Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-645/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Veljku Kučekoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske radiotelevizije iz Zagreba, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, zastupanog po punomoćnici Đini Lukac Novaković, odvjetnici iz Zagreba, protiv tužen ika HČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sada nepoznatog boravišta, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pl-32/2026-8 od 10. travnja 2026., 3. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pl-32/2026-8 od 10. travnja 2026.
II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška drugostupanjskog postupka u iznosu od 31,25 EUR (trideset jedan euro i dvadeset pet centi).
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je rješenje kojim je odbijen kao neosnovan tužiteljev prigovor protiv rješenja o sudskoj pristojbi prvostupanjskog suda poslovni broj Pl - 32/2026-6 od 26. ožujka 2026. i to rješenje je potvrđeno.
2. Protiv rješenja žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) i predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Tužitelj se žali zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ali u obrazloženju žalbe ne navodi u čemu se ta bitna povreda sastoji. Ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 381. stavak 1. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti tako da taj žalbeni razlog nije osnovan.
6. Tužitelj je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Pl-32/2026-6 od 26. ožujka 2026. pozvan da plati sudsku pristojbu na tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga u iznosu od 6,64 eura.
6.1. Tužitelj je protiv tog rješenja podnio prigovor u kojem je naveo da je odredbom članka 11. stavak 1. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 118/18 i 51/23; dalje: ZSP), kojom je propisano da su od plaćanja pristojbi oslobođene osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti, oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi u ovom predmetu.
6.2. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio tužiteljev prigovor smatrajući da tužitelj nema status pravne osobe s javnim ovlastima i nije po zakonu oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi.
6.3. U žalbi tužitelj tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 11. stavak 1. točku 2. ZSP. Citira članak 1. Zakona o HRT prema kojem Hrvatska radiotelevizija ima status javne ustanove čija se djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada uređuju tim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, te članak 3. istog Zakona kojim je propisano da je djelatnost HRT-a proizvodnja, pružanje audio i audiovizualnog i multimedijskog programa, glazbena proizvodnja, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih usluga i usluga elektroničkih publikacija kao javnih usluga. Smatra da osim javnih usluga, prema Zakonu o HRT-u obavlja i povjerene poslove državne uprave koji se obavljaju kao javne ovlasti koji se sukladno Zakonu o sustavu državne uprave mogu dati na obavljanje različitim pravnim osobama. Ti navedeni poslovi da se odnose na poslove u vezi naplate pristojbe i to određivanje njegove visine, utvrđivanje obveznika plaćanja pristojbe, vođenje evidencije o obveznicima plaćanja pristojbe te kontrola naplate pristojbe. Tvrdi da s obzirom na definiciju pristojbe i obveznika plaćanja djeluje u svojstvu autoriteta javne vlasti, a ne u svojstvu klasičnog pružatelja javnih usluga. Citira i članak 33. Zakona o HRT prema kojem su sredstva mjesečne pristojbe sredstva državne potpore koja se koriste sukladno pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge te se poziva na članak 34. istog Zakona koji definira obveznika plaćanja pristojbe i zaključuje da efikasna naplata pristojbe predstavlja opći javni interes, a ne samo interes tužitelja. Kao i u prigovoru, poziva se na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-662/2011 od 10. srpnja 2018. u kojoj taj sud ističe da se u ovom slučaju (članak 35. stavak 2. Zakona o HRT) radi o prijenosu javne ovlasti kojom je zakonodavac na Nadzorni odbor HRT-a prenio ovlast donošenja odluke o visini mjesečne pristojbe i da budući je HRT javna ustanova u kojoj glavnog ravnatelja i Nadzorni odbor imenuje Hrvatski Sabor, Ustavni sud davanje takve ovlasti ne nalazi nesuglasnom s Ustavom. Također se poziva i na presudu Upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj USOZ-322/13-5 od 30. lipnja 2015. u kojoj taj sud zaključuje: „Osporena Odluka o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe po pravnoj naravi je opći akt tj. općenormativni i pravno obvezujući akt kojeg donose tijela s javnim ovlastima radi uređenja pojedinih pitanja, izvršenja ili provedbe zakona, odnosno provedbe drugog propisa više pravne snage, koji uređuje odnose na općenit način te djeluje prema svima koji se nađu u pravnoj situaciji da se taj akt na njima ima primijeniti.". Konačno poziva se na odluke Općinskog suda u Đakovu, Osijeku, Vukovaru i Općinskog građanskog suda u Zagrebu koji su usvajali njegov prigovor i ukinuli rješenje o pristojbi.
6.4. Iznesenim žalbenim navodima tužitelj nije doveo u sumnju pravno shvaćanje prvostupanjskog suda o tužiteljevoj obvezi plaćanja sudskih pristojbi kojim je otklonio primjenu članka 11. stavka 1. točke 2. ZSP.
6.5. Hrvatska radiotelevizija je prema članku 1. Zakona o HRT pravna osoba koja ima status javne ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska, a obavlja djelatnost pružanja javnih radiodifuzijskih usluga te joj Republika Hrvatska za to osigurava samostalno i neovisno financiranje sukladno tom Zakonu i pravilima o državnim potporama za javne radiodifuzijske usluge. Definicija sadržaja i funkcije javnih ovlasti Hrvatske radiotelevizije određeni su odredbama članka 9. do 15. Zakona o HRT, no ni jednom odredbom Zakona o HRT Hrvatskoj radioteleviziji nije povjereno obavljanje javnih ovlasti dok činjenica da prema članku 35. tog Zakona visinu mjesečne pristojbe utvrđuje Nadzorni odbor te istom odlukom može utvrditi i povlastice za određene kategorije obveznika plaćanja, ne znači da u naplati mjesečnih pristojbi obavlja javne ovlasti, a niti pri tome provodi upravni postupak odnosno ne rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka.e
6.6. Iz navedenih razloga odbivši tužiteljev prigovor protiv rješenja o pristojbi kojim je pozvan na plaćanje pristojbe na prijedlog za ovrhu u iznosu od 6,64 EUR prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu članka 11. stavka 1. točke 2. ZSP pravilno ocijenivši da tužitelj, iako ima status osobe koja obavlja javnu službu, nema status pravne osobe s javnim ovlastima i zbog čega nije primjenom te zakonske odredbe oslobođen od plaćanja pristojbi.
6.7. U vezi odluka Općinskih sudova u Đakovu, Osijeku, Vukovaru i Općinskog građanskog suda u Zagrebu valja samo kratko navesti da ovaj sud nije vezan odlukama tih sudova.
6.8. Zbog tih razloga je tužiteljeva žalba na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a odbijena kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, odgovarajućom primjenom članka 154. stavak 1. ZPP -a je odbijen njegov zahtjev za naknadu parničnog troška drugostupanjskog postupka u iznosu od 31,25 eura.
Koprivnica, 3. lipnja 2026.
Sudac
Veljko Kučeković
