Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-64/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Mirjani Rubić, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja pod 1) NP OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2) KP OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3) ČP OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 4) TP OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 5) GP OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 6) BP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 7) PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 8) ZP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 9) ŽP OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćnici Goranki Puhar, odvjetnici iz Delnica, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, Zemljišnoknjižni odjel u Čabru poslovni broj Z-10958/2024 od 24. siječnja 2025., dana 3. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja i ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, Zemljišnoknjižni odjel u Čabru poslovni broj Z-10958/2024 od 24. siječnja 2025. te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja na istoj nekretnini upisane rješenjem istoga suda poslovni broj Z-3417/2025 od 12. veljače 2025., uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagatelja radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka za nekretninu k. č. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 266 m2 upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. te je naloženo zemljišnoknjižnom odjelu zabilježiti odbijeni prijedlog na predmetnoj nekretnini.

2.Protiv citirane odluke žale se predlagatelji, a iz sadržaja žalbe bi proizlazilo da je podnose iz svih zakonskih žalbenih razloga. Žalbeni je prijedlog pobijanu odluku ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3.Žalba je osnovana.

4.Predlagatelji su zatražili otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka odnosno zatražili su ispravak upisa za nekretninu k. č. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 266 m2 upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da budu upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine u dijelovima naslijeđenim iza smrti ĐP prijenosom u njihovu korist prava vlasništva s imena upisanih suvlasnika pod rednim brojem od 1-39 i rednim brojem 50. (osim u suvlasničkom dijelu HP ). U bitnome prijedlog se temelji na tvrdnji da su u zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini, osim predlagatelja i HP, kao nasljednika iza smrti ĐP (rješenje o nasljeđivanju O-921/2023 UPP/OS-117/2023 od 15. lipnja 2023) pogrešno upisane i treće osobe kao suvlasnici jer da je predmetna nekretnina ne samo u dijelu koji su dobili po rješenju o nasljeđivanju, već u cjelini, bila vlasništvo njihovih prednika stečeno diobom, a sada predlagatelja i HP, koja ne želi sudjelovati u postupku niti snositi troškove, kao slijednika i njezinih stvarnih suvlasnika.

5.Sud prvog stupnja je, polazeći od prijedloga i istome dostavljenih isprava (posjedovnog lista, povijesti promjena na katastarskim česticama, rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĐP poslovni broj O-921/2023, rješenja o naknadi za uređenje voda, rješenja o obvezi plaćanja komunalne naknade, rješenja o odobrenju priključka kućnog vodovoda na glavni vodovod, smrtnih listova za N i OP, te identifikacije čestica), zaključio kako se ovlaštenicima prava na predmetnoj nekretnini smatraju predlagatelji i HP koja u postupku ne želi sudjelovati ni snositi troškove, budući oni svoje pravo izvode iz prava prednika čiji su nasljednici. Slijedom gornjeg a pozivajući se na odredbu čl. 39. st. 1. i 42. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15- pročišćeni tekst, i 94/17, 52/25,dalje:ZV) prvostupanjski je sud ocijenio kako su predlagatelji i HP koja nije stranka ovog postupka, nužni i jedinstveni suparničari, radi čega je prijedlog odbio (članak 208. i 120. Zakona o zemljišnim knjigama – Narodne novine broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 dalje: ZZK).

6.Ispitujući pobijano rješenje u granicama ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje: ZPP) i u vezi sa čl. 99. ZZK ovaj žalbeni sud ocjenjuje kako u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7.U prvom redu, o jedinstvenom suparničarstvu kao zakonskoj, procesnopravnoj kategoriji iz odredbe čl. 201. ZPP radi se onda kada se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svima. O nužnom suparničarstvu (kao doktrinarnoj, ali ne i zakonskoj kategoriji) se radi onda kada tek određeni suparničari zajedno čine stranku kojoj se priznaje procesna legitimacija za vođenje parnice bilo na aktivnoj bilo na pasivnoj strani. Pri tome su nužni suparničari ujedno i jedinstveni suparničari, dok obrnuto nije slučaj.

8.Ovdje valja istaći, da kada bi i mogla biti riječ o nužnom suparničarstvu (kao doktrinarnoj ali ne i zakonskoj kategoriji), tada odsutnost jednog nužnog suparničara, kao sudionika u postupku, ne bi dovela do pomanjkanja materijalnopravne, već procesnopravne legitimacije kao procesne pretpostavke za vođenje postupka, zbog čega bi prijedlog trebalo odbaciti, a ne odbiti.

9.Naime, ako nisu obuhvaćeni svi nositelji prava i obveza na jednoj ili drugoj strani koji imaju jedinstven položaj stranke u postupku a na stranačku sposobnost sud pazi po službenoj dužnosti u okviru ovlaštenja iz čl. 365. st.2 ZPP-a (čl. 354. st. 2. točka 8. ZPP u svezi sa čl. 82. ZPP), sud će podnesak odbaciti, ali to nakon što radi otklanjanja nedostatka odredi potrebne mjere vodeći računa da zbog toga za stranku ne nastupe štetne posljedice, sve u smislu čl. 9. st. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ 59/2023, dalje:ZIP) koji se ovdje primjenjuje temeljem čl. 99. st.1. ZZK.

10.Međutim, po stavu ovog suda predlagatelji s HP koja je kao i oni nasljednica iza smrti ĐP i to za 1/16 od 675/43200 dijela po pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju iza njegove smrti a nije stranka u postupku, nisu jedinstveni i nužni suparničari u ovom postupku jer više nisu u nasljednčkoj zajednici već su u zemljišnim knjigama upisani kao suvlasnici temeljem pravomoćno utvrđenog suvlasništva osnovom nasljeđivanja, a ne radi se ni o razvrgnuću suvlasničke zajednice ili o postupku u kojemu se traži ostvarenje prava na određenom fizičkom dijelu već na cjelini nekretnine i to glede suvlasničkih dijelova upisanih na treće osobe pri čemu predlagatelji zaštitu traže sukladno svom naslijeđenom suvlasničkom dijelu ne dirajući suvlasnička prava HP pa odluka o njihovom prijedlogu izravno ne utječe na pravni položaj spomenute koja nije stranka u postupku.

11.Prema odredbi članka 208. stavka 1. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. Odredbom stavka 3. istog članka je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano radi čijeg je upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

12.Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05., 60/10., 55/13., 63/19. , 128/22 i 127/24 - dalje: Pravilnik).

13.Iz iznesene zakonske regulative proizlazi da se prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka može udovoljiti kada predlagatelj ima pravni interes i opravdani razlog za vođenje takvog postupka, a kao dokaz u pravcu postojanja tih pretpostavki može služiti i imperfektna isprava o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava.

14.Iz navedenih pravila nadalje proizlazi da pojedinačni ispravni postupak podrazumijeva dva stadija, takozvano prethodno ispitivanje prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i stadij ispravnog postupka, da u stadiju takozvanog prethodnog ispitivanja prijedloga (otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka) sud ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga (treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise), već isključivo o tome postoje li opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, u kojem sud, ako smatra da postoje opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka.

15.Dakle, zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski je sud propustio, što je bio dužan, prvenstveno odlučiti postoje li u okolnostima konkretnog slučaja opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno jesu li predlagatelji priloženim ispravama učinili vjerojatnim da im pripada pravo na predmetne nekretnine, koje nisu upisane u njihovu korist u predloženim suvlasničkim dijelovima i radi li se o pravu koje prema odredbama ZZK može biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa (članak 208. stavak 1. i 3. ZZK).

16.Predlagatelji su u ovom početnom stadiju postupka dužni samo učiniti vjerojatnim da im pripada pravo suvlasništva u odnosu na protustranke, jer u ovom stadiju postupka zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za njegovo pokretanje te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a nije relevantno hoće li biti prihvaćen prijedlog predlagatelja i u skladu s njim ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, jer isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga.

17.Naime, pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, koji pojedinačni ispravni postupak bi se trebao voditi uvijek kada postoji neko knjižno pravo koje nije upisano u zemljišne knjige, a ne postoji isprava na temelju koje se to pravo može upisati, dok bi se postojanje opravdanog interesa trebalo tumačiti na način da isti postoji uvijek kada postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja s katastarskim i stvarnim stanjem, pri čemu je prilikom podnošenja prijedloga dovoljno učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga, a sud će u daljnjem tijeku postupka utvrđivati sve činjenice te odlučivati o osnovanosti prijedloga, dok okolnost da je otvoren pojedinačni ispravni postupak ujedno ne znači da se prijedlogu za uknjižbu treba i udovoljiti.

18.Slijedom svega iznesenog valjalo je prihvatiti žalbu predlagatelja i na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi sa člankom 99. stavak 2. ZZK-a ukinuti rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe predlagatelja, uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.

19.U ponovnom postupku prvostupanjski sud će imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem nakon provedenog postupka pravilnom primjenom materijalnog prava i zemljišnoknjižnih pravila o prijedlogu donijeti novu zakonitu odluku.

U Splitu, 3. lipnja 2026.

Sutkinja

Mirjana Rubić