitu, 08. lipnja 2026.g.

S U D A C:

DIJANA SELAK

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja, putem ovog suda u 4 primjerka.

DNA:

-predlagatelju, a po pravomoćnosti i sa potvrdom pravomoćnosti

-posebnom skrbniku predloženice

-predloženici

-matičnom uredu po pravomoćnosti