Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Stalna služba u Rabu

Bobotine 1

51280 Rab

Poslovni broj: Psp-32/2022.-39.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, po sucu tog suda Lauri Puljar- Matić, u pravnoj stvari tužiteljice ZŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po Andreji Krstinić, odvjetnici iz Raba, protiv tuženika LŽ ODORČIĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Jolandi Velnić, odvjetnici iz Rijeke, radi smetanja posjeda, nakon zaključenja glavne i javne rasprave dana 22. travnja 2026,. održane u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika, dana 05. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženi LŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužiteljicu ZŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu poslovnog prostora koji se nalazi na prvom katu zgrade (bivši restoran „Amfora“) na adresi [adresa], sagrađene na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i manjim dijelom na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Mundanije, a koji čini poslovni prostor – ugostiteljski objekt sa terasom i restoranom na prvom katu, unutarnjim stubištem kojim se dolazi do jednog prostora na međukatu, u prizemlje u kojem je prostorija iz koje se može izaći na ulicu i u suteren u kojem su tri prostorije, a na način da je promijenio brave na dvoja ulaznim vratima u opisani prostor, te na taj način samovlasno oduzeo posjed tužiteljici.

II. Nalaže se tuženom LŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, a na način da tužiteljici preda ključeve od dviju brava na ulaznim vratima u poslovni prostor koji se nalazi na prvom katu zgrade ( bivši restoran „Amfora“) na adresi [adresa], sagrađene na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i manjim dijelom na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-Mundanije, koji čini poslovni prostor – ugostiteljski objekt sa terasom i restoranom na prvom katu, unutarnjim stubištem kojim se dolazi do jednog prostora na međukatu, u prizemlje u kojem je prostorija iz koje se može izaći na ulicu i u suteren u kojem su tri prostorije, i opisani prostor preda slobodan od osoba i tuženikovih stvari tužiteljici, kako je bilo u trenutku smetanja i zabranjuje mu se svako takvo ili slično smetanje ubuduće, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Tuženik je dužan tužiteljici naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.051,44 EUR, u roku od osam (8) dana, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno članku 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima, tekućim od 05. lipnja 2026. pa do isplate, dok se s viškom zahtjeva za naknadom parničnog troška u iznosu od 649,58 EUR tužiteljica odbija.

Obrazloženje

1. Predmetnom tužbom tužiteljica spram tuženika zahtijeva pružanje posjedovne zaštite poslovnog prostora koji se nalazi na prvom katu zgrade na adresi [adresa] (bivši restoran „Amfora“), sagrađene na k. č. [katastarska čestica] i k.č, 1293/1 k. o. [katastarska općina], i na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].Mundanije.

2. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je posljednja mirna posjednica navedenog poslovnog prostora, da je dana 23. svibnja 2022. njena majka DŽ na njezin zahtjev i zamolbu trebala otključati predmetni prostor kako bi predstavnici tvrtke Coca-Cola preuzeli hladnjak koji se u istom nalazio i bio dan na korištenje ranijem zakupcu, ali je prilikom pokušaja ulaska u prostor majka utvrdila da su promijenjene brave na dvjema ulaznim vratima, te joj je na taj način onemogućen ulazak u predmetni prostor. Tuženik je inače suprug tužiteljičine sestre ZŽŠ, te zet DŽ. Tužbenim zahtjevom tužiteljica zahtijeva da joj se pruži posjedovna zaštita na način da se utvrdi da je tuženik počinio predmetni čin smetanja posjeda, da mu se naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja predajom ključeva tužiteljici te mu se zabrani svako daljnje ili slično smetanje posjeda ubuduće.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. Tvrdi da je sa suprugom posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine odnosno spornog poslovnog prostora. Ključeve predmetnog poslovnog prostora da je dobio početkom veljače 2022. godine od ŽŽ koji mu ih je predao uz dozvolu tužiteljice. ŽŽ da je obavljao posao kuhara u obrtu AŽ koji mu nije mogao isplatiti plaće pa mu je prepustio korištenje prostora temeljem ugovora o zakupu kojeg je zaključio sa tužiteljicom. Time mu je tužiteljica dozvolila posjed pa se postavlja upitnim iz kojeg razloga podnosi tužbu. Navodi da je riječ o nekretnini koja je u suvlasništvu cjelokupne obitelji – tužiteljice, njene sestre (supruga tuženika) i roditelja, te ju svi imaju u posjedu, te su dozvolili tužiteljici da istu daje u zakup. Supruga tuženika zaključila je ugovor o doživotnom uzdržavanju sa svojim roditeljima, te se s osnovom istog brine o nekretnini koja joj pripada i koja joj ima pripasti. Tužiteljica živi u [adresa] i vrlo rijetko dolazi na [adresa] (jednom godišnje) tako da nema kontrolu nad predmetnom nekretninom već to za nju obavlja njena sestra, supruga tuženika, pa i sam tuženik obzirom žive u neposrednoj blizini predmetne nekretnine. Osim što pomažu roditeljima, tuženik i njegova supruga podmiruju režijske troškove predmetne nekretnine i ponajviše dugove koji su ostajali iza raznih zakupnika sa kojima je tužiteljica imala zaključen ugovor o zakupu. Tužiteljica bi tuženiku trebala biti zahvalna da se isti brine o predmetnoj nekretnini i da može i mogao je kontrolirati način korištenja po zakupoprimcima, jer da nije te kontrole prostor bi zasigurno bio u potpunosti devastiran i iz njega iznijete svari kojima je opremljen. Kako su u predmetnu nekretninu ulazili i izlazili tuženiku i njegovoj supruzi nepoznati ljudi koji su imali ključeve i iznosili stvari bez nadzora tužiteljice, to je onesposobio bravu upravo da bi zaštitio njezin posjed, kao i suposjed obitelji.

4. Podneskom od 16. veljače 2023. tužiteljica je osporila tuženikove navode iz odgovora na tužbu. Istakla je da tuženik i njegova supruga nikada nisu bili u posjedu prijepora koji u naravi predstavlja ugostiteljski objekt na drugom katu zgrade na adresi [adresa], a kojeg je tužiteljica davala u zakup a majka DŽ je uz njenu suglasnost i odobrenje vodila brigu o tom prostoru. Navodi da posljednji zakupac istog nije bio ŽŽ već je do konca veljače 2022. bio GŽ (nadimak ŽŽ) temeljem Ugovora o najmu od 25.11.2021, da bi koncem veljače 2022. TŽ, po nalogu i zahtjevu tužiteljice ključeve prijepora/lokala predao majci tužiteljice DŽ. Osporava i da je sporni poslovni prostor bio u posjedu svih u obitelji te tvrdi da je isti bio u njenom individualnom posjedu kojeg joj je na opisani način oduzeo tuženik. Nikada nije ovlastila tuženika niti njegovu suprugu da vrše „kontrolu“ na prijepornim poslovnim prostorom, već je odobrenje da brine o prijeporu imala isključivo majka DŽ.

5. U podnesku od 21.02.2023. tuženik je istakao da je majka DŽ u visokoj životnoj dobi, da se u predmetu ovog suda P-440/2022 treba utvrditi njena parnična sposobnost, te da ista nije mogla voditi brigu o prijeporu, što je tužiteljica znala pa se logičnim ukazuje da je zato dala dozvolu bivšem zakupniku da ključeve preda tuženiku.

6. Tužiteljica se na isto očitovala podneskom od 09.03.2023. u kojem je potvrdila da su se ključevi dana 23. svibnja 2022. nalazili kod tuženika te se još uvijek nalaze budući je zamijenio brave pa je jasno da njena majka s ključevima koje joj je dao GŽ koncem veljače 2022., dana 23.05.2022. nije mogla otvoriti ulazna vrata.

7. Tijekom dokaznog postupka pročitani su potvrda PP Rab, broj: 511-09-32-02- 35/341-2022, od 27. svibnja 2022., zk.izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Ugovor o najmu poslovnog prostora od 25.11.2021., rješenje o izvedenom stanju od 27. veljače 2019., račune za električnu energiju razdoblje i obračune po mjestu potrošnje, opomene HEP elektra d.o.o., posjedovni list br.1204 k. o. [katastarska općina] k. č. [katastarska čestica], potvrde o plaćanju računa, Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 14.02.2017., proveden je uviđaj na licu mjesta u geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Jasmini Jurinčić iz Crikvenice, Kralja Tomislava 85A9, koja je sačinila pisani nalaz i mišljenje sa skicom lisca mjesta i fotografijama lica mjesta te se dodatno pismeno očitovala na primjedbe tužiteljice, saslušana je svjedokinja RŽ te stranke u dokazne svrhe.

8. Saslušanje svjedokinje DŽ nije bilo moguće budući je umrla tijekom postupka. Dokazni prijedlozi stranaka da se izvrši uvid u spis ovog suda P- 440/2022 radi utvrđenja parnične sposobnosti sada pok. svjedokinje DŽ, te da se saslušaju svjedoci raniji zakupci GŽ i FŽ odbijeni su kao nepotrebni budući je na temelju provedenih dokaza stanje stvari sazrelo za odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

9. Sudski postupak radi smetanja posjeda je sumaran jer se ograničava na raspravljanje i dokazivanje samo dvije faktične činjenice – posljednje stanje posjeda i čin smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete (čl.441. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22; dalje: ZPP).

10. Također, člankom 22. st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV) određeno je da sud pruža posjedovnu zaštitu u posebnom, hitnom postupku (postupku zbog smetanja posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda b ilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11. Stoga je u parnicama zbog smetanja posjeda potrebno utvrditi faktično stanje odnosno posljednji mirni posjed. Prema čl.21. st.3. ZV posjed postaje miran protekom roka od 30 dana kada je smetani saznao za smetanje i počinitelja odnosno godine dana od nastalog smetanja.

12. Člankom čl. 24. ZV je određeno da je svaki suposjednik ovlašten štiti svoj posjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg posjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

13. Uviđajem na licu mjesta nekretninama k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Mundanije tužiteljica je kao predmet spora sudu i vještaku geometru pokazala dio prizemlja i cijeli kat zgrade na adresi [adresa]. Neposrednim opažanjem utvrđeno je da se radi o poslovnom prostoru – ugostiteljskom objektu na katu sa vanjskim ulazom, terasom te unutarnjim stubištem iz prizemlja. Isti obuhvaća pomoćne prostorije u prizemlju gdje se nalazi i stražnji ulaz.

14. Isto je grafički i tekstualno prikazano na skici lica mjesta i fotografijama lica mjesta u sklopu nalaza i mišljenja vještaka geometra ŠŽ od 31. siječnja 2024. Prema nalazu i mišljenju vještaka, tužiteljica je prilikom uviđaja pokazala prijepor koji se nalazi u [adresa], na adresi [adresa]. U istog se ulazi sa sjeverozapadne strane iz [adresa], stepenicama koje vode na terasu i restoran na 1. katu. Prijepor je u naravi poslovni prostor – ugostiteljski objekt sa terasom i restoranom na 1. katu, unutarnjim stubištem kojim se dolazi do jednog prostora na međukatu, u prizemlje u kojem je prostorija iz koje se može izaći na ulicu i u suteren u kojem su tri prostorije. Prijepor se nalazi na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i manjim dijelom na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Mundanije.

15. Na nalaz i mišljenje vještaka tužiteljica je podneskom od 19.02.2024. istakla primjedbu da je nalaz nepotpun jer vještak nije izvršio mjerenje nekretnine odnosno svih prostorija unutar predmetne zgrade zbog čega nije jasan opis i dimenzije prostorija. Podneskom od 21.listopada 2025. vještak se pismeno očitovao na navedenu primjedbu da je zadaća vještaka bila identifikacija nekretnine na kojoj se nalazi predmetna zgrada, te da je izmjera prostorija unutar predmetne zgrade sa iskazom dimenzije i površina u domeni vještaka iz drugog područja.

16. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka cijeneći ga stručnim i u skladu sa zadaćom vještaka. Naime, tužiteljica je kao dokaz predložila očevid na licu mjesta uz vještaka geometra radi identifikacije prijepora, koji dokazni prijedlog je prihvaćen raspravnim rješenjem od 08. svibnja 2023. Mjerenje prostorija unutar zgrade na adresi [adresa] sa iskazom njihovih dimenzija i površina nije bila zadaća vještaka a niti je isto, kako to i sam vještak navodi, u domeni vještaka geometra. Isto je u domeni vještaka građevinske struke koje vještačenje tužiteljica nije predložila.

17. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 18. prosinca 2025. tužiteljica je tužbeni zahtjev specificirala sukladno nalazu i mišljenju vještaka Jasmine Jurinčić od 31. siječnja 2024., kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.

18. Posjed je faktično stanje zaštićeno pravom (posjed nije pravo), slijedom čega su navodi i iskaz tuženika te s tim u vezi podnesena dokumentacija vezano za plaćanje računa, suvlasništvo čitave zgrade, sklapanje odnosno postojanje ugovora o doživotnom uzdržavanju između tuženikove supruge ZŽŠ i roditelja DŽ i PŽ, irelevantni u ovom postupku obzirom su usmjereni na utvrđivanje odnosno dokazivanje činjenice o pravu na posjed, o čemu je raspravljanje u parnicama zbog smetanja posjeda isključeno.

19. Nije sporno da je tužiteljica prije predmetnog događaja koji se desio 23. svibnja 2023. kada njena majka, sada pok. DŽ, nije mogla otključati predmetni polovni prostor zbog promjene brave, bila dugogodišnja posjednica spornog poslovnog prostora kojeg je davala u zakup/najam, što potvrđuje i Ugovor o najmu poslovnog prostora od 25.11.2021. zaključen između tužiteljice kao zajmodavke te GŽ i FŽ kao najmoprimaca.

20. Tužiteljica stanuje u [adresa] te nije sporno da su joj vezano za zakup polovnog prostora, prema njihovu dogovoru, pomagali roditelji, sada pok. PŽ i pok. DŽ, a koji su imali ključeve spornog poslovnog prostora.

21. Nije sporno da tuženik nije raspolagao ključevima spornog poslovnog prostora do veljače 2022.

22. Nije niti sporno da je tuženik po odlasku zakupca GŽ zvanog ŽŽ, ušao u sporni prostorni prostor te promijenio brave dvoja ulaznih vrata, te da tužiteljicu i njenu majku o tome nije obavijestio niti im je naknadno predao ključeve novih brava.

23. Obzirom na tvrdnje i prigovore tuženika, sporno da je li je tuženik kritične zgode ušao u posjed spornog poslovnog prostora uz dozvolu tužiteljice. Sporno je i da li je tužiteljica posljednja mirna posjednica predmetnog poslovnog prostora ili se radi o supsjedu tuženika i čitave obitelji (roditelja tužiteljice i tužiteljičine sestre odnosno supruge tuženika), te da li je promjenom brava tuženica smetana su svom (su)posjedu predmetnog poslovnog prostora.

24. U odgovoru na tužbu tuženik tvrdi da mu je tadašnji zakupac GŽ predao ključeve spornog poslovnog prostora uz dozvolu tužiteljice, da bi u iskazu tvrdio drugačije - da je zakupac GŽ ostavio ključeve na vratima a njemu rekao da su tamo ključevi i da odlazi. Sud prihvaća istinitim iskaz tuženika. Dakle, ne radi se o predaji ključa uz dozvolu tužiteljice već o ostavljanju ključa u bravi i ulasku u poslovni prostor bez znanja tužiteljice, pa se nikako ne može govoriti da je tuženik uz dozvolu tužiteljice ušao u posjed spornog poslovnog prostora, tim više što je odmah, kako sam, tvrdi prom ijenio brave ulaznih vrata bez obavijesti i predaje novih ključeva tužiteljici odnosno njenoj majci sada pok. DŽ.

25. Što se tiče činjenice posljednjeg mirnog posjeda, već iz tuženikovih navoda iz odgovora na tužbu i njegovog vlastitog iskaza te nesporne činjenice da je tužiteljica raspolagala spornim poslovnim prostorom na način da ga je davala u zakup/najam, proizlazi da je tužiteljica prije predmetnog događaja bila posljednja mirna posjednica predmetnog poslovnog prostora te da joj je tuženik promjenom brave na dvjema ulaznim vratima u taj prostor, posjed oduzeo. Tužiteljica je svoj posjed izvršavala posredno, preko zakupaca koji su bili u neposrednom posjedu prijepora. Naime, tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je tužiteljica predmetni poslovni prostor davala u zakup, te da su u istog ulazili i izlazili njemu i njegovoj supruzi nepoznati ljudi koji su imali ključeve i iznosili stvari bez nadzora tužiteljice, a što je razlog da je onesposobio bravu upravo da bi zaštitio njezin (tužiteljičin) posjed. Također, tuženik je u svom iskazu naveo da je posljednji zakupac spornog prostora bio GŽ koji je kada je izlazio iz prostora ostavio ključeve na vratima i rekao da su tamo ključevi i da odlazi jer ih nije imao kome predati obzirom je svekrva bila bolesna a tužiteljica u Zagrebu. Nakon toga da je promijenio ključeve ulaznih vrata za koje tvrdi da ih nikada prije nije imao te da tom prostoru nikada nije „smio doći niti blizu“. Uz to je naveo da su, dok su roditelji bili živi, polovicu čitavog objekta u kojem se nalazi sporni poslovni prostor darovali tužiteljici a njemu i supruzi „nisu dali ni blizu“, niti roditelji niti tužiteljica, te da da ključeve nije predao niti svekrvi niti tužiteljici jer je 30 godina raspolagala tim prostorom na štetu svojih roditelja.

26. Takvim iskazom u potpunosti je isključeno postojanje suposjeda tuženika i njegove supruge prije predmetnog čina smetanja posjeda, budući, kako sam tuženik tvrdi, spornom poslovnom prostoru nisu smjeli doći „niti blizu“, a niti je imao ključeve ulaznih vrata za taj prostor.

27. Svjedokinja ZŽŠ (tuženikova supruga i sestra tužiteljice) svojim iskazom također potvrđuje tužiteljičin posljednji mirni posjed budući navodi da je sestra (tužiteljica) iznajmljivala kat predmetne zgrade a roditelji prizemlje dugi niz godina. Roditelji su imali stari ključ, dala bi majci novi ključ da je pitala. Ključeve nove brave nisu dali tužiteljici, ali bi tužiteljicu pustili u prostor da je došla na [adresa]. Suprug je promijenio brave nekoliko dana prije predmetnog događaja, zapravo su promijenili brave svih vanjskih vrata na čitavoj zgradi jer su bila otključana i svi su mogli ući.

28. Slijedom navedenih iskaza tuženika i svjedokinje ZŽŠ, sud nema razloga sumnjati te u cijelosti prihvaća iskaz tužiteljice budući su njihovi iskazi u pogledu činjenice tužiteljičinog posljednjeg mirnog posjeda u cijelosti suglasni. Tako tužiteljica u svom iskazu navodi da je sporni prostor dugo godina davala u zakup, da je nakon što se preselila u Zagreb (1999. godine) otac prema njihovu dogovoru preuzeo brigu vezano za zakup te je dolazila samo na potpisivanje ugovora o zakupu. Zadnji zakupac je bio GŽ. Kada je isti izlazio iz prostora, dogovorili su da promjene brave nalaznih vrata čitavog objekta, i u prizemlju i na katu jer je otac tako htio. Dogovoreno je da se sestri predaju ključevi prizemlja, ali ne i spornog prostora na katu. Kada je gospodin iz Coca-cole, koji je imao frižider na prvom katu u dogovoru sa bivšim zakupcem, došao po frižider, obavijestio ju je da je došao nek i čovjek dok je on čekao njenu majku da mu otključa, te da mu je taj čovjek rekao da nema tu šta raditi jer da je to njegov privatni posjed. Nazvala je majku koja nije mogla otključati vrata mada je dva dana ranije bila na katu i tada imala dobar ključ, što znači da je u međuvremenu promijenjena brava. Nakon smrti oca 2023. ključeve prostora je prema njihovu dogovoru dobila majka jer je ona u Zagrebu, međutim zajedno su sve radile u dogovoru.

29. U konkretnom slučaju može se eventualno govoriti o suposjedu tužiteljice i njezinih roditelja PŽ i DŽ do njihove smrti, odnosno o roditeljima tužiteljice kao tužiteljičinim pomoćnicima u posjedovanju, ali ne i o suposjedu tuženika i njegove supruge koji nisu bili niti pomoćnici u posjedovanju obzirom da, niti su imali ključeve, niti su spornom poslovnom prostoru smjeli doći „niti blizu“ jer to nisu dopuštali niti roditelji niti tužiteljica, a kako to tuženik sam tvrdi u vlastitom iskazu.

30. Međutim, sve da je tuženik i bio suposjedu spornog poslovnog prostora (a utvrđeno je da nije), promjenom brava na ulaznim vratima bez obavijesti i predaje ključeva tužiteljici je tužiteljicu kao drugog suposjednika u potpunosti isključio iz suposjeda, pa bi tužiteljici i u tom slučaju pripadalo pravo na posjedovnu zaštitu.

31. Zbog toga je tužbeni zahtjev primjenom naprijed citiranih zakonskih odredbi prihvaćen te je odlučeno kao u točki I. i II. izreke.

32. Budući je izgubio parnicu tuženik je dužan tužiteljici naknaditi parnični trošak temeljem odredbe čl. 154. st.1. ZPP-a.

33. Tužiteljica je zahtijevala naknadu parničnog troška u iznosu od 2.701,02 EUR.

34. Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Tarifa) i to jednokratna naknada za četiri odvjetničke radnje što uključuje sastav tužbe, sastav podneska od 15.02.2023., pristup na pripremno ročište dana 22.02.2023. i sastav podneska od 09.03.2023. u iznosu od 500,00 EUR po tbr. 7/2 Tarife, te daljnji troškovi koji se odnose na zastupanje na pripremnim ročištu 08.05.2023., zastupanje na uviđaju 13.09.2023., zastupanje na ročištima 23.10.2024, 23.09.2025. i 22.04.2026., te troškove za sastav podnesaka 19.02.2024. i 18.12.2025. u iznosu od 700,00 EUR ( x 100,00 EUR) po tbr. 7/2 Tarife, te troškovi PDV-a od 300,00 EUR.

35. Pored navedenih troškova, tužiteljici su priznati troškovi sudske komisije za uviđaj u iznosu od 49,48 EUR, te geodetskog vještačenja u iznosu od 448,88 EUR, te troškovi sudske pristojbe na tužbu 26,54 EUR i ovo rješenje 26,54 EUR.

36. Ukupno su, dakle, tužiteljici priznati troškovi postupka u iznosu od 2.051,44 EUR.

37. Na dosuđeni trošak, sud je tužiteljici dosudio i zakonsku zateznu kamatu koja teče od presuđenja do isplate, sukladno čl. 151. st.3. ZPP-a.

38. S viškom zahtjeva za naknadom parničnog troška u iznosu od 649,58 EUR tužiteljica je odbijena budući su troškovi za sastav podneska od 09.03.2023. dosuđeni u okviru troškova za četiri odvjetničke radnje a ne u okviru daljnjih troškova. Troškovi za sastav podnesaka od 09.05.2023. radi dostave uplatnice, podneska od 01.06.22023. radi dostave punomoći, požurnice od 18.01.2024. i podneska od 22.05.2024. kao obavijesti o novom smetanju posjeda nisu priznati budući isti kao takvi nisu bili potrebni za vođenje parnice.

39. Zato je riješeno kao u točki III. izreke.

U Rabu, dana 05. lipnja 2026.

SUDAC

Laura Puljar-Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka pismeno, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa rješenja.