REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-1958/2021-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Petri Kušević Fraculj, u pravnoj stvari tužiteljice KA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Jaklinu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. travnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Nina Rojnića, odvjetnika, i punomoćnice tuženika Petre Glavinić, odvjetnice, 8. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, isplatiti tužiteljici KA, OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 537,30 EUR, sa zateznim kamatama tekućim od 8. lipnja 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 537,30 EUR s pripadajućim kamatama, te se odbija kao neosnovan zahtjev tužiteljice za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnice od 537,30 EUR za razdoblje od 15. ožujka 2019. do 7. lipnja 2026.

III. Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 6. veljače 2019. u Malom Pašijanu došlo do prometne nesreće u kojoj je oštećeno osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka], u

. / .

vlasništvu ŽA. Nadalje navodi da je ŽA na temelju punomoći od 29. kolovoza 2017., ovjerene kod javnog bilježnika Marka Bilandžije pod brojem OV-3215/17, opunomoćio tužiteljicu da u svoje ime i za svoj račun naplati svu štetu nastalu na motornom vozilu registarske oznake [registarska oznaka]. Nadalje navodi da je za predmetnu prometnu nesreću odgovoran TA, koji je istu prouzročio upravljajući neregistriranim i neosiguranim traktorom s neregistriranom, neoznačenom i neosvijetljenom prikolicom. Još navodi da je u toj nezgodi na osobnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka] nastala totalna šteta. Slijedom navedenoga, tužiteljica tužbenim zahtjevom smanjenim u podnesku od 5. veljače 2024. traži naknadu štete na vozilu u iznosu od 1.074,60 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 15. ožujka 2019. do isplate, uz naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, dok osporava odgovornost, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, te zatraženi tijek zateznih kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Treća osoba TA obaviješten je o ovoj parnici 23. studenoga 2021., sukladno čl. 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP).

4. Sud je tijekom postupka izveo sljedeće dokaze: uvid u punomoć ŽA (str. 5 i 6 spisa), potvrdu Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Garešnica (str. 7 spisa), presudu Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici, poslovni broj Pp P-1287/2019 od 21. listopada 2019. (str. 8-11 spisa), izvid štete (str. 12 i 13 spisa), dopis Croatia osiguranja d.d. od 15. ožujka 2019. (str. 14 spisa), presliku spisa Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Garešnica, broj: 511-02-08/1-IS-UOPN-34/2019 (str. 51-75 spisa), zapisnik o održanoj glavnoj raspravi kod ovoga suda 10. ožujka 2026. na kojoj je saslušan svjedok TA u predmetu ovoga suda poslovni broj Pn- 1958/2021 (str. 157-159 spisa) i uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu, prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku mr. sc. Robertu Spudiću, dipl. ing., te saslušanje tužiteljice kao stranke, Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. ZPP- a, ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

5. Među strankama nisu nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija, pa na navedene okolnosti nije bilo potrebno izvoditi dokaze.

6. Sporni su odgovornost za štetu, te osnova i visina tužbenog zahtjeva, pa je tijekom postupka valjalo razriješiti ta sporna pitanja.

7. Iz potvrde Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Garešnica, od 20. veljače 2019. (str. 7 spisa) proizlazi da se 6. veljače 2019. oko 19,15 sati, u mjesto Mali Pašijan, dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali tužiteljica kao vozačica vozila reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu ŽA, te TA, kao vozač neregistriranog traktora, broj šasije [broj šasije], marke IMT, bez registarske oznake, za koji su bile priključene dvije neregistrirane traktorske prikolice,

. / .

sve u njegovu vlasništvu. Također proizlazi da je kod TA tom prilikom utvrđena prisutnost alkohola (1,73 g/kg).

8. Iz preslike spisa Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Garešnica, broj: 511-02-08/1-IS-UOPN-34/2019 (str. 51-75 spisa) proizlazi da je Policijska postaja Garešnica 12. veljače 2019. izdala protiv tužiteljice obvezni prekršajni nalog zbog prekršaja iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (str. 55 i 56 spisa). Nadalje proizlazi da je tužiteljica protiv toga naloga podnijela prigovor, te je sud navedeni nalog stavio izvan snage i proveo prekršajni postupak, te je presudom Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Garešnici, poslovni broj Pp P-1287/2019 od 21. listopada 2019. (str. 51-54 spisa) tužiteljica oslobođena od optužbe da bi izazvala predmetnu prometnu nesreću i time počinila prekršaj iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

9. Svjedok CA u svom iskazu danom u postupku koji se vodi kod ovoga suda pod poslovnim brojem Pn-615/2020 (str. 157 i 158 spisa) u bitnom navodi da je predmetnoga dana vozio sijeno u traktoru i da su dvije prikolice bile zakačene jedna za drugu, te da je tužiteljica zadnju prikolicu dignula u zrak kad se u nju zabila. U trenutku sudara bio je u traktoru, koji nije bio registriran i nije imao upaljena svjetla. Na mjestu sudara je bila ravna cesta i on je polako vozio traktor, te je odjednom osjetio da je traktor pojurio, a to je bilo kad se tužiteljica zabila u njega. Nije vidio kakva je svjetla tužiteljica imala upaljena u trenutku sudara. Prikolice nisu bile osvijetljene. Svjedok konačno navodi da predmetnoga dana nije konzumirao alkohol te da neposredno prije sudara nije vidio vozilo tužiteljice.

10. Ovdje valja reći da su se stranke na ročištu 23. travnja 2026. suglasile da se iskaz CA dan na ročištu 10. ožujka 2026. u predmetu ovoga suda poslovni broj Pn-615/2020 koristi kao dokaz u ovome predmetu. Također valja reći da je u zapisniku o održanom ročištu u tom predmetu (str. 157-159 spisa) greškom navedeno ime svjedoka K umjesto CA, a da se radi o CA vidljivo je iz OIB [osobni identifikacijski broj]a i drugih osobnih podataka navedenih u zapisniku jer isti odgovaraju OIB [osobni identifikacijski broj]u i drugim osobnim podacima CA navedenima u Zapisniku o očevidu od 11. veljače 2019. (str. 57-62 spisa).

11. Tužiteljica u svom iskazu u bitnom navodi da je predmetnoga dana navečer, oko 19 sati, upravljala osobnim vozilom marke Renault Thalia i išla je u Garešnicu. Nadalje navodi da je vozila kroz drugo osvijetljeno selo, da je prošla pored grupe pješaka i da je nakon što je ušla u mračni dio sela koji je zapušten i gdje su šikare, te nema ni kuća ni rasvjete, upalila duga svjetla. Nadalje navodi da je ispred nje jedan čovjek upravljao traktorom na kojem su bile vezane i dvije prikolice s puno sjena, te je udarila vozilom u prikolice koje nisu bile osvijetljene. Još navodi da je na njezinom vozilu nastala totalna šteta. Kretala se brzinom od 60 km/h. Ističe da se je nakon prolaska osvijetljenog dijela sela upalila duga svjetla i u tom se trenutku prikolica našla ispred nje i doslovno je uradila u prikolicu. I traktor i prikolica bili su u potpuno mračnom dijelu.

12. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka ing. Roberta Spudića proizlazi da se predmetnoga dana na kolniku državne ceste D-26 oko 19,18 sati dogodio sudar osobnog vozila marke Renault Thalia reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala tužiteljica, i traktora IMT 560 bez reg. oznaka s dvije traktorske prikolice preinačene u

. / .

zaprežno vozilo gumenjak, kojim je upravljao TA. Nadalje proizlazi da se nezgoda dogodila na neosvijetljenom dijelu kolnika na način da je tužiteljica, krećući se desnom stranom kolnika navedene ceste u smjeru istoka, svojim prednjim više desnim dijelom vozila naletjela na stražnju lijevu stranicu tovarnog sanduka prikolice traktora koji se kretao ispred nje u istom smjeru, a kojim je upravljao TA. U trenutku naleta osobnog automobila tužiteljice na prikolicu traktora, osobni automobil se nalazio ukošen u desno od oko 5 stupnjeva, u potpunosti na desnoj strani kolnika. Traktor s priključene dvije prikolice također se nalazio u potpunosti na desnoj strani kolnika, paralelan s uzdužnom osi kolnika. Iz nalaza i mišljenja vještaka nadalje proizlazi da na kolniku nisu ostali tragovi kočenja ili zanošenja osobnog automobila, radi čega tehničkim putem nije moguće odrediti brzinu kretanja osobnog automobila neposredno prije naleta na prikolicu traktora. Brzina kretanja osobnog automobila u trenutku sudara iznosila je oko 58,9 km/h, dok je brzina kretanja traktora s dvije natovarene prikolice iznosila je oko 10-15 km/h. Nadalje, potreban zaustavni put automobila za brzinu od 58,9 km/h iznosi oko 29,5 m. Mogućnost uočavanja svjetlosno neoznačene prikolice koja se nalazila ispred vozačice osobnog automobila u dometu kratkih svjetala na vozilu iznosila je oko 30 m ispred vozila. Iz nalaza i mišljenja vještaka nadalje proizlazi da do prometne nesreće ne bi došlo:

- da je brzina kretanja osobnog automobila bila jednaka ili manja od 58,0 km/h,

- da su na osobnom automobilu bila uključena duga svjetla, jer bi tada mogućnost uočavanja traktorske prikolice bila na udaljenosti od njezinog stražnjeg dijela oko 75- 80 m,

- da se na prikolici traktora nalazio propisani trokut za obilježavanje sporih vozila, odnosno da je bio obilježen propisanom svjetlosnom signalizacijom, jer bi tada mogućnost uočavanja od strane tužiteljice bila na udaljenosti od oko 110 m ispred vozila.

Konačno, iz nalaza i mišljenja vještak proizlazi da dozvoljena brzina vožnje na mjestu nastanka prometne nesreće prema prometnom znaku iznosi 70 km/h, te proizlazi da visina štete na osobnom automobilu tužiteljice iznosi 1.074,60 EUR-a s uključenim PDV-om.

13. Vještak Spudić je na ročištu 18. rujna 2025. i usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje, te je tom prilikom naveo da je tužiteljica u noćnim uvjetima u kojima kolnik nije osvijetljen javnom rasvjetom, mogla uočiti traktor s dvije prikolice u dometu kratkih svjetala na udaljenosti od 30 m ispred vozila, a za slučaj da je upravljala vozilom s upaljenim dugim svjetlima na udaljenosti od 75 m ispred vozila. Nadalje je naveo da je vozač traktora, pod uvjetom da je imao bočna zrcala, mogao uočiti svjetla na osobnom automobilu na udaljenosti većoj od 50 m. Brzina kretanja osobnog automobila u trenutku naleta na prikolicu traktora iznosila je oko 58,9 km/h, dok je brzina kretanja traktora određena na temelju tehničkih karakteristika traktora te je iznosila oko 10-15 km/h. Vještak je još naveo da se vozač traktora kretao desnom stranom kolnika uz rub samog desnog ruba kolnika te nije imao mogućnost izbjegavanja naleta osobnog automobila već je samo imao mogućnost uočavanja svjetala osobnog automobila, odnosno niti jednom svojom radnjom vozač traktora nije mogao izbjeći nalet vozila odostraga. Ograničenje brzine na mjestu nastanka prometne nesreće prema postavljenom prometnom znaku iznosilo je 70 km/h. Vještak je još naveo da neosvijetljen i neoznačen traktor s prikolicom predstavlja neočekivanu prepreku u noćnoj vožnji, s obzirom na upravljanje bez svjetala i dodatnih reflektirajućih oznaka. Još je naveo da je bila noć i bilo je oblačno, dok

. / .

magle nije bilo. Mogućnosti izbjegavanja nesreće od strane tužiteljice utvrdio je u pisanom nalazu i mišljenju pri kojem ostaje u cijelosti.

14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka, jer je jasan, detaljno obrazložen, stručan i sačinjen na temelju relevantne dokumentacije, te je vještak na ročištu 18. rujna 2025. i usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje, te nijedna stranka nije imala primjedbi na njegov nalaz i mišljenje.

15. Sud je također u pogledu relevantnih činjenica prihvatio iskaz svjedoka Miroslava Ugarkovića danog u predmetu ovoga suda poslovni broj Pn-615/2020, a za koji su se stranke suglasile da se koristi kao dokaz u ovome postupku, jer je njegov iskaz jasan, logičan i sukladan dokumentaciji u spisu, osim u dijelu u kojem je svjedok naveo da toga dana nije konzumirao alkohol. U navedenom dijelu iskaz svjedoka nije prihvaćen jer iz potvrde Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Garešnica, od 20. veljače 2019. (str. 7 spisa) proizlazi da je kod TA predmetne zgode utvrđena prisutnost alkohola (1,73 g/kg).

16. Sud nije prihvatio iskaz tužiteljice u dijelu iz kojeg bi proizlazilo da je predmetne zgode imala upaljena duga svjetla na vozilu, jer iz prihvaćenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da bi u tom slučaju mogla vidjeti traktor s prikolicama ispred svoga vozila na udaljenosti od 75 m, pa u tom slučaju ne bi došlo do prometne nesreće, imajući u vidu da je pri brzini kojom se kretala zaustavni put vozila iznosio oko 29,5 m. U preostalom dijelu u kojem je iskazivala o relevantnim činjenicama, prihvaćen je i iskaz tužiteljice kao životan, logičan i sukladan ostalim izvedenim dokazima.

17. Dakle, na temelju tako izvedenih dokaza utvrđeno je da se predmetni štetni događaj dogodio 6. veljače 2019. oko 19,15 sati, na način da je tužiteljica upravljala osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] desnom stranom kolnika državne ceste D- 26, u mjestu Mali Pašijan, u smjeru istoka, brzinom od oko 60 km/h, te je na dijelu kolnika koji nije osvijetljen javnom rasvjetom, svojim prednjim više desnim dijelom vozila naletjela na stražnju lijevu stranicu tovarnog sanduka prikolice traktora bez reg. oznaka, koji se kretao ispred nje, istom stranom kolnika, u istom smjeru, brzinom od oko 10-15 km/h, a kojim je upravljao TA. Također je utvrđeno da su traktor i prikolice bili neregistrirani i neosigurani, te nisu bili osvijetljeni, dok je tužiteljica imala upaljena kratka svjetla na vozilu. Još je utvrđeno da je ograničenje brzine na tom dijelu kolnika iznosilo 70 km/h. Osim toga, utvrđeno je da do predmetne prometne nezgode ne bi došlo da se tužiteljica kretala osobnim vozilom brzinom do 58 km/h, ili da su na osobnom vozilu kojim je upravljala tužiteljica bila uključena duga svjetla, jer bi tada mogla uočiti traktorsku prikolicu na udaljenosti od oko 75-80 m od njezinog stražnjeg dijela, ili da se na prikolici traktora nalazio propisani trokut za obilježavanje sporih vozila, odnosno da je bio obilježen propisanom svjetlosnom signalizacijom, jer bi tada mogućnost uočavanja od strane tužiteljice bila na udaljenosti od oko 110 m ispred vozila. Konačno, utvrđeno je da visina štete na vozilu kojim je upravljala tužiteljica iznosi 1.074,60 EUR s uključenim PDV-om.

18. Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO) propisano da je onaj tko drugome

. / .

prouzroči štetu, dužan naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

19. Nadalje, u čl. 1072. ZOO-a propisano je da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj (st. 1.), a ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje (st. 2.).

20. Slijedom navedenih utvrđenja, sud nalazi da su tužiteljica i vozač neosiguranog vozila suodgovorni za nastanak predmetnog štetnog događaja, sukladno odredbi čl. 1072. st. 2. ZOO-a.

21. Pri tome sud nalazi da je tužiteljica odgovorna za nastanak štetnog događaja u omjeru od 50%, jer je predmetne zgode postupila protivno odredbi čl. 106. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 108/17 - dalje: ZSPC) kojom je propisano da za osvjetljavanje ceste vozač motornog vozila u pravilu upotrebljava duga svjetla, te protivno odredbi čl. 51. st. 1. ZSPC-a, kojom je propisano da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi, između ostaloga, vidljivosti i preglednosti, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Naime, iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da bi u slučaju da je tužiteljica imala upaljena duga svjetla na osobnom vozilu, ista mogla uočiti neosvijetljeni traktor s prikolicama na udaljenosti od oko 75-80 m, pa kako je vještak utvrdio da je zaustavni put njezinog vozila pri brzini kojom se kretala iznosio oko 30 m, očito je da bi u tom slučaju tužiteljica pravovremeno mogla uočiti navedeno neosvijetljeno vozilo koje se kretalo ispred nje, te se zaustaviti prije naleta na isto. Ovdje valja napomenuti da tužiteljica nije ni tvrdila ni dokazivala da bi se radilo o jednoj od situacija iz čl. 106. st. 2. ZSPC-a, u kojoj bi iznimno bila dužna upotrebljavati kratka svjetla. Osim toga, sud nalazi da brzina kretanja vozila kojim je upravljala tužiteljica predmetne zgode (oko 60 km/h) nije bila prilagođena noćnim uvjetima vožnje na neosvijetljenom kolniku. Pri tome valja napomenuti da sama činjenica da neosvijetljeni traktor s prikolicom koji se kreće kolnikom brzinom od oko 10-15 km/h, predstavlja neočekivanu prepreku na kolniku, ne znači da se ujedno radi o prepreci koju tužiteljica nije mogla predvidjeti, te se napominje da se ograničenje brzine koje je na tom dijelu kolnika iznosilo 70 km/h, odnosi na idealne uvjete vožnje, dok je tužiteljica vozila u noćnim uvjetima na neosvijetljenom dijelu kolnika.

22. S druge strane, sud nalazi i vozača neosiguranog vozila (traktora s dvije prikolice) odgovornim za nastanak štetnog događaja u omjeru od 50%, jer je predmetne zgode postupio protivno odredbi čl. 101. st. 1. ZSPC-a, kojom je propisano da na vozilu u prometu na cesti noću moraju biti upaljena svjetla. Ovo stoga što iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da bi slučaju da je isto bilo obilježeno propisanom svjetlosnom signalizacijom, mogućnost uočavanja od strane tužiteljice bila na udaljenosti od 110 m ispred vozila, te do prometne nesreće ne bi došlo. Osim toga, navedeno neosigurano vozilo nije bilo označeno niti propisanim trokutom kao sporo vozilo, a niti je imalo uključena sve pokazivače smjera sukladno čl. 51. st. 3. ZSPC-a, iako je njegova brzina kretanja bila manja od polovice najveće dozvoljene brzine na tom dijelu ceste. Ovdje još u odnosu na utvrđenu činjenicu da je kod vozača neosiguranog vozila predmetne zgode utvrđena prisutnost alkohola valja reći da isto

. / .

nije u uzročnoj vezi s predmetnom prometnom nezgodom, jer iz usmenog očitovanja prometnog vještaka proizlazi da vozač traktora nije imao mogućnost izbjegavanja naleta osobnog automobila već je imao samo mogućnost uočavanja svjetala osobnog automobila, odnosno proizlazi da vozač traktora niti jednom svojom radnjom nije mogao izbjeći nalet vozila odostraga.

23. Slijedom navedenog, te kako je na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka utvrđeno da visina štete na automobilu kojim je upravljala tužiteljica iznosi 1.074,60 EUR, valjalo je tužiteljici, razmjerno omjeru odgovornosti tuženika od 50%, dosuditi naknadu štete u iznosu od 537,30 EUR, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 537,30 EUR valjalo odbiti kao neosnovan. Ovdje valja reći da je aktivna legitimacija tužiteljice utvrđena uvidom u punomoć od 29. kolovoza 2017. (str. 5 spisa) iz koje proizlazi da ju je vlasnik automobila ŽA ovlastio da upravlja predmetnim automobilom, kao i da naplati eventualno nastalu štetu, pri čemu valja napomenuti da tuženik nije niti osporio aktivnu legitimaciju tužiteljice.

24. Odlučujući o tijeku kamate sud je polazio od odredbe čl. 1086. ZOO-a kojim je propisano da se obveza naknade štete smatra dospjelom u trenutku nastanka štete. Budući da se konkretnom slučaju radi o naknadi nereparirane imovinske štete (tužiteljica ni ne tvrdi ni ne dokazuje suprotno, već i sama navodi da je na vozilu nastala totalna šteta), to je valjalo tužiteljici, sukladno citiranoj odredbi, a na osnovi odredbe čl. 29. st. 1. ZOO-a, na dosuđeni iznos od 537,30 EUR dosuditi zateznu kamatu tekuću od dana donošenja ove presude (8. lipnja 2026.) do isplate, po stopi određenoj na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a, dok je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem na dosuđeni iznos potražuje zatezne kamate tekuće od 15. ožujka 2019. do 7. lipnja 2026. kao neosnovan.

25. Slijedom navedenoga, odlučeno kao u t. I. i II. izreke ove presude.

26. Odluka o parničnom trošku sadržana u t. III. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a.

U Zagrebu 8. lipnja 2026.

Sutkinja

Petra Kušević Fraculj

. / .

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, koja se podnosi putem ovoga suda. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

DNA:

pun. tužiteljice uz rješenje o pristojbi na presudu u iznosu od 80,00 EUR pun. tuženika

. / .