REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD
Tome Skalice 2
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: Gž-805/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu 1. predlagateljice JIR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. predlagatelja JI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. predlagatelja ĐI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. predlagatelja TI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 5. predlagateljice NI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Sandri Folnegović Skačej, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranke ŠI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, rješavajući žalbu predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 21. srpnja 2025., poslovni broj: R1-319/2023- 26 koje je ispravljeno rješenjem od 29. siječnja 2026. poslovni broj: R1- 319/2023-31, 8. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba predlagatelja, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 21. srpnja 2025., poslovni broj: R1-319/2023-26 koje je ispravljeno rješenjem od 29. siječnja 2026. poslovni broj: R1-319/2023-31 i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"I. Odbija se subjektivna preinaka prijedloga za uređenjem međe od 12. svibnja 2023. na način kako je to navedeno u podnesku od 10. srpnja 2025.
II. Odbija se kao neosnovan prijedlog za uređenjem međe podnesen u ovom postupku.
III. Očevid zakazan za dan 15. rujna 2025. u 12,30 sati neće se održati."
2. Protiv prvostupanjskog rješenja predlagatelji su podnijeli žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, bitne povrede odredaba postupka, te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi ističu kako sud pobijano rješenje temelji na članku 192. stavku 3. Zakona o parničnom postupku kojim je propisano da nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, novi tužitelj može stupiti u parnicu samo uz suglasnost tuženika. U konkretnom slučaju se protustranka usprotivila subjektivnoj preinaci, pa je sud, odbio dopuštenje subjektivne preinake i riješio kao u izreci. Zanemario je pri tome odredbu članka 195. Zakona o parničnom postupku, zatim činjenicu da su predlagatelji u trenutku podnošenja prijedloga bili zemljišnoknjižni vlasnici nekretnine, te su time bili aktivno legitimirani, a da otuđenje koje je uslijedilo u međuvremenu ne može imati za posljedicu gubitak njihove aktivne legitimacije niti biti osnov za odbijanje prijedloga. Ističu također kako im podnesak protustranke nije ni dostavljen na očitovanje čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 7. Zakona o parničnom postupku jer strankama nije pružena mogućnost da se izjasne o odlučnim činjenicama i prijedlozima druge strane i da se očituju o nastavku postupka. Predlažu da se njihova žalba uvaži i da se pobijano rješenje ukine, te da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Iako predlagatelji u svojoj žalbi ukazuju na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 7. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07
– odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08 – ispravak, 57/11, 25/13, 89/ 14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), sadržajno zapravo ukazuju na počinjenje bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točke 6. ZPP-a kojom je propisano da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom.
5.1. Predlagatelji navode kako im nije dostavljen podnesak protustranke od 16. srpnja 2025., te da im na taj način nije pružena mogućnost da se izjasne o navodima protustranke i očituju o nastavku postupka što je rezultiralo odlukom prvostupanjskog suda o odbijanju njihova prijedloga za uređenje međe.
5.2. Ovaj žalbeni navod predlagatelja je osnovan jer uistinu iz predmetnog spisa ne proizlazi da bi prvostupanjski sud podnesak protustranke dostavio predlagateljima na očitovanje već je u konačnici meritornim rješenjem okončao postupak.
5.3. Prema članku 5. stavku 1. ZPP-a sud će svakoj stranci dati mogućnost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke. Stoga u situaciji kada se protustranka usprotivila subjektivnom preinačenju prijedloga za uređenje međe, obveza je prvostupanjskog suda bila da o takvom protivljenju izvijesti predlagatelje odnosno da im dostavi podnesak protustranke od 16. srpnja 2025. na očitovanje. Kako je to prvostupanjski sud propustio učiniti, to osnovano predlagatelji ukazuju na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 6. ZPP-a, zbog čega je pobijano rješenje valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sud na ponovno postupanje.
5.4. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovom odlukom tako što će podnesak protustranke od 16. srpnja 2025. dostaviti predlagateljima na očitovanje, te će nakon zaprimljenog očitovanja odnosno po proteku roka za očitovanje, odlučiti o prijedlogu predlagatelja vezano za subjektivnu preinaku.
6. Nadalje, iz obrazloženja prvostupanjskog suda također proizlazi da prvostupanjski sud polazi od pravnog shvaćanja prema kojem svi suvlasnici nekretnine na strani predlagatelja moraju nužno sudjelovati u postupku uređenja međe odnosno da imaju položaj nužnih suparničara. Budući da je prvostupanjski sud utvrdio da je kao suvlasnik nekretnina u zemljišnoj knjizi upisan i SI (koji je tijekom postupka kupio nekretninu od predlagatelja J i NI), a isti nije obuhvaćen prijedlogom za uređenje međe, prvostupanjski je sud prijedlog za uređenje međe odbio kao neosnovan.
7. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan.
8. U sudskom izvanparničnom postupku radi uređenja (obnove ili ispravka) međe sukladno članku 103. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje u tekstu: ZV), uređenje međe može tražiti svaki susjed, a to može biti vlasnik zemljišne čestice, nositelj nekog drugog stvarnog prava na čestici, kao i posjednik nekretnine. Suvlasnik ili suposjednik susjedne čestice može sam, bez sudjelovanja ostalih suvlasnika, zahtijevati uređenje međe, a onima koji ne sudjeluju u postupku uređenja međe odredba članka 103. stavak 6. ZV-a daje ovlaštenje za dokazivanje vlasništva u parnici, kao i zahtjev da se u skladu s tim označi međa i to bez ograničenja roka. Prekluzivni rok od šest mjeseci u navedenom smislu ima susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe, ali ne i onaj koji u tom postupku nije sudjelovao. Pogrešno je dakle pravno shvaćanje prvostupanjskog suda kako suvlasnici nekretnine u postupku uređenja međe imaju položaj nužnih suparničara, pa da na strani predlagatelja nema procesne legitimacije za vođenje postupka, jer prijedlogom nije obuhvaćen novi suvlasnik SI. Stoga će prvostupanjski sud u nastavku postupka voditi računa i o naprijed navedenom.
9. Slijedom navedenog, a temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.
Slavonski Brod, 8. lipnja 2026.
Sutkinja
Draženka Ilak
