Republika Hrvatska

Općinski sud u Metkoviću

Andrije Hebranga 9

20 350 Metković

Posl.br. R1-107/2021-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Metkoviću, po sucu tog suda Damiru Ujduru, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ŠN iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Luka Marčić, odvjetnik u Šibeniku, S. Radića 30, protiv predloženika Addiko Bank d.d. Sarajevo, Trg solidarnosti 12, Bosna i Hercegovina, OIB: 18950932338, (ranije Hypo Alpe - Adria – Bank d.d. Mostar, K. Branimira 2 B), kojeg zastupa Tomislav Burić, odvjetnik u Šibeniku, radi ukidanja potvrde ovršnosti, dana 2. lipnja 2026.,

r i j e š i o je

I . Postupak u ovoj pravnoj stvari se obustavlja.

II. Dužan je predlagatelj ŠN iz [adresa], naknaditi predloženiku Addiko Bank d.d. Sarajevo, Trg solidarnosti 12, Bosna i Hercegovina, OIB: 18950932338, troškove postupka u iznosu od 3.500,00, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je putem punomoćnika dana 24.12.2019. podnio zahtjev radi ukidanja potvrde ovršnosti iskazane dana 10. studenog 2004. na ugovor o dugoročnom kreditu br. 332001262 sa osiguranjem novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini u kojem navodi: "Miho Plećaš, javni bilježnik u Metkoviću, Trg Kralja, Tomislava 3, potvrdio je 20. rujna 2001. godine pod posl.br. OU-254/2001 da su mu predloženik, tada kreditor HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. [adresa].K. Branimira 2b, zastupan po punomoćnici GN iz [adresa], prema punomoći broj:08-01-03/00-192 od 17.09.2001g, korisnik kredita "NEC KAR CO" d.o.o. [adresa], zastupan po direktoru ON iz [adresa], i založni Dužnik IN iz [adresa], zastupan po punomoćniku ON, po punomoći ovjerenoj kod J.B. Igora Lučeva u Šibeniku, broj: OV-471.6/01 od 26. lipnja 2001 g. podnijeli privatnu ispravu odnosno Ugovor o dugoročnom kreditu broj 332001262 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 17. rujna 2001. godine na ovjeru, te da je istu ispravu ispitao i utvrdio da ona po svom obliku odgovara propisima o javnobilježničkim ispravama, a po svom sadržaju propisima o sadržaju javnobilježničkog akta, te da je sudionicima pravnog posla ispravu pročitao te ih upozorio da potvrđena privatna isprava ima snagu javnobilježničkog akta-izvršnog javnobilježničkog akta. Javni bilježnik Miho Plećaš je na ugovor iz točke I. ovog prijedloga stavio potvrdu ovršnosti 10. studenoga 2004.g. koji je preminuo **.**.2012.g. te je pozvan od strane Općinskog suda u Šibeniku da nastavi ovršni postupak broj Ovr-400/05 koji se vodi pred tim sudom radi naplate tražbine HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. [adresa] iz ugovora iz točke I. ovog prijedloga ovrhom na nekretnini koja je navedena u istom ugovoru, pa stoga ima pravni interes za podnošenje ovog prijedloga. Na osnovu rješenja Općinskog suda u Sarajevu od 31. listopada 2016. godine Hypo Alpe - Adria Bank d.d. [adresa] su izvršile promjenu naziva tvrtke i sjedišta i posluje pod nazivom Addiko Bank d.d. [adresa]. Na osnovu rješenja Općinskog suda u Sarajevu od 31. listopada 2016. godine Hypo Alpe - Adria Bank d.d. [adresa] su izvršile promjenu naziva tvrtke i sjedišta i posluje pod nazivom Addiko Bank d.d. [adresa]. Javni bilježnik Miho Plećaš u svojoj potvrdi nije naveo da je uz navedenu privatnu ispravu priložena punomoć koju je dao IN, a niti je ikakva punomoć IN priložena uz privatnu ispravu odnosno predmetni Ugovor. Uz to, u ispravi iz točke I. ove tužbe nije priložen izvadak iz nadležnog inozemnog sudskog registra za HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d., [adresa], BiH pa je javni bilježnik ovjerio predmetnu ispravu bez da je utvrdio tko su osobe koje su ovlaštene zastupati banku odnosno tko je ovlašten davati punomoć za sklapanje predmetnog ugovora i sporazuma pred javnim bilježnikom. Dakle, punomoć koju je predloženik dao GN za sklapanje predmetnog ugovora i sporazuma i potpisivanje istih nije valjana, u predmetnim ispravama nema dokaza da su punomoć za GN potpisale osobe ovlaštene za zastupanje tuženika, a suviše toga na punomoći za GN nalaze dva potpisa od kojih je ovjeren samo jedan. Odredbom članka 54. stavak 5. Zakona o javnom bilježništvu je određeno, da ako je javnobilježnički akt iz stavaka 1., 2. i 3. istoga članka sastavljen na temelju punomoći ili ovlasti, punomoć i ovlast koje nisu javne isprave moraju biti sudski ili javnobilježnički ovjereni ili priloženi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu."

2. U ovom predmetu ranije je doneseno rješenje Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj R1-155/2019 od 2. rujna 2020., kojim je postupak obustavljen. Povodom žalbe predlagatelja Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, rješenjem broj Gž-867/2020 od 23. rujna 2021. ukinuo je navedeno rješenje i predmet vratio ovom sudu na daljnji postupak. Drugostupanjski sud je pritom zauzeo pravno shvaćanje da prvostupanjski sud nije pravilno postupio kada je postupak obustavio, kao i da se u konkretnom slučaju ne radi o presuđenoj stvari u odnosu na raniji predmet R1-169/2015, jer ne postoji subjektivni identitet stranaka.

3. U ponovljenom postupku sud je u dokazne svrhe pročitao i pregledao dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog predmeta, spisu R1-169/2015, javnobilježničkom spisu Mihe Plećaša broj OU-254/01 te čitanjem i pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-891/2013. Na ročištu od 28. travnja 2026. stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, niti su imale primjedbi na provedene dokaze osim već iznesenih navoda i prigovora, nakon čega je raspravljanje zaključeno.

4. Predmet ovog postupka jest odlučivanje o zahtjevu za ukidanje potvrde ovršnosti koju je javni bilježnik stavio na javnobilježničku ispravu. Stoga sud u ovom postupku ne odlučuje o svim mogućim pitanjima valjanosti kreditnog odnosa, niti odlučuje o postojanju ili nepostojanju tražbine iz ugovora o kreditu, nego ispituje jesu li postojale zakonske pretpostavke za davanje javnobilježničke potvrde ovršnosti.

5. Sud je najprije ocijenio prigovor presuđene stvari, koji nije osnovan. Naime, raniji postupak R1-169/2015 vodila je UN protiv javnog bilježnika, dok se ovaj postupak vodi po prijedlogu ŠN protiv Addiko Bank d.d. [adresa]. Prema pravnom shvaćanju izraženom u ukidnom rješenju Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-867/2020, u takvoj procesnoj situaciji ne postoji subjektivni identitet potreban za zaključak o presuđenoj stvari. Činjenica da je ŠN pravni sljednik UN ne mijenja navedeni zaključak, jer ni u ranijem ni u ovom predmetu ne postoji istovjetnost stranaka u istim procesnim ulogama. Osim toga, u ranijem postupku zahtjev je bio odbijen zbog pitanja pasivne legitimacije javnog bilježnika, a ne zbog konačne meritorne ocjene svih navoda sadašnjeg predlagatelja protiv banke kao osobe u čijem je interesu potvrda izdana.

6. Sud je zatim ocijenio prigovor zastare. Taj prigovor također nije osnovan kao samostalni razlog za odbijanje prijedloga. Predlagatelj u ovom postupku ne ostvaruje novčanu tražbinu, ne zahtijeva činidbu, povrat isplaćenog, naknadu štete niti poništaj ugovora, nego traži ukidanje potvrde ovršnosti kao procesnog akta kojim je javnobilježničkoj ispravi potvrđeno svojstvo ovršnosti. Stoga se opći zastarni rokovi iz obveznog prava ne mogu neposredno primijeniti na ovakav zahtjev na način da bi sam protek vremena isključivao sudsku kontrolu pretpostavki za davanje potvrde ovršnosti. Međutim, protek vremena sud je cijenio u okviru dokazne ocjene i načela pravne sigurnosti.

7. Aktivna legitimacija predlagatelja postoji. Iz provedenih dokaza proizlazi da predlagatelj nastupa kao pravni sljednik IN, koji je u predmetnoj ispravi imao položaj založnog dužnika, a predlagatelj ima pravni interes tražiti sudsku zaštitu jer se osporavana potvrda ovršnosti odnosi i na pravni položaj njegovih pravnih prednika, odnosno na imovinu koja je predmet pravnog sljedništva.

8. Pasivna legitimacija predloženika također postoji. Predloženik je pravni sljednik banke u čiju je korist predmetna javnobilježnička isprava solemnizirana i u čijem je interesu izdana potvrda ovršnosti, odnosno subjekt koji se tom potvrdom može koristiti radi prisilnog ostvarenja tražbine. Stoga predloženik, za razliku od javnog bilježnika kao službene osobe koja je potvrdu izdala, jest pravilno označena protustranka u ovom postupku.

9. U odnosu na meritum spora, odlučno je pitanje jesu li u trenutku davanja potvrde ovršnosti bile ispunjene pretpostavke da javni bilježnik potvrdi ovršnost predmetne isprave. Iz provedenih dokaza proizlazi da je predmetni Ugovor o dugoročnom kreditu broj 332001262 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama solemniziran kod javnog bilježnika Mihe Plećaša pod brojem OU-254/2001, da je javni bilježnik prilikom solemnizacije ispravu ispitao, utvrdio da po obliku i sadržaju odgovara propisima o javnobilježničkim ispravama, da je sudionike upozorio na pravne učinke potvrđene privatne isprave te da je takvoj ispravi priznat učinak javnobilježničkog akta.

10. Predlagatelj svoje protivljenje temelji na tvrdnji da u javnobilježničkom spisu ne postoji valjana punomoć odnosno valjano ovlaštenje za zastupanje. Međutim, i prema općim pravilima o teretu dokazivanja, na predlagatelju je bilo da učini vjerojatnim i dokaže da u trenutku izdavanja potvrde ovršnosti nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za davanje takve potvrde. Sama okolnost da predlagatelj osporava punomoći i ovlaštenja osoba koje su sudjelovale u sklapanju i solemnizaciji isprave nije dovoljna za ukidanje potvrde ovršnosti, osobito kada se radi o solemniziranoj ispravi koja uživa pojačanu vjerodostojnost javnobilježničke isprave.

11. Sud je imao u vidu da se zahtjev za ukidanje potvrde ovršnosti ne može pretvoriti u sveobuhvatnu parnicu o valjanosti temeljnog obveznopravnog odnosa. Ako predlagatelj smatra da je sam ugovor ništetan, pobojan ili da određene osobe nisu imale valjano ovlaštenje za zastupanje, takva pitanja mogu biti predmet posebnog parničnog postupka, odnosno odgovarajućih pravnih sredstava u ovršnom postupku, ako su za to ispunjene zakonske pretpostavke. U ovom izvanparničnom postupku sud ispituje uži krug pitanja, odnosno jesu li bile ispunjene pretpostavke za davanje potvrde ovršnosti.

12. Provedenim dokazima nije utvrđeno da bi javni bilježnik potvrdu ovršnosti izdao bez postojanja isprave podobne za ovrhu, bez ovlasti za izdavanje potvrde, protivno sadržaju solemnizirane isprave ili bez nastupa okolnosti o kojima ovisi ovršnost isprave. Predlagatelj nije dokazao da predmetna isprava u trenutku izdavanja potvrde ovršnosti nije mogla steći svojstvo ovršne isprave niti da je potvrda ovršnosti dana protivno zakonskim pretpostavkama.

13. Pritom sud posebno cijeni da je potvrda ovršnosti izdana 10. studenoga 2004., da je predmetni prijedlog podnesen tek nakon znatnog proteka vremena te da se radi o javnobilježničkoj ispravi koja je kroz dulje razdoblje egzistirala u pravnom prometu kao ovršna isprava. Iako protek vremena sam za sebe ne dovodi do zastare ovog zahtjeva, on dodatno nalaže oprez pri ukidanju potvrde ovršnosti, osobito ako ne postoji jasan, određen i pouzdan dokaz da potvrda ovršnosti u vrijeme njezina izdavanja nije smjela biti dana. Slijedom navedenog sud zaključuje da predlagatelj nije dokazao odlučne činjenice iz kojih bi proizlazilo da nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za davanje potvrde o ovršnosti stoga je prijedlog za ukidanje potvrde ovršnosti trebalo odbiti kao neosnovan.

14. Što se tiče punomoći IN -u spisu se nalazi ovlaštenje koje je IN vlastoručno potpisao u Šibeniku dana 26. lipnja 2001., a kojim je ČN izrijekom ovlastio da njegovu nekretninu čest. br. 2273 K. O. [katastarska općina] može založiti kao garanciju za dobivanje kredita kod Hypo banke u [adresa]. Potpis IN ovjeren je od javnog bilježnika Igora Lučeva iz Šibenika pod brojem OV-4716/01 istoga dana, pri čemu je javni bilježnik utvrdio istovjetnost potpisnika na temelju putovnice broj [broj putovnice] MUP Zagreb. Radi se dakle o privatnoj ispravi s javnobilježnički ovjerenim potpisom, što zadovoljava formalni uvjet iz čl. 54. st. 5. ZOJB-a koji zahtijeva da punomoć bude sudski ili javnobilježnički ovjerena. Solemnizacijska klauzula potvrđuje da je javni bilježnik ispitao privatnu ispravu i utvrdio da odgovara propisima - taj zaključak nužno podrazumijeva da je provjerio ovlaštenja sudionika. Zaključiti suprotno- da javni bilježnik kao osoba javnog povjerenja nije provjerio temeljnu pretpostavku valjanosti zastupanja - zahtijevalo bi pozitivni dokaz propusta, koji predlagatelj nije pružio. Sama solemnizacijska klauzula ima dokaznu snagu javne isprave u pogledu činjenica koje potvrđuje, a propust u njezinom sadržaju ne može se pretpostaviti.

15. Naposljetku, ovaj sud uzima u obzir i širi kontekst materijalnopravne ocjene valjanosti predmetnog akta. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku u predmetu P-2058/2006, kojom je odbijen zahtjev za utvrđenje ništetnosti Sporazuma o osiguranju tražbine zasnivanjem založnog prava, valjanost predmetnog pravnog posla sudski je verificirana u parničnom postupku koji je po svojoj prirodi primjerniji za razrješenje spornih pitanja o valjanosti pravnog posla nego izvanparnični postupak za ukidanje klauzule ovršnosti. Premda navedena presuda ne konzumira predmet ovog postupka u procesnom smislu, materijalnopravna ocjena iz te presude indicija je koja ojačava zaključak da predmetni akt nije zahvaćen nevaljanošću na način koji bi opravdao ukidanje klauzule ovršnosti. Uvažiti prijedlog u ovom postupku uz zanemarivanje pravomoćne parnične presude o valjanosti istog akta ne bi bilo u skladu s načelom pravne sigurnosti

16. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25). Budući da predlagatelj nije uspio s prijedlogom, dužan je predloženiku naknaditi potrebne troškove postupka, u visini odmjerenoj prema priloženom troškovniku i važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, 107/25), a isti se odnosi na trošak sastava podneska od 25. kolovoza 2020. i od 700,00 eura, zastupanja na ročištu 2. rujna 2020. i 28. travnja 2026. od po 1.050,00 eura, te PDV 25% u iznosu od 700 eura, odnosno ukupno 3.500,00 eura.

17. S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci.

Metković 2. lipnja 2026.

S u d a c:

Damir Ujdur

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa istog, a putem ovog suda.

DNA:

1. Luka Marčić, odvjetnik u Šibeniku

2. Tomislav Burić, odvjetnik u Šibeniku