REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: O-1585/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lei Golomeić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pokojne VU, kćeri V, djevojački Ć, iz [adresa], rođene **.**.1938., a umrle **.**.2025., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanke Republike Hrvatske, radi odlučivanja o prigovoru ĆU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan putem punomoćnika Branislava Hajdukovića, odvjetnika u Zagrebu, izjavljenom protiv rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivane Herceg posl.br. O-1585/2025-2, UPP/OS-O-31/2025-2 od 29. listopada 2025., dana 5. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
I Prihvaća se prigovor ĆU, te se ukida rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivane Herceg posl.br. O-1585/2025-2, UPP/OS-O-31/2025-2 od 29. listopada 2025. u točki I. 7) izreke dok u preostalom dijelu ostaje na snazi
Obrazloženje
1. Rješenjem ovoga suda pod gornjim poslovnim brojem O-1585/2025 od 4. ožujka 2025. povjereno je vođenje ostavinskog predmeta iza pokojne VU, kćeri V, djevojački Ć, iz [adresa], rođene **.**.1938., a umrle **.**.2025., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanke Republike Hrvatske javnome bilježniku Ivani Herceg.
2. U provedenom postupku javni bilježnik Ivana Herceg kao povjerenik suda proveo je ostavinski postupak iza pokojne VU, a nakon provedenog postupka donio rješenje o nasljeđivanju od 29. listopada 2025. kojim je utvrdio da ostavinsku imovinu čini prava (opisane u izreci I. 1 do 7. pobijanog rješenja), a da ostaviteljicu nasljeđuju na temelju zakona njezina kći VUŠ u ½ dijela i sin ĆU u ½ dijela.
3. Zakonski nasljednik ĆU podnio je pravovremeni prigovor protiv rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivane Herceg posl.br. O-1585/2025-2, UPP/OS-O-31/2025-2 od 29. listopada 2025. u kojem navodi kako je javni bilježnik postupio suprotno odredbi članka 5. st. 3. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19, dalje ZN) obzirom da je u ostavinsku imovinu ostaviteljice uvrstio potraživanje nasljednice VUŠ s naslova troškova pokopa ( točka I. 7) izreke pobijanog rješenja) iako citirana zakonska odredba određuje da se ostavina sastoji isključivo od onoga što je ostavitelj imao u trenutku smrti. Također osim toga o potraživanju zakonske nasljednice za naknadom troškova pokopa ostaviteljice zakonski nasljednik ĆU se višestruko očitovao poričući visinu toga zahtjeva, ali je javni bilježnik osim samog potraživanja, to potraživanje utvrdio u cjelokupnom zahtjevu nasljednice VUŠ.
4. Temeljem odredbe čl. 365 st. 2. Zakona o parničnom postupku(NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje:ZPP), u svezi sa odredbom članka 186. st. 2. ZN-a sudac pojedinac ispituje rješenje kao povjerenik suda u ostavinskom postupku koji je donio javni bilježnik u granicama razloga navedenih u prigovoru, pravilnu primjenu materijalnog prava i da li bila počinjena neka od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.
5. Tijekom postupka je utvrđeno:
- da je ostavinski postupak iza pokojne VU, kćeri V, djevojački Ć, iz [adresa], rođene **.**.1938., a umrle **.**.2025., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanke Republike Hrvatske započeo dostavljanjem smrtovnice sudu
- da su iza ostaviteljice utvrđeni zakonski nasljednici prvog nasljednog reda kći VUŠ i sin ĆU
- da je rodoslovlje i sastav ostavinske imovine utvrđen na ročištu dana 27. svibnja 2025. i da je na istome ročištu zakonski nasljednik ĆU dao pozitivnu nasljedničku izjavu kojom se prihvaća nasljedstva na temelju zakona
- da je zakonska nasljednica VUŠ na ročištu održanom dana 24. rujna 2025. dala pozitivnu nasljedničku izjavu kojom se prihvatila nasljedstva na temelju zakona i da je na tome ročištu prijavila potraživanje s osnova plaćenog pokopa za pogreb ostaviteljice i da u ostavinsku imovinu ulazi pravo korištenja grobnog mjesta
- da je u sudski spis dostavila dokumentaciju kojom je predložila da se u ostavinsku imovinu ostaviteljice uvrste troškovi pogreba u iznosu od 2.119,67 EUR-a
- da je na ročištu održanom dana 14. listopada 2025. zakonski nasljednik ĆU priznao da u ostavinsku imovinu ulazi pravo korištenja grobnog mjesta, ali je osporio da se potraživanje sa osnova troškova pogreba uvrsti u ostavinsku masu, odnosno da je već isplatio iznos od 700,00 EUR-a zakonskoj nasljednici VUŠ na ruke dana 14. i 16. veljače 2025., ali ne zna točan datum, a ako je njegova obveza snositi polovicu iznosa od 1.059,83 EUR-a onda mu se u taj iznos mora uračunati iznos od 700,00 EUR- a
- da među strankama nije sporan temelj nasljeđivanja (zakonsko nasljeđivanje sukladno članku 9. st. 1. ZN-a), da nije sporan sastav ostavinske imovine opisan u točki I. 1. do 6. pobijanog rješenja, a sporno je da li u sastav ostavinske imovine ulaze potraživanja sa osnova troškova pogreba ostaviteljice opisano u točki I. 7) pobijanog rješenja
6. Prigovor je osnovan.
7. Na prigovor ĆU nije odgovoreno.
8. U ostavinskom postupku se utvrđuje tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostaviteljevu ostavinu te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima. Nasljednici u ostavinskom postupku kao ostavinsku masu prijavljuju nekretnine pokretnine i prava koje su vlasništvo ostavitelja u trenutku njegove smrti, a na ostavinskom sudu je da utvrdi ostavinsku imovinu kako su je prijavili nasljednici, osim ako se radi o predmetima koji se ne mogu naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu, odnosno ostavina nije ono što je tuđi udio u zajedničko j imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelj (čl. 5. st. 3. ZN-a). Što se tiče utvrđenja duga ostavine na ime troškova pogreba za navesti da je odredbom članka 5. st. 3. ZN-a i članka 71. st. 1 ZN-a propisano da se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, a dugovi ostavitelja i troškovi pokopa ne utvrđuju se u ostavinskom postupku osim kod izračuna vrijednosti nužnog dijela što u konkretnom slučaju nije slučaj obzirom da je u ovome postupku temelj nasljeđivanja zakon.
9. Dakle, sud na ostavinskoj raspravi ne ispituje i ne utvrđuje postojanje i visinu dugova ostavitelja, a niti troškove pogreba koji su nastali nakon smrti ostavitelja osim kada se radi o izračunavanju nužnog dijela, tako da postojanje i visina dugova ostavitelja i troškovi pogreba nisu sastavni dio rješenja o nasljeđivanju čiji je sadržaj propisan odredbom članka 226. ZN-a.
10. Odredbom članka čl.226. st.2. ZN-a propisano da rješenje o nasljeđivanju sadrži: 1. prezime i ime ostavitelja, njegov osobni identifikacijski broj, ime jednog od njegovih roditelja, datum rođenja, državljanstvo, te za osobe umrle u braku i njihovo prezime koje su imale prije sklapanja braka, 2. oznaku nekretnina s podacima iz zemljišnih knjiga potrebnima za upis, kao i oznaku pokretnih stvari i drugih prava za koja je sud utvrdio da ulaze u ostavinu, 3. prezime i ime nasljednika, njegov osobni identifikacijski broj, njegovo prebivalište, odnos nasljednika prema ostavitelju, nasljeđuje li ga kao zakonski ili oporučni nasljednik, a ako ima više nasljednika, i nasljedni dio svakog pojedinog nasljednika izražen razlomkom, 4. je li i kako nasljednikovo pravo uvjetovano, oročeno ili opterećeno nalogom, odnosno inače ograničeno ili opterećeno i u čiju korist, 5. prezime i ime, osobni identifikacijski broj, i prebivalište osoba kojima je u vezi s nasljeđivanjem ostavitelja pripalo pravo na zapis ili neko drugo pravo iz ostavine s točnom oznakom tog prava. Iz odredbe čl.226.st.2. Zakona o nasljeđivanju proizlazi da je rješenje o nasljeđivanju deklaratorne naravi i propisano je što se utvrđuje izrekom rješenja o nasljeđivanju (ne utvrđuju se dugovi ostavitelja, niti troškovi pogreba).U ostavinskoj raspravi sud ne ispituje i nije dužan utvrđivati iznos ostaviteljevih dugova i troškova pogreba, osim kad je riječ o izračunavanju nužnog dijela zbog toga što je rješenje o nasljeđivanju deklaratorne naravi, a ne kondemnatorna sudska odluka pa takva odluka ne mora ( može) sadržavati izreku u kojoj bi se nasljednicima nalagala obveza na činidbu, a niti se unosi potraživanje jednog zakonskog nasljednika prema drugome sa osnova troškova pogreba nego se unosi samo ono što je ostavinska imovina u trenutku smrti ostavitelja. Sud je iz navedenih odredbi zaključio se da se dugovi ostavitelja, ukoliko i postoje, te troškovi pogreba ne smatraju sastavnim dijelom ostavine te da se u rješenje o nasljeđivanju ne unosi odredba o odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja, kao niti potraživanja sa osnova troškova pogreba. Predmet nasljeđivanja je sva imovina ostavitelja bez obzira na dugove ostavitelja i njihovu visinu i neovisno o postojanju dugova i troškova pogreba. Dugovi ostavitelja ne smatraju se sastavnim dijelom ostavine i ne terete ostavinu, kao niti troškovi pogreba, nego osobno nasljednike i dugovi ostavitelja postoje kao osobni dugovi pojedinog nasljednika u razmjeru s vrijednošću njegovog nasljednog dijela. Vezano za trošak sahrane valja reći da isti ne može biti dug ostavitelja (sukladno čl.5. ZN-a) te zakonska nasljednica VUŠ svoja prava prema OU ne može prema stajalištu suda ostvariti unutar ovog ostavinskog postupka, već u nekom drugom postupku zasebnom postupku (parnici) protiv ĆU u kojemu će se utvrđivati osnov i visina potraživanja koje eventualno ima prema istome obzirom da to potraživanje ne čini sastav ostavinske imovine, a da je već u ovome postupku osporen iznos potraživanja. Takvo pravno shvaćanje zauzeto je u odluci Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Gž-593/2025. Prema ocjeni ovoga suda javni bilježnik je prilikom donošenja pobijanog rješenja pogrešno primijenio odredbu članka 5. ZN-a kada je u sastav ostavinske imovine uvrstio potraživanje VUŠ sa osnova troškova pogreba (točka I. 7) izreke pobijanog rješenja), a posebno kada je iako je osporen iznos potraživanja u tijeku ostavinskog postupka utvrdio cjelokupno potraživanje koje je zatraženo.
11. Kako u postupanju javnog bilježnika sud nije utvrdio bitne povrede postupka na koje sud pazi po službenoj dužnosti, sud je prihvatio prigovor ĆU, a primjenom odredbe članka 187. st. 2. ZN-a odlučio je kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 5. lipnja 2026.
Sudac:
Lea Golomeić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. ĆU putem punomoćnika
2. VUŠ putem punomoćnika
