REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Pr- 104/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu Renati Vrđuka, u pravnoj stvari tužitelja IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po OD Klaić&Klaić iz Kutine, protiv tuženika Republika Hrvatske, za Ministarstvo obrane RH, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu iz Karlovcu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon provedene glavne i javne rasprave dovršene 20. svibnja 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka, po objavi od 5. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, za Ministarstvo obrane RH, OIB: 52634238587 isplatiti tužitelju IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 513,92 eura s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na iznose kako slijedi:

-na iznos od 10,72 eura od 16. listopada 2011. do isplate

-na iznos od 0,42 eura od 16. siječnja 2012. do isplate

- na iznos od 19,36 eura od 16. veljače 2012. do isplate,

- na iznos od 3,17 eura od 16. kolovoza 2012. do isplate,

- na iznos od 12,88 eura od 16. studenog 2012.do isplate

- na iznos od 6,07 eura od 16. veljače 2013. do isplate,

- na iznos od 21,54 eura od 16. srpnja 2013. do isplate,

- na iznos od 3,97 eura od 16. kolovoza 2013. do ispalte,

- na iznos od 1,27 eura od 16. rujna 2013. do isplate,

- na iznos od 8,57 eura od 16. siječnja 2014. do isplate,

- na iznos od 32,98 eura od 16. travnja 2014. do isplate

- na iznos od 30,54 eura od 16. svibnja 2014.do isplate

- na iznos od 22,41 eura od 16. kolovoza 2014. do isplate

- na iznos od 55,21 eura od 16. rujna 2014. do isplate

- na iznos od 33,61 eura od 16. siječnja 2015. do isplate,

- na iznos od 23,42 eura od 16. veljače 2015. do isplate,

- na iznos od 73,62 eura od 16. rujna 2015. po do isplate,

- na iznos od 44,81 eura od 16. siječnja 2016. do isplate,

- na iznos od 30,67 eura od 16. veljače 2016. do isplate,

- na iznos od 5,86 eura od 16. lipnja 2016. do isplate,

- na iznos od 72,82 eura od 16. rujna 2016. do isplate,

sve u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće pod točkom I izreke.

IV Nalaže se tuženoj da tužitelju nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.402,03 eur uz zateznu kamatu tekuću od 5. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlen kod tuženika na poslovima djelatne vojne osobe. Navodi da mu je kroz utuženo razdoblje (od 7. kolovoza 2011. do 31. svibnja 2014. za prekovremeni rad) plaća trebala biti isplaćivana sukladno evidencijama o radnom vremenu i Dnevnim zapovijedima, koja dokumentacija bi se trebala voditi na način da odražava stavrno stanje rada tj. stvarnu satnicu rada na terenu ali, tužiteljeva postrojba dokumentaciju nije vodila na ispravan način, u istoj nisu razgraničavani sati rada na terenu, pa nije vidljivo je li tužitelj radio noću, subotama, nedjeljama, državnim blagdanima, praznicima ili prekovremeno jer je iz evidencija rada vidljivo jedino da je tužitelj i kada je bio na terenu, radio samo redovno radno vrijeme t. od 8,00 do 16,00 sati, a što ne odgovara stvarnom stanju.

1.1. Osim navedenoga, tužitelju nije pravilno obračunavana naknada plaće za godišnji odmor u razdoblju od 7. kolovoza 2011. do 31. listopada 2016 .

1.2. Navodi da je 16. kolovoza 2016. podnio zahtjev za mirno rješenje spora ODO u Sisku o kojem je donijeta negativna odluka.

1.3.U podnesku od 17. travnja 2026 tužitelj predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će naložiti tuženoj da mu isplati:

- na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad noću, subotama, nedjeljama i dežurstvo za razdoblje od 1. listopada 2011. do 1. kolovoza 2016. iznos od 513,92 eura bruto u ukupnosti i na ime isplate za neplaćene prekovremene sate rada i na ime naknade za godišnji odmor uz zz kamatu tekuću od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate

1.4. Tužitelj potražuje i naknadu parničnog troška.

2.Tuženik se u odgovoru na tužbu u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu , u cijelosti osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva.

2.1. Tužena u odgovoru na tužbu obrazlaže da je u utuženom razdoblju potrebno razlikovati dva perioda.

U razdoblju od 01. listopada 2009. do 01. lipnja 2014. godine bila je u primjeni Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (NN 118/09 i 118/12) te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće(NN 118/09). Navedenom odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama RH, te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom i nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama, turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarsku službu. Vezano uz drugo razdoblje tuženik ističe da je 26. lipnja 2013. godine stupio na snagu novi Zakon o službi u oružanim snagama RH (NN 73/13 i 75/15) kojim je propisano da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću (čl. 136). Prema čl. 239. st 1. tog zakona propisano je da su dodaci na plaću oni dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjet e vojne službe te za deficitarna zvanja i struke, dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada. Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe dok dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada. Prema čl. 139 st. 6. istog zakona propisano je da ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada, iznos dodataka kao i deficitarna zanimanja i struke. U pogledu radnog vremena čl. 153. istog zakona propisano je da je služba u oružanim snagama organizirana na način da se poslovi obavljaju 24 sata na dan dok raspored radnog vremena Odlukom određuje ministar obrane. Važno je napomenuti da je člankom 155. Zakona izričito propisano da djelatnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego one ostvaruju posebne dodatke na plaću propisane Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba (NN 33/14, 41/14, 53/14, 114/14, 72/15). Temeljem navedenih odredbi zakona doneseni su i podzakonski propisi i to Odluka o raspodjeli radnog vremena NN 66/14, 23/15 i 84/15 i ranije navedeni pravilnik, a koji su stupili na snagu 1. lipnja 2014. Točkom IV Odluke iz 2014. također je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i sl. nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću. Budući da navedena Odluka i Pravilnik iz 2014. imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i opće propise o radu to tužitelja ne pripadaju traženi dodaci na plaću za prekovremeni rad i dr.

Što se tiče naknade plaće za godišnji odmor, uvjeti i način korištenja godišnjeg odmora kao i pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora regulirani Pravilnikom o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba službenika i namještenika NN 140/02 i NN 68/18, kojim je čl. 4. propisano da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi isplaćuje naknada plaće u istom iznosu kao da radi, a dopunom iste odredbe koja je stupila na snagu 25. 6. 2011. je propisano da djelatnoj vojnoj osobi čija je narav službe takva da mora raditi prekovremeno, noću, nedjeljom, blagdanom pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, da je čl. 2. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba (NN 54/14) koji je stupio na snagu 1. svibnja 2014. propisano da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu. Budući djelatnici u spornom razdoblju nisu radili prekovremeno ne pripada im pravo na isplatu naknade plaće sukladno čl. 4. st. 3. citiranog pravilnika.

3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je proveo dokazni postupak tijekom kojega je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju o radu tužitelja, a koja se nalazi u spisu, pročitao podneske stranaka te nalaz i mišljenje knjigovodstvenog vještaka.

4.Temeljem provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno i sve u zajedništvu, sud cijeni da je tužbeni zahtjev kako je konačno postavljen po tužitelju osnovan u odnosu na glavno potraživanje u cijelosti, a neosnovan u dijelu gdje tužitelj potražuje zz kamatu na bruto iznose koje potražuje.

5. Što se tiče materijalnih dokaza koji su dostavljeni u spis, tužena je dostavila dnevne evidencije radnog vremena za razdoblje od srpnja 2011. do rujna 2016., evidencije nazočnosti za razdoblje od srpnja 2011. do do lipnja 2014., knjigovodstvenu karticu naknada za rad na terenu za razdoblje od 1. srpnja 2011. do 3. studenog 2017., obračun plaće tužitelja (obračunske liste-kartica djelatnika) za razdoblje od srpnja 2011. do rujna 2017. , a radi se o materijalnim dokazima koji su bili potrebni za izradu nalaza i mišljenja po knjigovodstvenom vještaku.

6. Nalaz i mišljenje knjig. vještaka od 23. ožujka 2026.

6.1. Zadatak vještaka je bio :

- izračunati razliku bruto plaće tužitelja za prekovremeni rad, rad noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama za vrijeme boravka na terenima za razdoblje od 7. kolovoza 2011. do 31. svibnja 2014. za svaki mjesec pojedinačno

- uvidom u evidencije utvrditi koliko je terena bilo i koliko je svaki trajao

- korištenje slobodnih dana (je li dolazilo do preraspodjele radnog vremena ali da se prilikom oduzimanja iskorištenih slobodnih dana izračun razlike bruto plaće umanji za slobodne dane koji su ostvareni prekovremenim radom na terenu, a da se ne uzimaju slobodni dani po nekoj drugoj osnovi),

a sve prema evidencijama tužene i uz uračunavanje iskorištenih slobodnih dana

-izračunati razliku neisplaćene naknade za godišnji odmor u vremenu od 7. kolovoza 2011. do 31. listopada 2016.

6.2 Vještak je obračun neplaćenih sata rada dao u dvije varijante:

a.) varijanta prva - prekovremeni rad nije umanjen za slobodne dane- vještak obračunava na ime neisplaćene plaće za prekovremeni rad u razdoblju od 7. kolovoza 2011. do 31. svibnja 2014. iznos od 1.928,50 eura, a na ime naknade za godišnji odmor za razdoblje od 7. kolovoza 2011. do 31. listopada 2016. iznos od 590,47 eura, što je ukupno 2.518,97 eura te napominje da je u 8/12 i 1/14 tužitelju isplaćen iznos naknade za godišnji odmor veći od onoga kojega izračunava vještak

b) varijanta druga- prekovremeni rad na terenu umanjen je za korištene slobodne dane- vještak obračunava na ime neisplaćene plaće za prekovremeni rad u razdoblju od 7. kolovoza 2011. do 31. svibnja 2014. iznos od 104,09 eura, a na ime naknade za godišnji odmor za razdoblje od 7. kolovoza 2011. do 31. l istopada 2016 iznos od 409,83 eura, što je ukupno 513,92 eura – u 8/12, 12/12 i 1/14 tužena je tužitelju na ime naknade za godišnji odmor isplatila veći iznos od onoga kojeg izračunava vještak

6.3. Sve specifikacije mjesečnih iznosa prikazuje u tablicama na str. 10 i 11 nalaza.

7. Tužitelj prihvaća drugu varijantu nalaza vještaka te tužbeni zahtjev postavlja u ukupnosti na iznos od 513,92 eura (na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad i na ime naknade za godišnji odmor).

8. Tužena se na nalaz vještaka nije očitovala.

9. Prije ocjene izvedenih dokaza, u postupku je valjalo utvrditi ima li tužitelj, prema specijalnim propisima kojima se uređuju materijalna prava djelatnih vojnih osoba, pravo na tražene isplate.

10. S obzirom na utuženi period primjenjuju se i relevantni su slijedeći propisi:

- Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07. i 88/09)

- Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 118/09),

-Odluka o izmjeni Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 118/12.), koja se primjenjuje od 1. studenog 2012., i kojom je samo brisan st. 3. točke II Odluke NN 118/09

10.1. Na temelju članka 10. stavka 3. Zakona o obrani („Narodne novine“ broj 33/02., 58/02. i 76/07.) i članka 96. stavka 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07. i 88/09.) donesena je Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika („Narodne novine“ broj 118/09), dalje:Odluka /2009

10.2. Navedenom Odlukom/2009 točkom II propisano propisan je raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama Republike Hrvatske te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama i turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba.

10.3. Točkom II. te Odluke/2009 je propisano:

-tjedno radno vrijeme u trajanju od 40 sati redovno se raspoređuje po osam sati na pet radnih dana od ponedjeljka do petka.

-redovno dnevno radno vrijeme u pravilu traje od 8,00 do 16,00 sati,

-redovno dnevno radno vrijeme djelatnih vojnih osoba raspoređenih u Ministarstvo obrane traje od 8.30 do 16.30 sati - (taj stavak je kasnije brisan Odlukom o izmjeni Odluke o rasporedu dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika NN 118/2012),

-u redovno dnevno radno vrijeme iz st. 2. i 3. ove točke uključen je i dnevni odmor od 30 minuta koji se u pravilu koristi između 11,00 i 14,00 sati.

10.4 Točkom XII. Odluke /2009 je propisano :

-da se prekovremenim radom pripadnika OS RH, kada je rad organiziran na drugi odgovarajući način, smatra rad dulji od redovnog mjesečnog fonda sati;

-prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada dulji od osam sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom;

-prekovremenim radom, kada je rad pripadnika OS RH organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati;

-o preraspodjeli ostvarenih sati rada iz prethodnog u sljedeći mjesec časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine donosi nalog kojim se utvrđuje vrijeme u kojem je ostvaren prekovremeni rad i slobodni dani tako da se za pet sati prekovremenog rada daje jedan slobodan dan;

-sati prekovremenog rada za koje pripadniku OS RH nije moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena utvrđuju se mjesečnim izvješćem o ostvarenim satima rada u proteklom mjesecu koje časnik na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravne ili više razine dostavlja crtom vođenja i zapovijedanja nadležnoj financijskoj službi radi isplate.

10.5 Točka XIII. Odluke/2009 sadrži postotke uvećanja osnovne plaće za dodatke na plaću :

-za prekovremeni rad 50%,

- rad noću 40%,

-rad subotom 25%,

- rad nedjeljom 35%,

- za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150%,

-za rad u drugoj smjeni ako djelatnik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%,

- za dvokratni rad s prekidom duljim od 90 minuta 10% i

-za rad u turnusu 5%.

Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni.

11. Kao što je rečeno kasnije je donijeta Odluka o izmjeni Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 118/012), koja se primjenjuje od 1. studenog 2012, a kojom je dakle samo brisan st.3. točke II. Odluke/2009.

12. U konkretnom predmetu valja spomenuti i Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće, i to Pravilnik o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" broj 50/08.), koji se primjenjuje od 1. svibnja 2008., Pravilnik o izmjenama i dopuna Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" broj 142/08.), koji se primjenjuje od 10. prosinca 2008., Pravilnik o izmjenama i dopuna Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" broj 118/09.), koji se primjenjuje od 1. listopada 2009. te Pravilnik o izmjenama i dopuna Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" broj 99/12.), koji se primjenjuje od 1. rujna 2012., time da ovi Pravilnici reguliraju dodatke na plaću.

13. Člankom 136. novog Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 73/13., 75/15. i 50/16), dalje: ZSOSRH/2013 koji je stupio na snagu 26. lipnja 2013., je propisano da se plaća djelatnih vojnih osoba sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću.

13.1. Člankom 155. navedenog ZSOSRH/2013 je propisano da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću u skladu s člankom 139. ovoga Zakona odnosno Pravilnikom o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba („Narodne novine“ broj 33/14., 41/14., 53/14., 114/14. i 72/15.), dalje: Pravilnik o dodacima/2014.

14. U NN 33/14. od 14. 3. 2014., objavljen je Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba, a nakon toga u NN 66/14 od 30. 5. 2014. (dalje Pravilnik /2014) objavljena je Odluka o rasporedu radnog vremena (dalje: Odluka/2014) neophodna za stupanje na snagu novog Pravilnika/2014, a koja je stupila na snagu 1.6.2014.

14.1. Ovom se Odlukom /2014 propisuje raspored radnog vremena djelatnih vojnih osoba, oblici organiziranja rada i način evidentiranja radnog vremena. Odredbe ove Odluke na odgovarajući način primjenjuju se i na radno vrijeme državnih službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske, a kojom Odlukom točkom IV. je određeno da djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke na plaću u skladu s propisima kojima se uređuje pravo na dodatke na plaću djelatnih vojnih osoba, odnosno dodatke propisane spomenutim Pravilnikom iz 2014. koji se primjenjuju kao lex specialis.

14.2. Odluka/2014 koja je stupila na snagu 1. lipnja 2014., ne primjenjuje u ovom konkretnom slučaju obzirom na utuženi period, već se dakle primjenjuju Odluka/2009, a temeljem prijelaznih i završnih odredbi ZSOSRH/2013 i to čl. 218. kojim je određeno da će se provedbeni propisi na temelju ovlasti iz ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, time da provedbeni propisi doneseni u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (NN br. 33/02., 58/02., 175/03., 136/04., 76/07., 88/09. i 124/09.) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz ovoga Zakona.

14.3. Dakle, do stupanja na snagu Odluke/2014 o rasporedu radnog vremena 1. lipnja 2014. povećana plaća za prekovremeni rad, rad noću, subotam, nedjeljama, blagdanima i u smjenama pripada prema naprijed citiranim provedbenim propisima donesenim u primjeni ZSOSRH/02.

15. Slijedom citiranih propisa tužitelj dakle ima pravo ima pravo na povećanu plaću s osnove prekovremenog rada, rada noću, subotama, nedjeljama za utuženi period i to u iznosu kako utvrđuje vještak pod varijantom drugom nalaza i mišljenja.

16. U odnosu na godišnji odmor.

16.1. Utuženi period je od 7. kolovoza 2011. do 31. listopada 2016.

16.2. Do 7. kolovoza 2014. na snazi je bio Pravilnik o izmjenama o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenju godišnjeg odmora (Narodne novine broj 68/11) koji je u čl. 2. regulirao da djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

16.3. Na snazi je bila i odredba čl.14.Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, NN 104/13) koji predmetnu materiju regulira jednako kao i navedeni Pravilnik (NN 68/11) jer u st. 2 propisuje da državnom službeniku ili namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječene mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

16.4. U istom razdoblju na snazi je bio i članak 60.st. 1. Zakona o radu (Narodne novine 149/09, 61/11, 73/13, u daljnjem tekstu: ZR) kojim je propisano kako za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

16.5 .Dakle, u razdoblju do 7. svibnja 2014. navedeni i opći i specijalni propisi istovjetno reguliraju pravo na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora - pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće koja je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

16.6. Sporno je u osnovi razdoblje nakon 7. svibnja 2014.

16.7. Za razdoblje nakon 8. svibnja 2014. nadalje (do 1.6.2016.) na snazi je opći propis i to Zakon o radu (NN 93/14) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014. koji u članku 81. određuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

16.8. Dana 8. svibnja 2014. stupio je na snagu Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba i namještenika (NN 54/14), dalje:

Pravilnik/2014., koji u čl.4.st.2. propisuje da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a st.3.istog članka propisano je da se redovnim radnim vremenom smatra radno vrijeme određeno u skladu s odlukom kojom se određuje raspored radnog vremena.

16.9. Odluke o rasporedu radnog vremena koje se u razdoblju od 8. svibnja 2014. primjenjuju su:

-Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika-NN 118/09 koja je stupila na snagu 1.listopada 2009. te Odluka o izmjeni ove Odluke-NN 118/12 koja je stupila na snagu 1.studenog 2012.,

- Odluka o rasporedu radnog vremena –NN 66/14 koja je stupila na snagu 1.lipnja 2014.,

-zatim Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu radnog vremena – NN 23/15 koja je stupila na snagu 1.ožujka 2015.

- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o rasporedu radnog vremena – NN 84/15 koja je stupila na snagu 1.kolovoza 2015.,

16.10. Inače valja reći da iako se na radi o utuženom periodu u ovom predmetu:

-da je od 7.4.2018. u primjeni je čl. 64. ZID Zakona o službi u oružanim snagama (NN 30/18- koji je stupio na snagu 7. 4.2018.) a kojim je izmijenjen je čl.142. ZSOS/2013 tako da isti sada glasi: »Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.«.

-da je nakon ZID ZOSOS/18 donijet i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba NN 70/18 (stupio na snagu 9.8.2018.), kojim je čl. 1. izmijenjen je čl. 4. st. 2. Pravilnika /2014 tako da sada čl. 4. st.2. glasi: "Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca«.

16.11. Inače specijalni podzakonski akti koji su na snazi nakon 7. svibnja 2014. doneseni su na temelju specijalnog propisa tj. Zakona o službi u oružanim snagama i to: Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07 i 88/09, 124/09), i Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN73/13) koji je stupio na snagu dana 26.lipnja 2013.

16.12. Dakle proizlazi:

-da od 8. svibnja 2014. do 7.4.2018. navedeni specijalni podzakonski propisi doneseni na temelju specijalnog propisa, Zakona o službi u oružanim snagama (NN 73/13) drukčije reguliraju pravo na naknadu plaće od općeg propisa tj. Zakon o radu, jer navedeni specijalni propis tj. Pravilnik/2014 propisuje naknadu plaće za godišnji odmor djelatnoj vojnoj osobi kao da je radila u redovnom radnom vremenu,

-od 7.4.2018. temeljem čl. 64. ZID ZSOSRH (NN 30/18) ponovno naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi pripada najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

16.13. Dana 7.kolovoza 2014.stupio je na snagu Zakon o radu (Narodne novine broj 93/14) kojim je u članku 9.stavak 3.istovjetno propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

16.14. Međutim, prema stajalištu ovog suda, u konkretnom slučaju, za razdoblje nakon 8.svibnja 2014., ne bi u obzir došla primjena navedene odredbe o povoljnijem pravu koja bi omogućila primjenu općeg propisa – Zakona o radu.

16.15. Naime, s obzirom da su tužitelji djelatne vojne osobe, to bi se na njegov radno pravni status prvenstveno primjenjivale odredbe specijalnog propisa, odnosno Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07 i 88/09, 124/09), a njegovom odredbom čl.14. je određeno da o svim pitanjima koja nisu uređena tim Zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju njega se primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima.

16.16. Odredbom čl.219.Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 73/13) propisano da plaće i druga materijalna prava djelatnih vojnih osoba do stupanja na snagu podzakonskih propisa iz ovoga Zakona kojima će se urediti to područje određivat će se u skladu s propisima donesenima na temelju odnosno Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07 i 88/09, 124/09) kojima se uređuje to područje. Također je u odredbi čl.218.st.2. ZSOS/13 propisano da provedbeni propisi doneseni u skladu s odredbama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07 i 88/09, 124/09) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

16.17. Dakle u utuženom periodu od 8. svibnja 2014. (pa do 7.4.2018. kada je temeljem čl. 64. ZID ZSOSRH -NN 30/18- ponovno regulirano da naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi pripada najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca) na snazi je, kao što je rečeno, čl. 4. st. 2. Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba službenika i namještenika (NN 54/14) kojom je određeno da djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora pripada naknada plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Sukladno st. 3. tog članka navedenog Pravilnika, redovno radno vrijeme smatra se radno vrijeme određeno u skladu s Odlukom o rasporedu radnog vremena (NN 66/14), a kojom je određeno da redovno radno vrijeme predstavlja tjedno radno vrijeme, u trajanju od 40 sati, redovno raspoređeno na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka u trajanju od 8 do 16 sati.

16.18. Nadalje prema Odluci o rasporedu radnog vremena NN 66/14, djelatne vojne osobe ostvaruju dodatke na plaću (dodaci za vojnu službu) za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično.

16.19. Prema čl. 136. ZSOSRH/13 (NN 73/13, 75/15,50/16, 30/18,125/19) plaću djelatne vojne čini osnovna plaća i dodaci na plaću.

16.20. Dakle, tijekom cijelog utuženog razdoblja tužitelju pripada pravo na obračun i isplatu naknade plaće za godišnji odmor prema navedenim specijalnim propisima, tj. u skladu s navedenim Pravilnicima, a u razdoblju od 8.svibnja 2014. prema Pravilniku o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba i namještenika (NN 54/14).

16.21. Naime, primjena odredbe o najpovoljnijem pravu za radnika iz odredbi Zakona o radu dolazi u obzir "samo ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, ali to samo u slučaju ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno. Dakle, navedena odredba se ne primjenjuje u slučaju kada je neko pravo iz radnog odnosa drugačije uređeno Zakonom o radu u odnosu na neki drugi zakon, a o takvom slučaju je riječ u ovom sporu."(Vrhovni sud Republike Hrvatske, Revr 1795/2012-2 od 25.veljače 2014, Revr 1902/2012-2 od 4.lipnja 2014.

16.22. Dakle, u konkretnom slučaju, je drugim zakonom, Zakonom o službi u oružanim snagama i na temelju njega donesenim podzakonskim propisima, drugačije određeno pa treba primijeniti specijalni propis u odnosu na cjelokupno utuženo razdoblje.

16.23. Međutim, iako prema specijalnim propisima u utuženom periodu nakon 7. svibnja 2014., djelatnoj vojnoj osobi pripada naknada plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu svejedno plaća, pa tako i naknada plaće, i dalje obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, isplaćuje radniku za obavljeni rad jer ZSOSRH/13 (NN 73/13, 75/15,50/16, 30/18,125/19) jasno i izričito propisuje da plaću djelatne vojne čini osnovna plaća i dodaci na plaću (čl. 136. st.2.), i prema Odluci o rasporedu radnog vremena NN 66/14, prema kojoj djelatne vojne osobe ostvaruju dodatke na plaću za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo, stražarsku službu, stanje pripravnosti i slično.

16.24. Dakle, po stajalištu ovoga suda od 8. svibnja 2014. pa do zadnjeg potraživanja tužitelja (za siječanj 2016.). tužitelju se u tromjesečnu prosječnu plaću za izračun naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora uračunavaju i primanja s osnova dodatke na plaću za prekovremeni rad, rad noću, dodatka rada na terenu, u stražarskoj službi i dežurstvu, minuli rad.

16.25. Dakle, potraživanje tužitelja po osnovi naknade plaće za god. odmor u iznosu koji je u drugoj varijanti nalaza utvrdio vještak sud nalazi osnovanim u cijelosti te mu u cijelosti udovoljava.

17. Sukladno odredbama čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15 – dalje ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

17.1.Odredbama čl. 45. st. 4. i 5. ZPD i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 – dalje Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračuna tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i čl. 11., 12 i 15. Pravilnika umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezno osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenim za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD, te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez u odbitku.

17.2.S obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose) dospijevaju tek s isplatom što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju.

18. O troškovima postupka

18.1. Kako je tužitelj u cijelosti uspio s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom to mu je tužena, temeljem čl. 154 ZPP, dužna nadokanditi parnični trošak koji se sastoji od zastupanja po punomoćniku odvjetniku i u skladu je s Odvjetničkom tarifom, 25% PDV na trošak zastupanja te troška knjig. vještačenja.

18.2. Trošak tužitelja sastoji se od troška sastava zahtjeva za mirno rješenje spora od 100,00 eura, sastava tužbe od 100,00 eura, podneska od 14. prosinca 2016. od 25,00 eura, 7. veljače 2018. od 100,00 eura, 24. rujna 2018. od 25,00 eura, 27. lipnja 2021. od 25,00 eura, 29. srpnja 2025. od 50,00 eura, 17. travnja 2026. od 100,00 eura te zastupanja na ročištima 20. veljače 2018. od 25,00 eura, 20. ožujka 2018. od 50,00 eura, 27. studenog 2025. od 50,00 eura, 20. svibnja 2025. od 100,00 eura što je ukupno 750,00 eura uvećano za PDV od 187,50 eura i trošak vještačenja od 464,53 eura tako da je ukupni parnični trošak tužitelja iznos od 1.402,03 eura, a plate se nalaže tuženoj.

19. Slijedom iznesenoga presuđeno je kao u izreci.

U Karlovcu 5. lipnja 2026.

Sudac: Renata Vrđuka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e - oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta osam dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. OD Klaić&Klaić, Kutina

2. ODO u Klc. GUO na P-DO-529/2016