REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
Erazma Barčića 5
Poslovni broj: Us I-808/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja ČŠ iz Republike Bosne i Hercegovine, Jelah, Meše Selimovića 20, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB:84397956623, zastupanog po službenoj osobi OŠ, radi invalidske mirovine, 5. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-03/03112822309, URBROJ: 341-99-06/2-24-7008 od 8. travnja 2025.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje, Područnog službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/24-03/03112822309, URBROJ: 341-25-06/2- 24-150944 od 3. listopada 2024. kojim je tužitelju određena invalidska mirovina počevši od 1. siječnja 2023. u svoti od 165,52 € mjesečno, u koju je uračunat i dodatak na mirovinu, umjesto koje je kao povoljnija određena najniža mirovina u svoti od 170,02 € mjesečno.
2. Tužitelj osporava zakonitost rješenje tuženika te u tužbi ponavlja navode iz žalbenog postupka. U bitnome, smatra da prvostupanjsko tijelo i tuženik svojim postupanjem nezakonito umanjuju njegova stečena prava te da je iznos mirovine u iznosu od 165,52 € trebalo obračunavati od 1. siječnja 2019. kada je stupio na snagu Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 115/18), te nadalje usklađivati kako bi već sada imao 14 € kao što zaprimaju i drugi radnici koji su zajedno s njime radili.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu, u bitnome, ostaje kod svega iznijetog u obrazloženju pobijanog rješenja.
4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (NN br. 36/24, 39/26; dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika u tijeku spora je izvršen uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnoga postupka i ovog spora.
6. Iz stanja spisa proizlazi kako slijedi.
Pravo na isplatu invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad počev od 8. rujna 2009., tužitelju priznato rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu od 18. veljače 2015.
Mirovina je na dan ostvarivanja prava (8. rujna 2009.) određena temeljem ukupnog mirovinskog staža za određivanje mirovine u trajanju od 19 god. 00 mj. i 01. d. (od čega je mirovinski staž u RH 15 god. 05 mj. 00 d. a pridodani staž 03 god. 07 mj. 01 d.), prosječnih vrijednosnih bodova 0,7932 ostvarenih temeljem ostvarenih plaća, odnosno osnovica osiguranja tijekom razdoblja navršenog mirovinskog staža od 1974. do 1992.g.), te osobnih bodova 15,0729.
Zbog stupanja na snagu Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN br. 79/07; dalje: Zakon o dodatku na mirovine/07) počevši od 1. siječnja 2012 određena isplata mirovine sa dodatkom na mirovine (u postotku 26,4% od mirovine, sukladno čl. 2. st. 1. Zakona o dodatku na mirovine) u svoti od 897,28 kn mjesečno te osobni bodovi mirovine s dodatkom počevši od 1. siječnja 2012. iznose 19,0521. Tako određena svota mirovine prelazila je svotu najniže mirovine po čl. 90. tada važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13, 151/24) tj. bila povoljnije mirovinsko primanje za od najniže mirovine, koja bi na dan 1. siječnja 2012. (određena od osobnih bodova najniže mirovine 18,4206) iznosila 867,54 kn mjesečno.
Nadalje, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 115/18; dalje: ZIDZOMO/2018) došlo je do promjene u načinu izračuna najniže mirovine, počev od 1. srpnja 2019. te je čl. 27. ZIDZOMO- a/2018 određeno da se najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 100% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine (prije stupanja na snagu navedenog čl. ZIDZOMO-a najniža mirovina određivala se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 0,825% od prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 1998. prema podacima Državnog zavoda za statistiku). Prema podacima iz spisa na dan 1. siječnja 2019. svota mirovine određene po osobnim bodovima mirovine s dodatkom (19,0521) u iznosu od 134,22 € i dalje je bila povoljnija od od najniže mirovine određene po čl. 27. ZIDZOMO-a.
Od 1. siječnja 2023. najniža mirovina određuje za svaku godinu mirovinskog staža u visini 103% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine (čl. 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, NN br. 119/22; dalje: ZIDZOMO/2022. koji je stupio na snagu 1.1.2023.) propisano je da se najniža mirovina određuje za svaku godinu mirovinskog staža u visini 103% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine.
7. Prvostupanjsko tijelo je u obrazloženu svog rješenja detaljno pojasnilo način izračuna najniže mirovine, a iz istog slijedi da se počevši od 1. siječnja 2023. invalidska mirovina izračunava prema čl. 79. st. 1. ZOMO-a tako da se osobni bodovi utvrđeni ranijim rješenjem (15,0729) pomnože s mirovinskim faktorom 0,8 iz čl. 87. st. 1. tč 10. ZOMO i aktualnom vrijednošću mirovine na dan određivanja mirovine u iznosu od 10,86 EUR (Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine, NN br. 27/23; dalje: Odluka), što iznosi 130,95 € mjesečno.
Nadalje, prema čl. 79. st. 2. ZOMO-a, u svotu mirovine uračunava se kao sastavni dio mirovine dodatak na mirovinu određen na način i prema uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN br. 79/07, 114/11, 115/18; dalje: Zakon o dodatku na mirovine/2018) u iznosu od 34,57 EUR. Prema tom izračuna mirovina tužitelja na dan 1. siječnja 2023. iznosila bi 165,52 € mjesečno.
Međutim, umjesto tog iznosa mirovine tužitelju je određena najniža mirovina kao povoljnije mirovinsko primanje u iznosu 170,02 € mjesečno. Ova svota izračunata je množenjem osobnih bodova najniže mirovine od 1. siječnja 2023. (19,5699), određeni prema čl. 10. ZIDZOMO/2022, s mirovinskim faktorom iz čl. 87. stavka 1. tč 10. ZOMO- a (0,8) i aktualnom vrijednošću mirovine u iznosu od 10,86 EUR (Odluka).
8. Primjenom gore citiranih propisa na ukupnost činjenica utvrđenih u dokumentaciju koja prileži spisu, ocjena je ovoga Suda da se osporavana rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela temelje na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju te pravilnoj primjeni materijalnog prava, što prigovorima tužitelja nije dovedeno u sumnju.
Valja istaknuti da su prigovori koje je tužitelj isticao u ovom sporu istovjetni prigovorima koje je isticao i u tijeku upravnog postupka i na koje (prigovore) tuženik očitovao u obrazloženju svoje odluke davši pritom jasne, precizne i na zakonu utemeljene razloge zbog kojih je iste ocijenio neosnovanima, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.
9. Slijedom gore izloženog, Sud zaključuje da pobijanim aktima tuženika i prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci.
U Rijeci 5. lipnja 2026.
Sudac
Vedran Juričić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).
DNA:
- tužitelju putem opunomoćenika za primanje pismena TŠ iz [adresa],
[adresa]
- tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnjoj službi, Zagreb,
Mihanovićeva 3
