Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-Buie
Buje, Istarska 1
Posl.br. Pp-852/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Ipša d.o.o. i njene odgovorne osobe IO, oboje zastupani po Sanji Čohilj Vadinjof, odvjetnici u odvjetničkom društvu Čohilj i partneri iz Pule, zbog prekršaja iz čl.167.st.1.toč.4. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/20, 142/23), temeljem čl.182.st.1.toč.1. Prekršajnog zakon, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenika i njihova branitelja, dana 14. svibnja 2026. g.
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENICI:
1. IPŠA d.o.o., OIB: 09305254652, sa sjedištem u [adresa], djelatnost: poljoprivreda, trgovina i usluge, turistička agencije, pravna osoba, osoba ovlaštena za zastupanje PO, član uprave, OIB [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,
2. IO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1969., od oca I i majke P, sa prebivalištem u [adresa], hrvatska državljanka, odgovorna osoba u pravnoj osobi, po zanimanju ekonomski tehničar, mjesečna primanja oko 1.800,00 eura, udana, majka dvoje punoljetne djece, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana, ne vodi se drugi postupak prema vlastitoj izjavi.
oslobađaju se od optužbe
da bi tijekom mjeseca listopada i studenog 2024. g. na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u okoliš odbacivali otpad ključnog broja KB020301 (otpadna maslinova komina) u količini od 200 tona, odnosno na mjesto koje ne bi bilo predviđeno za odlaganje otpada,
čime bi počinili djelo prekršaja iz čl.18.st.1. Zakona o gospodarenju otpadom kažnjivo temeljem odredbe čl.167.st.1.toč.4. cit. zakona.
Temeljem čl.140.st.2. Prekršajnog zakona okrivljenici su oslobođeni plaćanja troškova prekršajnog postupka i oni padaju na teret ovog suda.
Obrazloženje
1. Protiv okrivljenika ovom sudu na daljnje postupanje, dostavljen je prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zaštite okoliša, pod brojem KLASA: UP/I-351-01/25-04/24, URBROJ: 443-02-02-13-25-2 od 18. ožujka 2025. godine.
2. Okrivljenici su tim nalogom proglašeni krivima zbog počinjenja djela opisanog u izreci ove odluke te si im izrečene novčane kazne, na isti su uložili pravovremeno prigovor, pa je isti stavljen van snage,zbog čega je pred ovim sudom proveden redovni postupak.
3. Pred ovim sudom održana je glavna rasprava na kojoj su okrivljenici u svojoj obrani u bitnome spore odgovornost navodeći kako se dugi niz godina bave maslinarstvom, te imaju i vlastitu uljaru, dok terećenje iz prekršajnog naloga ne mogu smatrati točnim, gdje ih se tereti da bi u okoliš odbacili otpad maslinovog komina, jer se u konkretnom slučaju ne radi o otpadu, budući se on kao nusproizvod prilikom prerade maslina odlagao na poljoprivredno zemljište, koje se nalazi u njihovu vlasništvu. Nadalje su naveli da se nakon prerade i fermentacije komina koristi kao gnojivo za same nasade maslina, a da je je tome tako, priložili su prilikom ulaganja prigovora dopis Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 28. listopada 2020. god. iz kojeg je vidljivo kako se u navedenom slučaju kada se komina masline koristi kao organsko gnojivo da se ne smatra otpadom. Navedeno mišljenje nadležnog ministarstva, prilikom inspekcijskog nadzora, nije predočeno inspektoru zaštite okoliša. Također sun prilažili i rješenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije izdano u mjesecu lipnju 2025. godine kako za liniju prerade maslina u maslinovo ulje nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, a to sve stoga što je tijelo utvrdilo da se ni na koji način proizvodnjom ulja iz maslina pa i odlaganjem komine ne onečišćuje okoliš jer se predmetna komina koristi kao gnojivo.
4. Braniteljica okrivljenika navela je kako okrivljenici ističu da je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom navedeno kako je otpad svaka tvar ili predmet koju posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. U konkretnom slučaju okrivljenici otpad niti namjeravaju, niti odbacuju, niti moraju odbaciti jer predmetnu kominu kao organsko gnojivo iskorištavaju dalje u proizvodnji maslina odnosno za gnojidbu vlastitih maslinika, ali i vinograda. Predmetna komina, da čini veliki dio njihove proizvodnje, odnosno isto se koristi kako bi se poboljšalo tlo u maslinicima i vinogradima, što zasigurno ne bi bio slučaj da se radi o otpadu kojim se okoliš onečišćuje, a ne oplemenjuje kao što je to slučaj kod komine. Nadalje se ističe i kako u Republici Hrvatskoj nikada nije postojao niti sada postoji ovlašteni sakupljač komine, a niti je ikakvim Pravilnikom, konkretno Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, regulirano i propisano da bi se komina trebala tretirati kao otpad i odlagati na poseban način, odnosno predati ovlaštenom sakupljaču komine. Okrivljenici navode i da je tek ove godine upravo zbog neuravnotežene prakse oko gospodarenja kominom izmijenjen Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta u pogledu gospodarenja kominom, iz kojeg proizlazi da se komina ne tretira kao otpad već kao tvar koja se dalje koristi u gospodarske svrhe, odnosno kao organsko gnojivo što govori u prilog činjenici da su prekršajni postupak protiv ovdje okrivljenika i terećenje istih, da su nepropisno odbacili odnosno zbrinuli otpad, potpuno promašeni.
5. U svojstvu svjedoka ispitan je viši inspektor zaštite okoliša EO, koji je iskazao kako je stav Državnog inspektorata u odnosu na spomenutu kominu masline da se ne radi o nusproizvodu, jer da bi nešto bilo nusproizvod, mora biti upisan u očevidnik pri nadležnom tijelu. Točno je da se komina masline može koristiti u poljoprivredi, ali ne u njezinoj početnoj fazi, nego je potrebno da ista odleži minimalno jednu godinu, pa da se u toj prvoj godini, radi o bio otpadu koji spada u Zakon o gospodarenju otpadom (čl.18. cit. zakona). Također je naveo da u vrijeme optužnog prijedloga nije bio donesen pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, već je on stupio na snagu naknadno, pa da je sada istim reguliran postupak odlaganja i korištenja komina masline, na način da to više spada pod jedinice lokalne samouprave. Pri tome je naglasio da kada se odlaže komina u masline u tlo prije proteka prve godine, da sva tekućina odlazi u tlo koje je porozno i time dolazi do onečišćenja. Naveo je kako on osobno nije proveo uzorkovanje komine niti mu je predočena analiza komine i utjecaja na tlo, dok da nije upoznat sa rješenjem Ministarstva zaštite okoliša vezano za uljare. Kada mu je predočen dio teksta navedenog rješenja, ponovio je da to upravo potvrđuje ono što je ranije naveo, a to je da uljare imaju mogućnost kompostiranja komine na mjestu nastanka, ali da se to jednostavno ne čini.
6. U postupku je sud na uvidu imao i pročitao zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 14. veljače 2025., izvadak iz zemljišne knjige, ispis iz sudskog registra, očitovanje Ministarstva poljoprivrede na problematiku zbrinjavanja vegetativne vode i komine masline, rješenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije od 11. lipnja 2025. g., rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 28. veljače 2018. g., analitičko izvješće laboratorija Virovitica, kopije fotografija navedenog prekršaja, te izvode iz prekršajne evidencije.
7. Tijekom postupka nespornim je utvrđeno da su okrivljenici na poljoprivredno zemljište koje je navedeno u činjeničnom opisu djela prekršaja odbacili maslinovu kominu.
8. U predmetu je sporno ključno pitanje prava okoliša, a to je da li je komina masline, kada se koristi kao organsko gnojivo na vlasnikovim maslinicima, uopće "otpad" u pravnom smislu.
9. Odredba čl.4.st.1.toč.48. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21) definira otpad kao "svaku tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti".
10. Ako se predmetna komina ne odbacuje, ne namjerava odbaciti i nema obveze odbaciti, jer se sustavno koristi kao organsko gnojivo, tada komina u konkretnom slučaju, po zakonskoj definiciji, može biti izvan pojma otpada, što obrana okrivljenika upravo to ističe, odnosno da se komina ne odbacuje nego iskorištava kao organsko gnojivo za maslinike i vinograde okrivljenika.
11. Inspektor EO je naveo da komina nije nusproizvod jer nije upisana u Očevidnik nusproizvoda. Taj stav ima uporište u odredbi čl.15.st.1. cit. zakona, koji propisuje da se tvar smatra nusproizvodom "ako je upisana u Očevidnik nusproizvoda".
12. Definicija nusproizvoda iz čl.4.st.1.toč.34. Zakona o gospodarenju otpadom glasi: "nusproizvod je proizvodni ostatak, koji nije ni otpad ni proizvod i koji je upisan u očevidnik nusproizvoda".
13. Upis u očevidnik je po zakonskom tekstu, konstitutivni element statusa nusproizvoda, ali nepostojanje statusa "nusproizvoda" ne znači automatski da je nešto "otpad", jer između tih dvaju pojmova postoji dio koji zakon regulira kroz definiciju otpada.
14. Ako komina ne ispunjava definiciju otpada (posjednik je ne odbacuje, ne namjerava odbaciti, nema obveze odbaciti), nije je potrebno ni kategorizirati kao nusproizvod da bi izbjegla status otpada.
15. Važeća EU Direktiva o otpadu (2008/98/EZ, čl.5.) koja se Zakonom o gospodarenju otpadom prenosi u hrvatsko pravo, propisuje da se tvar koja nastaje kao rezultat proizvodnog procesa, a čiji primarni cilj nije njezina proizvodnja, ne smatra otpadom ako su ispunjeni supstancijalni uvjeti D2EPIV:
- je li osigurana daljnja uporaba tvari,
- može li se upotrijebiti izravno bez dodatne obrade,
- nastaje li kao sastavni dio proizvodnog postupka,
- je li daljnja uporaba dopuštena i neće dovesti do štetnih učinaka.
16. Komina masline zadovoljava sve četiri navedene pretpostavke kada se koristi kao organsko gnojivo na vlastitim maslinicima: nastaje u procesu prerade maslina, koristi se izravno u agronomske svrhe, sastavni je dio ciklusa maslinskog uzgoja, a nadležno ministarstvo je zauzelo stav da njezina primjena nije ekološki štetna.
17. Dopis Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 28. listopada 2020. je relevantan dokaz jer sadrži stav nadležnog tijela da se komina masline, kada se koristi kao organsko gnojivo, ne smatra otpadom.
18. Naime, u svojem očitovanju od 28. listopada 2020. Ministarstvo poljoprivrede između ostalog navodi da ako se komina masline koristi na poljoprivrednom zemljištu kao organsko gnojivo ili poboljšivač tla, ista se ne smatra otpadom i ne podliježe odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom. U uputi proizvođačima u sektoru maslinovog ulja i stolnih maslina Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva također se navodi da se obrađena komina masline u slučaju da se koristi na poljoprivrednom zemljištu kao organsko gnojivo ili poboljšivač tla ne smatra otpadom.
19. Navedeno rješenje ima višestruki značaj, jer utvrđuje nepostojanje ekološke štete kao pretpostavke za klasifikaciju kao otpad (nema štetnog učinka na okoliš), potvrđuje legitimnu funkcionalnu svrhu odlaganja komine.
20. Iskaz inspektora sadrži nekoliko proturječja, naime sam je potvrdio da nije proveo uzorkovanje komine niti mu je predočena analiza utjecaja na tlo. Time nije dokazan konkretan štetni učinak na okoliš, što je element koji je, iako nije eksplicitan u biću prekršaja iz čl.18.st.1. cit. zakona, ključan za razlučivanje komine kao otpada od komine kao organskog gnojiva.
21. Nadalje, inspektor tvrdi da je u prvoj godini odlaganja komine "biootpad koji spada pod Zakon o gospodarenju otpadom". Ovaj stav nije potkrijepljen nijednim zakonskim ili podzakonskim propisom koji je bio na snazi u trenutku počinjenja djela prekršaja kojima se okrivljenici terete. Nema zakonske odredbe koja bi propisivala jednogodišnju karantenu za kominu masline kao uvjet za njezino korištenje kao gnojiva.
22. Također, inspektor nije bio upoznat s rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, a nakon što mu je predočeno, interpretirao ga je selektivno. Ovakav iskaz pokazuje da inspektor nije raspolagao cjelovitim normativnim kontekstom pri provođenju nadzora.
23. Dana16.listopada 2025. stupile su na snagu Izmjene pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (Narodne novine broj: 71/2019 i 127/2025) koji u članku 3. točka 17. propisuje da je komina masline pasta koja ostane nakon ekstrakcije ulja iz masline. Pravilnik u članku 10.b propisuje uvjete skladištenja komine masline na poljoprivrednom zemljištu. Treba imati u vidu da je u istom Pravilniku člankom 3. točka 5. propisano što je otpadni mulj, a iz toga što je pravilnikom propisano da je komina masline pasta proizlazi da je donositelj pravilnika ne smatra otpadom.
24. Inspektor sam potvrđuje da je pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta (kojim je reguliran tretman komine) donesen naknadno, što znači da u trenutku počinjenja prekršaja nije postojao propis koji bi zabranjivao ili posebno regulirao korištenje komine kao gnojiva.
25. Nadalje, Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi za 2026. izrijekom navodi "dozvoljena je primjena krutog stajskog gnoja, komposta, komine masline ili drugih organskih krutih gnojiva" u maslinicima. Ovaj propis, iako kasniji, potvrđuje da se komina masline tretira kao organsko gnojivo, a ne kao otpad.
26. Slijedom toga, predmetna komina masline, primijenjena kao organsko gnojivo na vlasnikovim maslinicima i vinogradima, ne ispunjava zakonsku definiciju otpada iz čl.4. st.1.toč.48. Zakona o gospodarenju otpadom, jer je okrivljenici nisu odbacivali, nisu namjeravali odbaciti i nisu je morali odbaciti.
27. Iz svega gore navedenog proizlazi da komina masline nije otpad, slijedom čega je trebalo odlučiti kao u izreci ove presude i temeljem odredbe čl.182.st.1.toč.1. Prekršajnog zakona okrivljenike osloboditi optužbe iz razloga što djelo kako je opisano u optužnom aktu nema obilježja prekršaja.
28. Troškovi prekršajnog postupka temeljem čl.140.st.2. Prekršajnog zakona padaju na teret ovog suda.
U Bujama, dana 05. lipnja 2026. godine.
Zapisničarka
Jelena Blažanović, v.r.
Sutkinja
Sanja Božić Turina, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Svaki okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte ovom Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
O TOME OBAVIJEST:
1. Okrivljenicima i braniteljici,
2. Tužitelju,
3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,
4. Spis, ovdje.
