Poslovni broj: 1 P-2165/2024

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Anđelki Bagić u pravnoj stvari tužitelja ĆB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Šime Mrdeža, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženika Republika Hrvatska, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave zaključene dana 22. travnja 2026. godine u nazočnosti zakonskog zamjenika punomoćnika tužitelja Tomislava Lokasa, odvjetnika u Šibeniku i zakonske zamjenice punomoćnika tuženika MB , savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, na ročištu objave i dostave presude dana 05. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik, za cijelo, fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog slovima K-L-M-N-K na skici mjesta očevida od dana 09.06.2025. godine izrađenoj po VB dipl.ing.geod., a koja skica mjesta očevida je sastavni dio presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku na nekretnini zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] kao vlasnik upisana je Republika Hrvatska.

2. Tužitelj ĆB stvarni je vlasnik dijela navedene nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to dijela označenog slovima M-N-K-L-M površine 773 m2, sve sukladno skici izmjere društva Geolider d.o.o. [adresa] (UB dipl.ing.geod.) od 30.04.2024. godine.

3. Tužitelj je pravo vlasništva predmetne nekretnine naslijedio od pokojnog oca HB i diobom sa sestrom PB. Pok. otac tužitelja istu je stekao nasljeđivanjem od svog oca (djeda tužitelja) HB OB pok. Ć te diobom sa braćom M i KB.

4. Predmetna nekretnina u naravi predstavlja stari maslinik ograđen u cijelosti suhozidom, u posjedu obitelji tužitelja od davnina.

5. Tužitelj se sukladno odredbi čl. 186a ZPP-a prije podnošenja tužbe obratio tuženoj sa zahtjevom za mirnim rješenje spora, ali je u pogledu istog odbijen.

6. Tužitelj ima pravni interes da u cijelosti riješi vlasničke odnose, uskladi zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim i uknjiži pravo vlasništva na svoje ime pa predlaže da naslovni Sud zakaže glavnu raspravu i pozove tuženike, te da se makar zbog ogluhe odnosno izostanka donese presuda.

7. Tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu radi utvrđenja prava vlasništva tužitelja na fizičkom dijelu nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji dio je na skici izmjere društva Geolider d.o.o. [adresa] od 30. travnja 2024. označen slovima M- N-K-L-M, površine 773 m2.

8. Navedeno iz razloga što iz dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno tužitelj u prvom redu nije priložio niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da bi on ili njegov prednik bio vlasnik dijela predmetne nekretnine.

9. U priloženim ispravama se ne spominje nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], niti je tužitelj dokazao da je izvršena materijalna dioba između nasljednika OB pok. Ć te da je njegovom predniku HB pripala predmetna nekretnina.

10. Slijedom navedenog, tužitelj predmetnu nekretninu nije mogao steći temeljem nasljeđivanja, s obzirom da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Također, Republika Hrvatska je uknjižena kao vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok je Grad Šibenik upisan kao posjednik iste u posjedovnom listu br. 305, k. o. [katastarska općina].

11. Osim toga, nisu priloženi dokazi da je tužitelj posjedovao predmetnu nekretninu, nastavno na svoje prednike, zakonom određeno vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ova tužena drži da se o stjecanju prava vlasništva temeljem dosjelosti može donijeti zaključak tek po izvođenju odgovarajućih dokaza, te se zbog navedenog ne protivi izvođenju dokaza predloženih u tužbi.

12. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom povijesnog stanja za kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kako posjedovnog tako i zemljišnoknjižnog stanja, rješenja o nasljeđivanju br. O- 204/64 od 12.06.1964. godine, pregled smrtnog lista pok. ĆBR, dopisa upućenog od strane tužitelja tuženom 12. srpnja 2024., dosudnice od 25. studenog 1937. godine, očevidom na mjestu spora od dana 09. lipnja 2025. godine, saslušanjem svjedoka SB, LB, IB LB sina pok. V i FB pok. U, pregledom skice mjesta očevida od 18. lipnja 2026., kao i priloga uz skicu.

13. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

14. Tužbeni zahtjev je osnovan.

15. Na temelju savjesne i brižne ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj:NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/ 08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25) utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

16. Predmet ovog postupka je utvrđenje prava vlasništva tužitelja na nekretnini zemljišnoknjižno označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to dijela označenog slovima M-N-K-L-M na Skici izmjere, Geolider d.o.o. od 30. travnja 2024. godine, površine 773 m2.

17. Među strankama nije sporno da je tuženik upisan u zemljišnoknjižnom ulošku na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], nadalje nije sporno da se tužitelj tuženiku obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora u pogledu kojeg je odbijen.

18. U ovoj pravnoj stvari sporno je za tuženu jesu li se ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću prema pravilima paragrafa 1472. Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ-a) u vezi odredbe članka 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („ Narodne novine“ 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09,143/12,163/12, dalje : ZV).

19. Uvidom u zemljišne knjige Z.U. proizlazi je da u listu B za predmetnu nekretninu egzistira upis na imenu tužene. Uvidom u povijest promjena na kat. čest. utvrđeno je da je 1954. godine na predmetnoj nekretnini upisan Grad Šibenik. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju O-204/64 od 12. listopada 1964. utvrđeno je da su iza preminulog ČB (otac tužitelja) pok. OB njegovim nasljednicima proglašeni su ĆB, ovdje tužitelj i njegova sestra TB, uvidom u smrtni list iz pok. CB, djeda tužitelja proizlazi da je isti živio u razdoblju od 1862. - 1935. godine.

20. Predmetnu nekretninu identificirao je vještak Pjer Sladoljev, dipl. ing. geod. na uviđaju dana 09. lipnja 2025. godine te je naveo da se do predmetne nekretnine pristupa nesmetano i to makadamskim putem koji se spaja na asfaltni put koji prolazi kroz naselje Podine – Vrcići, Boraja. Sama predmetna nekretnina predstavlja dio većeg zemljišnog kompleksa koji je u naravi sa svih svojih strana omeđen trajnim i vidljivim međnim oznakama u obliku suhozidova, a na predmetnoj nekretnini se u trenutku očevida zatiče formirani maslinik sa 12 stabala maslina i sa jednim stablom trešnje koje se nalazi odmah uz makadamski put. Uvidom u arhivu DGU PUK Šibenik, službeni kat. plan kao i u geodetski snimak koji je ovjerio UB, ovlašteni inženjer geodezije. Predmetnu nekretninu identificiram kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a za koji dio je prema navedenom geodetskom snimku rezerviran novi kat. broj oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

20.1. Sud je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio ocjenjujući ga stručnim, objektivnim i u skladu s pravilima struke, a na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi.

21. Svjedok BB u svom iskazu navodi da mu je dobro poznata nekretnina, jer je rođen u selu i tu je odgojen i tu je živio, njegov otac se zvao GB i on je poznavao dobro oca od tužitelja i djeda. Otac tužitelja se zvao ČB, a djeda OB. Otac mu je inače pričao kad bi išli u polje ili na ispašu ovaca: “ovo je nekretnina od H“, a takvih nekretnina je bilo više među ostalim je i predmetna nekretnina tako njemu pokazana od njegova oca. Inače mu je poznat ČB, bio je dijete kad je bio živ, to je bilo negdje 1952., kad je on bio stariji čovjek, on bi ga vidio da sjedi ispred kuće i tako ga znao. Misli da se otac od H zvao OB. Koliko je OB imao djece nije mu poznato, OB je rođen 1800. i neke godine, ne zna kad je umro, zna da je njegov otac 1919., misli da je OB imao troje djece, zna samo H, a tko su drugo dvoje ne zna. Na predmetnoj nekretnini nije nikad nikoga vidio osim ĆB tužitelja u ovom predmetu i pok. njegovog ćaću H. Oduvijek je nekretnina bila ograđena starim kamenim suhozidom, unutar nekretnine su bile masline, jedan dio je bio u pašnjaku koje se i dan danas vide koje je obrađivao ČB, zna da je ĆB masline obrađivao već 50 godina vjerojatno od smrti svog oca H, a nije nikoga vidio osim njih u tom masliniku. Zna da je njegov otac imao nekretnine u susjedstvu predmetne nekretnine, ali je on tu nekretninu mijenjao za neke druge nekretnine i zato sad tu više nekretnina nema.

22. Svjedok ĐB u svom iskazu navodi da dobro pozna predmetnu nekretninu jer je tu rođen u neposrednoj blizini i tu je živio, poznavao je oca od tužitelja, ne i djeda OB, on je preminuo 1930 i neke godine i njegov otac mu je pričao i on je vidio da je predmetnu nekretninu obrađivao oduvijek otac od tužitelja ČB, on ih je zvao u selu kad bi trebalo posaditi masline pa i u predmetnu nekretninu kad je sadio masline da bi kopali rupe. Sad je nekretnina u naravi maslinik koje je masline posadio od tužitelja otac ČB, on ih je obrađivao, a nastavio ih je dalje obrađivati ĆB. Nikog trećeg nije vidio osim ĆB i H, nije čuo da bi im itko osporavao posjed i vlasništvo. Oduvijek zna da je nekretnina ograđena starim kamenim suhozidom. Prije po pričanjima njegova oca, a i oca od tužitelja ta nekretnina je služila za ispašu jer se ljudi u selu pretežito bavili stočarstvom i od toga su živjeli, a u novije vrijeme otac ČB je posadio tu masline. Uvijek se u selu znalo što je čija zemlja i tako se i pričalo, tako mu je i otac pričao da je predmetna nekretnina vlasništvo od tužiteljeva oca H. Kako se zvao otac od H ne bi znao kazati, on je živio početkom 19 stoljeća i davno je preminuo. Zna da je predmetna nekretnina u posjedu tužitelja, njegova pok. oca H djeda od tužitelja negdje preko 100 godina ono što je njemu poznato, a i ranije je bio njihov posjed po kazivanju njegovih prednika.

23. Svjedok IB, sin pok. V u svom iskazu navodi da je po priči njegove majke koja je rođena TB sad pok. NB sestre tužitelja znam da je predmetna nekretnina vlasništvo njenog dida pok. OB, OB je imao troje djece H, otac moje majke, imao je još M i KB, ali majka mi je pričala da je predmetna nekretnina pripala H u diobi dok je živio. ČB ima pok. OB, ĆB, moju majku NB i tetu TB. Predmetna nekretnina je pripala ĆB. Poznato mi je da se moja majka na ostavinskoj raspravi odrekla nasljedstva, svoj dio je ustupila mlađem bratu ĆB. Otkad znam za sebe predmetna nekretnina je u posjedu mog djeda OB, a po majčinoj priči čak i ranije dugo godina početkom 10 stoljeća je u posjedu kako OB tako i prednika od OB a kako se zvao pradjed odnosno otac od OB meni to nije ispričala. Znam da je i on bio u posjedu jer nekretnina je oduvijek ograđena starim kamenim suhozidom koji je zarastao u mahovinu. Ranije je nekretnina korištena kao ispaša ovcama, danas je maslinik koji je posadio otac od tužitelja ČB u čijem posjedu je danas tužitelj po smrti svog oca H. Koliko mi je poznato nikad se nitko nije javio da bi osporavao pravo vlasništva tužitelju po priči moje majke NB.

24. Svjedok ŽB pok. U i TB, u svom iskazu navodi da je njegova majka TB rođena NB, a udana ŽB uvijek govorila da je predmetna nekretnina prepuštena njegovom ujaku ĆB nakon smrti njegova djeda H, da se u to ne smijemo dirati. Majka mu je pričala da je masline sadio djed ČB i obnavljao njegov ujac i majka. Inače nekretnina je oduvijek ograđena suhozidovima sa svih strana kao i većina nekretnina gdje su svima granice određene kamenim suhozidovima. Od H otac se zvao OB, on je živio 1800. i neke godine. Nije s majkom o tome pričao zaboravio je kako se zvao pradjed, zna da se prababa zvala P, a kako se pradjeda zvao to se teško može sjetiti, misli da je O. Njegov djed OB je imao H, KB i M, a ČB je imao 4 djece i to DB, ŠB, dvije kćeri NB i njegovu majku TB. AB je preminuo kao dijete. Nikad nije čuo da bi njegovom djedu H bilo tko pravio problem pa i njegovom ujaku ĆB da bi nekretnina pripala nekom trećem.

25. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka jer su objektivni, logični i u skladu s ostalim dokazima provedenima u postupku te se međusobno nadopunjuju.

26. U tijeku postupka nakon svih izvedenih dokaza sud je utvrdio kako tužitelj predmetnu nekretninu obrađuje te je na istoj posadio 12 stabala maslina kako je na uviđaju zatečeno stanje, a iz iskaza svjedoka kojima je sud u ovom postupku poklonio vjeru jer ih smatra istinitima i vjerodostojnima proizlazi da je nekretninu nakon smrti oca H naslijedio upravo tužitelj, koji je zajedno sa svojim ocem istu nekretninu i obrađivao, te da je ista nekretnina ograđena suhozidovima sa svih strana, a koji su ujedno predstavljali granicu predmetne nekretnine, te da je predmetna nekretnina ranije služila za ispašu ovaca. Uz to, na Skici izmjere društva Geolider d.o.o sačinjene po dipl. ing. geod. UB, od dana 30. travnja 2024., a koja je označena slovima M-N-K-L-M, površine 773 m2, proizlazi da je ista istovjetna Skici mjesta očevida sačinjenoj po dipl. ing. geod. Pjer Sladoljev, a na kojoj je označena slovima K-L-M-N- K, te da na istom se zatiče poljoprivredna kultura maslina.

27. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472 OGZ-a, koji se primjenjuje na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Službeni list 86/46) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine 73/91) vlasništvo na državnom imovinom mogu se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi zašto se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941. godine.

28. Na temelju članka 388. ZV. st. 2 stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

29. Dosjelost u stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekinutim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara, faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime na originalan način ono što je do tada posjedovao kao pošten posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.

30. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu u vrijeme dosjelosti se računa i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako time se ne vrijeđa vlasničko pravo osoba koja ta prava nisu stekla temeljem odredbe čl. 388. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog zakona.

31. Pravnim pravilom paragrafa 1472 OGZ-a propisano je da protiv državne imovine nije dovoljno opće i redovno vrijeme dosjelosti, već da posjednikova prava koja nisu upisana u javne knjige se mogu steći samo posjedom od 40 godina, a koje pravilo se primjenjuje u konkretnom postupku, obzirom da se radi o stjecaju prava vlasništva nasljeđivanjem, na temelju kojeg se vlasništvo stječe u trenutku otvaranja nasljedstva.

32. Tužitelje je u ovom postupu nedvojbeno dokazao (iskazima svih saslušanih svjedoka, te neposrednim opažanjem suda na očevidu) da je zajedno sa svojim prednicima u samostalnom i poštenom posjedu preko 40 godina prije 6. travnja 1941. godine sukladno tada važećim propisima paragrafa 1472. OGZ-a, pa su neosnovani navodi tužene da tužitelj nije mogao steći predmetnu nekretninu dosjelošću i nasljeđivanjem, obzirom da je stekao vlasništvo predmetne nekretnine nasljeđivanjem, nakon smrti svog oca pok. HB, koji je zajedno s tužiteljem i obrađivao nekretninu, te je tužitelj također sa svojom sestrom JB rođ. HB izvršio materijalnu diobu, što u svom stranačkom iskazu navodi svjedok ŽB sin pok. JB, te nećak ovdje tužitelja. Nadalje otac tužitelja pok. ČB isto pravo je stekao nasljeđivanjem od svog oca pok. RB pok. Ć (djed tužitelja) koji je živio u razdoblju od 1862. -1935. godine, iz čega proizlazi da je pravni prednik tužitelja bio u posjedu predmetne nekretnine početkom 19. stoljeća, a koja nekretnina je služila za ispašu stoke, dok na njoj nisu posađene masline kao što je to i danas. Shodno tome daje se zaključiti da su pravni prednici tužitelja bili u dugotrajnom, neprekinutom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, te su stekli vlasništvo temeljem dosjelosti po svojim prednicima čiji posjed je bio (pošteni sukladno paragrafu 328. OGZ-a, od pamtivijeka, jer se pošteni posjed predmnijeva).

33.U skladu s navedenim tužitelj je kao nasljednik oca, nastavio posjed predmetne nekretnine, stečene nasljeđivanjem, obzirom da ostavina umrle osobe prelazi na nasljednike po sili zakona u času njegove smrti, što je sukladno odredbi članka 135. Zakona o nasljeđivanju- „ Službeni list FNRJ, broj 20/55, „Službeni list SFRJ broj 12/65, „Narodne novine broj : 52/71,47/78, članak 122. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13), a što je propisano i po paragrafu 547.OGZ da se nasljedstvo otvara u trenutku smrti ostavitelja i istom trenutku imovina umrlog prelazi na nasljednike, a što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-493/1999-2 od 13. studenog 2002. godine, pa kako je pravo vlasništva stečeno dosjelošću po prednicima tužitelja, a i nasljeđivanjem prešlo na tužitelja, a što je u skladu i sa odredbom članka 114. ZV. Kako je utvrđeno da je pravo vlasništva od strane pravnih prednika tužitelja stečeno dosjelošću, a potom je nasljeđivanjem prešlo na tužitelja, te da upis na tuženu Republiku Hrvatsku ne odgovara pravnom ni činjeničnom stanju, to je tužbeni zahtjev tužitelja trebalo prihvatiti i presuditi kao u pravorijeku ove presude.

34. Odluka o trošku je izostala obzirom da stranke nisu popisale parnični trošak.

U Šibeniku, dana. 05. lipnja 2026. godine

SUDAC

Anđelka Bagić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

DN-a:

- kao na ročištu objave i dostave presude dana 05. lipnja 2026. godine