REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

[adresa]

Poslovni broj: Pp-8950/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Tonki Grgičević, uz sudjelovanje Jadranke Povoljnjak, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe Slatinica Ride, j.d.o.o., te protiv II. okrivljene odgovorne osobe JĆ, zastupanih po branitelju odvjetniku Jošku Biliškovu, zbog prekršaja iz čl.172.st.2.t.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju, te čl. 227.st.1.t.1. i st.2. Zakona o radu, odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Služba za nadzor radnih odnosa, na temelju čl.238.st.9. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), nakon održane glavne i javne rasprave, 03. lipnja 2026., javno je objavio i

p r e s u d i o

I. Na temelju čl.182. točka 1. Prekršajnog zakona

I. okrivljenik: Slatinica Ride, j.d.o.o. – pravna osoba, OIB: 50451870483, sa sjedištem u [adresa], nekažnjavan

II. okrivljenik: GĆ – kao odgovorna osoba, rođen **.**.1990., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u mjestu [adresa]

OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE

1) „što kao I. okrivljenik i II. okrivljenik nisu nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja dostavili prijavu o promjeni tijekom osiguranja u propisanom roku, u skladu s čl. 112.st.1.t.5. Zakona o mirovinskom osiguranju i to za radnika KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] prijavu o promjeni tijekom osiguranja podatka pod točkom 16. i 24. obrasca, odnosno podatka o dnevnom radnom vremenu osiguranika i podatka o ugovoru o radu sklopljenom na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom nisu dostavili u roku od 24 sata od nastale promjene, odnosno najkasnije u Zagrebu dana 02.11.2023. budući su promjenu izvršili s datumom promjene 01.11.2023., već su istu prijavu o promjeni tijekom osiguranja dostavili u Zagrebu nakon isteka propisanog roka dana 03.11.2023.

čime su I. okrivljenik kao pravna osoba i II. okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi postupili protivno čl. 112.st.1.t.5. Zakona o mirovinskom osiguranju te počinili prekršaj iz čl. 172.st.2.t.5. i st.3. istog Zakona.“

2) „što su kao I. okrivljenik i II. okrivljenik s radnikom sklopili ugovore o radu u kojima je probni rad ugovoren u trajanju dužem od zakonom dopuštenog, odnosno protivno čl.53. st.3. Zakona o radu. Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je poslodavac s radnikom KĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] sklopio ugovore o radu na određeno vrijeme u Zagrebu kako slijedi: dana 20.10.2023. za razdoblje od 20.10.2023. do 31.12.2023. u kojem je ugovorio probni rad u trajanju od 6 mjeseci, dana 01.11.2023. za razdoblje od 20.110.2023. do 31.12.2023. u kojem je ugovorio probni rad u trajanju od 6 mjeseci, dana 29.12.2023 za razdoblje od 01.01.2024. do 31.12.2024. u kojem je ugovorio probni rad u trajanju od mjeseci, odnosno poslodavac je s imenovanim radnikom ugovorio probni rad u trajanju od 20.10.2023. do 01.07.2024., odnosno u trajanju dužem od zakonom dopuštenog budući je zakonom propisano da probni rad ne smije trajati duže od 6 mjeseci

čime su I. okrivljenik kao pravna osoba i II. okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi postupili protivno odredbi čl. 53.st.3. Zakona o radu te počinili prekršaj iz čl.227.st. 1.t. 1 .i st.2. istog Zakona.“

II. Na temelju čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor radnih odnosa, br. Klasa: 16-02/24-01/1920, Urbroj: 443-02-01-10-24-06 izdao je 20.06.2024. prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Na navedeni prekršajni nalog I. i II. okrivljenik su pravovremeno podnijeli prigovor, zbog poricanja prekršaja, pa je na temelju čl.238.st.9. Prekršajnog zakona, prekršajni nalog stavljen izvan snage i nastavljeno je s prekršajnim postupkom.

3. I. i II. okrivljenik su u svojoj pisanoj obrani poricali izvršenje djela prekršaja, te su naveli da nisu počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret, niti su se u njihovom postupanju ostvarila obilježja predmetnog prekršajnog djela, te se ne smatraju krivim za počinjenje istih. Istakli su da je činjenični opis djela prekršaja nepodoban za meritorno odlučivanje, te se prvookrivljena pravna osoba protivila podnijetom optužnom aktu jer je isti neuredan za meritorno raspravljanje i odlučivanje. Naime, činjenični opis djela nije postavljen sukladno postupovnom prekršajnom propisu, niti se naracija optužnog akta može podvesti pod blanketne norme, a koja se prama stavu Visokog prekršajnog suda, ima navoditi u činjeničnom opisu djela. Iz podnijetog optužnog prijedloga nisu razvidni niti mjesto, niti vrijeme, a niti način počinjenja prekršajnog djela, kao niti zakonski naziv prekršaja i propis kojim je određen stoga uopće nije moguće utvrditi da li iz činjeničnog opisa radnje prekršaj proistječe zakonsko obilježje prekršaja koji je tužitelj imao namjeru okrivljenima staviti na teret , te je isti obrani u cijelosti nerazumljiv. Sud, kako je to u skladu sa ustaljenom praksom i zakonom nije ovlašten samostalno iz činjeničnog opisa, obrazloženja ili dokaza zaključivati o namjeri tužitelja, te sastavljati opis optužbe i navoditi zakonski naziv prekršaja, te propise kojim je određen, budući bi time počinio apsolutno bitnu povredu

iz čl. 195. st. 1. toč. 6, Prekršajnog zakona , odnosno povrijedio bi propise prekršajnog postupka o pitanju postoji li optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja. Naime, samo je tužitelj ovlašten i obvezan sastaviti konkretiziran opis optužbe s mjestom, vremenom, načinom te konkretnim opisom prekršaja koji sadrži sva bitna obilježja i odlučne činjenice , a dokazi koje tužitelj dostavi i predloži, sud je ovlašten provesti kako bi na temelju istih utvrdio da li je optužba osnovana, te je obvezan navesti zakonski naziv prekršaja i propis kojim je određen, šțo je u ovom slučaju tužitelj propustio učiniti, te ovakav optužni prijedlog nije uredan i nepodoban za meritorno raspravljanje i odlučivanje. Prvookrivljena pravna osoba, stoga je u cijelosti poricala počinjenje bilo kakva prekršaja jer je sve radnike uredno i prijavilo i odjavilo, te je vodio sve potrebne evidencije o radnicima, za koje je odgovoran u skladu sa pozitivnim propisima RH. Istakli su da je tužitelj pogrešno utvrdio činjenično stanje da se kasnilo s prijavama osiguranja i da nadležnim tijelima MIROH-a, nisu dostavljene pravodobne odjave, kao što je pogrešno utvrđeno činjenično stanje da je bio ugovoren probni rok u trajanju dužem od propisanog. Naime, SLATINICA RIDE j.d.o.o. i radnik CĆ, su dana 13. 02. 2024. g. sklopili sporazum, kojim SLATINICA RIDE j. d. o. o., zbog dobrog obavljanja povjerenih radnih zadataka od strane imenovanog radnika, smatrajući da je radnik zadovoljio na probnom radu, te da više nema potrebe za probnim radom, u suglasnošću sa radnikom, stavila izvan snage odredbe ugovora o radu, sklopljenog 29. 12. 2023. g., a koje se odnose na probni rad.

3.1. U odnosu na II. okrivljenu - fizičku osobu, istakli su da se isti tereti kao odgovorna osoba, ali da prema ustrojstvu, organizaciji rada i uobičajenom postupanju kod I. okrivljene pravne osobe, II. okrivljeni GĆ nije odgovorna osoba I. okrivljene pravne osobe koja je dužna skrbiti se o obavljanju predmetnih poslova odnosno obavljati poslove u pogledu radno pravnog statusa zaposlenika SLATINICE RIDE j. d. o. o. i slično. Naime, dana 01. 08. 2023. g. direktor GĆ donio je AKT DRUŠTVA o razvrstavanju radnih mjesta poslova prijevoza i usluge u pravnoj osobi te ovlastima i odgovornostima zaposlenika za provedbu zakonskih obveza za svako radno mjesto društva SLATINICA RIDE j, d. o. o., kojim aktom je rasporedio odgovornost za predmetne poslove na niže rangirane zaposlenike. Istakli su da iz navedenog akta te povijesnog izvatka iz sudskog registra proizlazi kako drugookrivljeni nije odgovorna osoba prvookrivljene pravne osobe koja je dužna skrbiti se o odjavi/prijavi zaposlenika pravne prvookrivljene pravne osobe, na obvezno mirovinsko osiguranje, odnosno, poduzimati bilo kakve formalne radnje u pogledu radno pravnog statusa zaposlenika SLATINICE RIDE j. d. o. o. i slično. Također su istakli da je novčana sankcija određena prekršajnim nalogom isuviše visoka i neprimjerena svim okolnostima slučaja, naročito uzimajući u obzir odsustvo bilo kakve štetne posljedice, te dosadašnjih ponašanja okrivljenika, dok okrivljeni inače zapošljava cca 200-tinjak radnika koji od toga zaposlenja prehranjuju svoje obitelji, što bi se svakako dovelo u pitanje ukoliko bi bili primorani platiti izrečenu prekršajnu sankciju.

4. U dokaznom postupku sudac je ispitao svjedoke JĆD i ZĆ, te je pročitao i razgledao dokaze u spisu i to AKT društva o razvrstavanju radnih mjesta poslova prijevoza i usluga u osobi, te ovlastima i odgovornostima zaposlenika za provedbu zakonskih obveza za svako radno mjesto društva Slatinica Ride j.d.d.o. od 01.08.2023., povijesni izvadak iz sudskog registra, Sporazum od 13.02.2024., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja klasa: 116-02/24-01/1920, urbroj:443-02-01-10-24-01 od 23.04.2024., prijavu o

početku osiguranja HZMO, prijavu o promjeni tijekom osiguranja, ugovore o radu na određeno vrijeme od 20.10.2023., 1.11.2023. i 29.12.2023., te izvod iz prekršajne evidencije.

5. Svjedokinja JĆD navela je da je Aktom društva o razvrstavanju radnih mjesta od 01. kolovoza 2023. imenovana kao voditelj administrativnih poslova, te je u istom aktu jedan od njezinih poslova i vođenje i ispunjavanje, te ažuriranje svih ugovora o radu, te prijave svih osiguranja nadležnim tijelima mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja, te plaćanje doprinosa, pa je ona bila odgovorna osoba u slučaju vezanom za prijavu eventualne promjene tijekom osiguranja za radnika KĆ, te sastav ugovora o radu. Zbog proteka vremena ne sjeća se točno sadržaja samih ugovora o radu vezanih za radnika KĆ, ali koliko se sjeća isti je radio određeno vrijeme s probnim radom, međutim, prije isteka probnog rada koji je ugovoren ugovorima, sporazumom od 13.02.2024. utvrđeno je da je radnik zadovoljio na probnom radu, te je navedeno da se točka Ugovora koji se odnosi na probni rad više ne primjenjuje. Istakla je da probni rad sigurno nije trajao više od 6 mjeseci. Navela je da je u vrijeme događaja ona bila odgovorna osoba za prijavu i odjavu te sklapanje ugovora, te da GĆ nije bio niti zadužen niti odgovoran za taj dio posla.

6. Svjedok ZĆ naveo je da je 2023. godine bio zaposlen kod pravne osobe Slatinice Ride kao asistent JĆD, koja je bila raspoređena na poslovima voditelja administrativnih poslova, te joj je pomagao kod prijava radnika mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, kao i kod izrade ugovora o radu za djelatnike. Istakao je da gospodin GĆ nije bio odgovorna osoba za dio koji se odnosio na prijave zaposlenika te sklapanje ugovora, već je za to Aktom društva bila zadužena voditeljica administrativnih poslova, a kako je naveo on joj je bio asistent. Nadalje je naveo da se ne sjeća konkretnog ugovora s radnikom KĆ.

7. Sud je, nakon provedenog postupka, u odnosu na prekršaj opisan pod točkom 1. optužnog akta a koji je citiran u toč.1. izreke presude, utvrdio da se okrivljenicima stavlja na teret da nisu u propisanom roku dostavili prijavu o promjeni tijekom osiguranja, sukladno članku 112. stavak 1. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, te da takav činjenični opis ne sadrži bitna obilježja djela prekršaja.

8. Naime, u činjeničnom opisu nije precizirano koja je konkretna promjena nastupila tijekom osiguranja, nije naveden točan trenutak, dan i sat, nastanka promjene, te nije naveden točan trenutak, dan i sat, podnošenja prijave nadležnom tijelu, već se opis u optužnom prijedlogu svodi na navođenje datuma, bez točne vremenske konkretizacije.

9. Sud posebno ističe da je prema zakonskoj odredbi predmetni rok propisan u satima, a ne u danima, i to kao rok od 24 sata od nastale promjene. U takvoj situaciji, za utvrđivanje eventualnog prekoračenja roka nužno je navesti točan trenutak - sat nastanka promjene i trenutak -sat podnošenja prijave.

10. Budući da optužni prijedlog ne sadrži takve podatke, nije moguće sa sigurnošću zaključiti da li je i kada došlo do prekoračenja roka, odnosno protupravnog ponašanja okrivljenika, slijedom čega činjenični opis djela ne sadrži sva bitna obilježja prekršaja.

11. U odnosu na djelo prekršaja opisano pod točkom 2. optužnog akta koje je citirano u toč. 2. izreke presude ističe se da je u činjeničnom opisu navedeno da su okrivljenici sklopili ugovore o radu protivno članku 53. stavak 3. Zakona o radu u kojima je „ probni rad ugovoren u trajanju dužem od zakonom dopuštenog“.

12. Međutim, članak 53. stavak 3. Zakona o radu propisuje da „probni rad ne smije TRAJATI duže od 6 mjeseci“ iz čega proizlazi da Zakon sankcionira njegovo stvarno trajanje, a ne ugovaranje, te je sud utvrdio da u ovom dijelu optužni akt, također, ne sadrži bitna obilježja djela prekršaja.

13. Iz provedenih dokaza proizlazi da su poslodavac i radnik 13. veljače 2024. sklopili sporazum kojim je utvrđeno da je radnik zadovoljio na probnom radu te da se odredbe o probnom radu više ne primjenjuju, a što proizlazi iz čl. 2. i 3. citiranog Sporazuma.

14. Sud je prihvatio navode obrane okrivljenika da se radi o izmjeni ugovornog odnosa unutar postojećeg radnog odnosa, odnosno o internoj organizacijskoj promjeni, a ne o nastanku nove osnove osiguranja.

15. U nedostatku precizne konkretizacije u optužnom aktu, nije moguće nedvojbeno utvrditi da li se radi o promjeni koja podliježe obvezi prijave u smislu članka 112. Zakona o mirovinskom osiguranju, niti kada je ista točno nastupila.

16. Naime, iz opisa djela u optužnom aktu nije jasno da li se radi o jednom kontinuiranom radnom odnosu ili o više uzastopnih ugovora, te nije navedeno na koji način je utvrđen kontinuitet probnog rada i njegovo ukupno trajanje, te koji je pravni učinak sporazuma kojim je probni rad ukinut.

17. U konkretnom slučaju, iz provedenih dokaza proizlazi da je između poslodavca i radnika sklopljen sporazum kojim je probni rad izričito okončan, uz utvrđenje da je radnik zadovoljio na probnom radu. Time je faktično probni rad prekinut prije eventualnog isteka spornog razdoblja, odnosno rok koji je prethodno naveden u ugovorima je izmijenjen voljom ugovornih stranaka sporazumom od 13.02. 2024., te je prestao proizvoditi pravne učinke.

18. U takvim okolnostima, sud je našao da nije dokazano da je probni rad u konkretnom slučaju trajao duže od šest mjeseci, pa slijedom toga niti, kada bi isto bilo navedeno u optužnom aktu, nije dokazano da je ostvareno bitno obilježje djela prekršaja iz članka 53. stavak 3. Zakona o radu.

19. Nadalje, provedenim dokaznim postupkom sud je utvrdio da tijekom postupka nije dokazana konkretna i individualizirana odgovornost II. okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi JĆ.

20. Naime, iz priloženog Akta društva, kao i iz iskaza ispitanih svjedoka JĆD i ZĆ koji su iskazivali suglasno, detaljno i okolnosno, proizlazi da su poslovi administracije, uključujući prijave i odjave osiguranja povjereni drugim zaposlenicima, te nije utvrđeno da je II. okrivljenik osobno bio zadužen za izvršenje spornih radnji.

21. Sklapanje i sadržaj ugovora o radu predstavlja pravne radnje poslodavca kao pravne osobe, a ne nužno osobnu radnju II. okrivljenika JĆ kao odgovorne osobe upisane u sudskom registru kao direktor i osoba koja zastupa društvo samostalno i neograničeno, a što proizlazi i iz iskaza ispitane svjedokinje JĆD koja je izričito iskazala da je upravo ona bila odgovorna osoba određena Aktom društva za sklapanje ugovora s radnicima kao i za prijave na mirovinsko, zdravstveno i socijalno osiguranje.

22. Sukladno tome, odgovornost II. okrivljenika ne može se temeljiti isključivo na njegovom formalnopravnom položaju, bez dokaza o njegovom konkretnom protupravnom ponašanju.

23. Slijedom navedenog sud je utvrdio da činjenični opis djela prekršaja ne sadrži bitna obilježja djela prekršaja koja se okrivljenicima stavljaju na teret, da rokovi nisu navedeni u satima te da slijedom toga nije moguće pouzdano utvrditi prekoračenje roka koji je propisan u satima, da pravna narav promjene tijekom osiguranja nije jasno utvrđena, da nije optuženo trajanje probnog rada, već ugovaranje, te da nije dokazano da je probni rad trajao duže od zakonom dopuštenog, kao i da nije dokazana individualna odgovornost II. okrivljenika.

24. Glede navedenog sudac je, na temelju čl.182.točka 1. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenika oslobodio optužbe, kako je to opisano u izreci presude.

25. Kako su I. i II. okrivljenik oslobođeni optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu, 03. lipnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Jadranka Povoljnjak

Tonka Grgičević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Prekršajnom sudu u Zagreb, na adresu [adresa], u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Dostavna naredba:

1. I. okrivljenik Slatinica Ride, j.d.o.o.

[adresa]

2. II. okrivljenik GĆ,

[adresa], EĆ 113 E,

3. odvjetnik Joško Biliškov,

Zagreb, Trnjanska 73,

4. tužitelj – Državni inspektorat, Područni ured Osijek

Služba za nadzor radnih odnosa

5. spis