Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: Us I-3192/2025-8

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U SPLITU

    Split, Put Supavla 1

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Marijani Vidaković, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja GM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, zastupanog po opunomoćeniku Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Gundulićeva 29a (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednika suda pod poslovnim brojem 14 Su-255/2012), radi priznavanja prava na jednokratnu novčanu pomoć, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 8. svibnja 2026. u nazočnosti tužitelja i u odsutnosti tuženika, 5. lipnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-561-02/25-03/9, Urbroj: 522-4/1-1-2-25-2 od 12. studenog 2025. i vraćanja predmeta na ponovni postupak.

    Obrazloženje

    1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-561-02/25-03/9, Urbroj: 522-4/1- 1-2-25-2 od 12. studenog 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava, Klasa: UP/I-561-01/25-0601/0049, Urbroj: 2181/1-07-01-01/23-25-0003 od 17. listopada 2025. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

    2. Prvostupanjskim rješenjem je tužitelj, kao hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, odbijen sa zahtjevom za priznavanje prava na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba.

    3. U pravodobnoj tužbi kojom pobija zakonitost osporenog rješenja tuženika i tijekom spora tužitelj u bitnom navodi da u obrazloženju osporenog rješenja nema relevantnih okolnosti odnosno činjenica na osnovu kojih bi se mogao donijeti zaključak da tužitelj nema pravo na jednokratnu novčanu pomoć. Potom tužitelj citira odredbu članka 118. stavka 1. i 119. stavka 1. ZHBDR-a te navodi da u konkretnom slučaju ne postoji niti jedan uvjet propisan odredbom članka 119. stavka 1. ZHBDR-a koji predstavlja zapreku za priznavanje prava na jednokratnu novčanu pomoć, a niti činjenica što se sada njegov pok. brat SM GM ne smatra članom kućanstva ne mijenja činjenicu da li tužitelju pripada pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba. Tuženik niti prvostupanjsko tijelo da nisu utvrdili je li tužitelj ostvario novčane prihode u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva mjesečno po članu kućanstva veće od 25% od utvrđene proračunske osnovice, kao niti koliki su njegovi prihodi odnosno da li prelaze 25% od utvrđene proračunske osnovice, s tim da nije uopće utvrđeno koliko iznosi proračunska osnovica. Sama činjenica utvrđena od strane upravnih tijela da se pok. brat tužitelja ne smatra članom obitelji ne mijenja ništa jer je u tom slučaju trebalo utvrditi ispunjava li tužitelj uvjet iz članka 118. stavka 1. točke e) ZHBDR-a i nakon utvrđenja tih činjenica donijeti odgovarajuće rješenje. Paradoksalna je činjenica što se u ovom slučaju brat tužitelja sada pok. SM ne smatra članom obitelji, odnosno kućanstva te da tužitelj po tom osnovu ne može ostvariti traženo pravo na jednokratnu novčanu pomoć, dok istodobno za vrijeme njegovog života, a u postupku podnošenja zahtjeva priznavanja prava na jednokratnu novčanu pomoć od strane tužitelja u obzir su ulazila ukupna primanja kućanstva, kako tužitelja tako i njegovog brata SM bez obzira što se isti po Zakonu ne smatra članom obitelji tužitelja. Tada je bio član obitelji odnosno kućanstva a sada se isti ne smatra članom obitelji tužitelja. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom se tužba uvažava, poništava osporeno rješenje i predmet vraća tuženiku na ponovni postupak.

    4. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom navodi da je uvidom u spis predmeta utvrdio kako je tužitelj Upravnom odjelu za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava Splitsko-dalmatinske županije dana 19. kolovoza 2025. podnio zahtjev za priznavanje prava na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmiren ja osnovnih životnih potreba po osnovi članka 118. stavka 1. t. d), točnije, zbog smrti brata pok. SM, koji je preminuo dana **.**.2025. Potom citira odredbu članka 118. stavka 1. t. d) ZHBDR-a. Tužitelj u tužbi, navodi, skraćeno citiramo:" Paradoksalna je činjenica što se u ovom slučaju brat tužitelja pok. SM ne smatra članom obitelji, odnosno kućanstva, dok se istodobno za vrijeme njegova života u obzir ulazila ukupna primanja kućanstva bez obzira što se ne smatra članom obitelji". Navedena tvrdnja tužitelja netočna je iz razloga što članak 3. t. b) Pravilnika propisuje kako zajedničko kućanstvo čini svaka zajednica osoba, bez obzira na srodstvo, koje zajedno stanuju na istoj adresi prebivališta u istom stambenom prostoru, zajedno privređuju i troše ostvarene prihode, te zajedno koriste pokretnine i nekretnine za podmirenje osnovnih životnih potreba, kao i bračni drugovi (osim ako je pokrenut brakorazvodni postupak), neovisno o uvjetima iz podtočke 1. ove točke. Člankom 20. Pravilnika propisano je kako se kod izračuna visine novčanih prihoda u obzir uzimaju prihodi korisnika i svih članova zajedničkog kućanstva, ostvarenih u prethodnoj kalendarskoj godini ili u posljednja tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, ovisno o tome za koje se razdoblje korisnik opredijelio prilikom podnošenja zahtjeva. Iz navedenog proizlazi kako se prihodi svih prijavljenih članova zajedničkog kućanstva uzimaju u obzir zbog činjenice zajedničkog suživota, a ne zbog krvnoga srodstva, kako pogrešno navodi tužitelj. Tuženik ističe kako je bespredmetan navod tužitelja da je trebalo razmatrati ispunjava li tužitelj uvjete propisane člankom 118. stavka 1. t. e) Zakona, jer je sukladno izvršnom rješenju Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava Splitsko-dalmatinske županije, KLASA:UP/I-561-01/25- 0601/0036 od 23. lipnja 2025. imenovanom već priznato pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba po navedenom članku i to u iznosu 154,50 EUR. Pravilno je postupio tužitelj kada je obavijestio o promjeni životnih okolnosti (smrt brata), no nije razumio razlog odbijanja svog zahtjeva. Naime, tužitelj smatra kako, ukoliko ne ispunjava uvjete propisane člankom 119. stavkom 1. Zakona, podredno ostvaruje pravo po članku 118. stavka 1. t. d) Zakona, što je pogrešno shvaćanje. Citira odredbu članka 119. stavka 1. ZHBDR- a, te u svrhu razjašnjenja, tuženik ističe kako tužitelj nije odbijen jer ne ispunjava uvjete iz članka 119. stavka 1. navedenog Zakona, već je odbijen jer je člankom 17. stavkom 1. Zakona propisano kako se članovi obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju bračni drug i djeca te izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete (članovi uže obitelji) i roditelji (članovi šire obitelji). Slijedom svega utvrđenog, pokojni brat tužitelja u smislu ovoga Zakona ne smatra se članom uže obitelji tužitelja, stoga tužitelj ne ispunjava uvjete propisane člankom 118. stavka 1. t. d) navedenog Zakona, a u svezi sa prethodno navedenim člankom 17. stavkom 1. Zakona. Zaključno, tuženik smatra kako su tužbeni navodi neosnovani te u cijelosti osporava osnovanost tužbenog zahtjeva jer je drugostupanjsko rješenje, kao i prvostupanjsko rješenje, pravilno i zakonito, iz kojeg razloga se predlaže Sudu, odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

    5. U podnesku tuženika po generalnom opunomoćeniku od 18. veljače 2026. tuženik navodi kako je drugostupanjsko rješenje koje se tužbom pobija u cijelosti pravilno i zakonito. Naime, sukladno odredbi članka 118. stavak 1. točka d) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19, 84/21, 156/23) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbog smrti člana uže i šire obitelji korisnika koji je s njim živio u zajedničkom kućanstvu, dok je odredbom članka 17. stavak 1. istog zakona propisano da se članovima obitelji u smislu tog zakona smatraju bračni drug i djeca te izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete (članovi uže obitelji) i roditelji (članovi šire obitelji). S obzirom da je tužitelj podnio zahtjev za priznavanje prava na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba zbog smrti člana obitelji i to pokojnog brata SM, koji je s njim živio u zajedničkom kućanstvu, to tužitelj ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka 118. stavak 1. točka d) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji za priznavanje prava na jednokratnu novčanu pomoć, radi čega je njegov zahtjev ispravno odbijen. Osim toga ističe se kako je tužitelju izvršnim rješenjem Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava, klasa: UP/I-561-01/25-0601/0036 od 23. lipnja 2025. već priznato pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba, a sukladno odredbi članka 118. stavak 1. točka e) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Slijedom navedenog, a budući da je osporeno rješenje tuženika pravilno i zakonito, predlaže se sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

    6. U sporu je održana rasprava 8. svibnja 2026., a čime je, kao i dostavom podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koje nije pristupio uredno pozvani tuženik pa je isto održano u njegovoj odsutnosti, a na kojem je tužitelj naveo da u cijelosti ustraje u podnesenoj tužbi i podnesku. Posebno je istaknuo da smatra da je postupanje tuženika u konkretnom slučaju diskriminirajuće u odnosu na njega, obzirom da tuženika sada navodi da njegov brat nije član njegove obitelji, smatra se članom kućanstva, dok kada je ranije brat ostvario pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe od njegovog primanja ostvarenog s osnova nezaposlenog hrvatskog branitelja da je 50% bratovog prihoda skidano s njegovog primitka. Također ističe da je ostvario jednokratnu pomoć od strane Zaklade hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, a koji dakle smatraju njegovog brata članom njegove obitelji. Međutim tuženik da njegovog brata ne smatra članom obitelji sukladno zakonskim odredbama na koje se poziva, a koje tužitelj drži diskriminatornim. Nadalje, ističe da u situaciji da su njegovi roditelji živi i da su zajedno živjeli on, brat i roditelji da se postavlja pitanje tko bi se u toj situaciji smatrao obitelj.

    7. U dokaznom postupku Sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora, te je pregledan cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

    8. Stranke drugih dokaznih prijedloga nisu imale.

    9. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a po ocijeni ovog Suda tužbeni zahtjev nije osnovan.

    10. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja, hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, za priznavanjem prava na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba zbog smrti člana obitelji pok. brata SM.

    11. Iz podataka spisa predmeta je razvidno da je predmetni zahtjev tužitelj podnio 19. kolovoza 2025.; da je u izjavi na zapisnik od 19. kolovoza 2025. tužitelj izjavio da je došlo do promjene u sastavu njegova kućanstva obzirom da mu je preminuo brat SM dana 21. srpnja 2025. (priložen i smrtni list), te tužitelj živi sam u kućanstvu; da je iz potvrde Ministarstva hrvatskih branitelja razvidno da je tužitelj sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske 1009 dana u borbenom sektoru. 12. Odredbom članka 118. stavka 1. točke d) Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23; dalje: ZHBDR) propisano je da hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbog smrti člana uže i šire obitelji korisnika koji je s njim živio u zajedničkom kućanstvu.

    13. Odredbom članka 17. stavak 1. navedenog Zakona propisano je da se članovima obitelji u smislu tog zakona smatraju bračni drug i djeca te izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete (članovi uže obitelji) i roditelji (članovi šire obitelji).

    14. Slijedom navedenog, a kako je tužitelj podnio zahtjev za priznavanje prava na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba zbog smrti člana obitelji i to pokojnog brata SM, koji je s njim živio u zajedničkom kućanstvu, a kako se u skladu s naprijed citiranom odredbom članka 17. stavka 1. ZHBDR-a pok. brat tužitelja ne smatra člankom tužiteljeve obitelji, to tužitelj ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka 118. stavak 1. točka d) ZHBDR-a, radi čega je njegov zahtjev pravilno odbijen prvostupanjskim rješenjem, a koje je potvrđeno osporeno rješenjem tuženika.

    15. U navedenom, bez osnova su prigovori tužitelja da tijekom provedenom upravnog postupka nisu utvrđivani prihodi tužitelja, te da ne postoji zapreka iz članka 119. stavka 1. ZHBDR-a za ostvarivanje traženog prava tužitelja.

    16. Isto tako bez osnova su prigovori tužitelja da se po drugim propisima njegov brat smatra članom kućanstva, članom obitelji, obzirom da je naprijed citiranom odredbom članka 17. stavka 1. Zakona jasno propisano tko se smatra članovima uže i šire obitelji. Pri tome u svezi navedenog prigovora za navesti je, a kako to pravilno navodi i tuženik u odgovoru na tužbu, da sukladno članak 3. t. b) Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji (Narodne novine broj 12/2018, 56/2022, 40/2024; dalje: Pravilnik) zajedničko kućanstvo čini svaka zajednica osoba, bez obzira na srodstvo, koje zajedno stanuju na istoj adresi prebivališta u istom stambenom prostoru, zajedno privređuju i troše ostvarene prihode, te zajedno koriste pokretnine i nekretnine za podmirenje osnovnih životnih potreba, kao i bračni drugovi (osim ako je pokrenut brakorazvodni postupak), neovisno o uvjetima iz podtočke 1. ove točke. Člankom 20. navedenog Pravilnika propisano je kako se kod izračuna visine novčanih prihoda u obzir uzimaju prihodi korisnika i svih članova zajedničkog kućanstva, ostvarenih u prethodnoj kalendarskoj godini ili u posljednja tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva, ovisno o tome za koje se razdoblje korisnik opredijelio prilikom podnošenja zahtjeva. Iz navedenog proizlazi kako se prihodi svih prijavljenih članova zajedničkog kućanstva uzimaju u obzir zbog činjenice zajedničkog suživota, a ne zbog krvnoga srodstva, kako to pogrešno smatra tužitelj.

    17. Naposljetku, za istaći je kako je bespredmetan navod tužitelja da je trebalo razmatrati ispunjava li tužitelj uvjete propisane člankom 118. stavka 1. t. e) Zakona, jer je prema podacima spisa predmeta sukladno rješenju Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava Splitsko-dalmatinske županije, KLASA:UP/I- 561-01/25-0601/0036 od 23. lipnja 2025. tužitelju već priznato pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba po navedenom članku i to u iznosu 154,50 EUR.

    18. U izloženom, po ocjeni ovog Suda, tuženik je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, te pri tome u upravnom postupku koji je prethodio nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, dok tužbeni prigovori, imajući u vidu prethodno navedeno, nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

    19. Stoga, a budući je osporeno rješenje tuženika zakonito, te nisu ostvareni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21), na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u izreci.

    U Splitu 5. lipnja 2026.

    S U T K I NJ A

    Danijela Čipčić Buzov

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

    DNA:

    - tužitelju,

    - tuženiku, uz spis upravnog tijela po pravomoćnosti

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.