REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] Z 5
Poslovni broj: Us I-1193/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi određivanja mirovine, 3. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/24-01/03305945571, URBROJ: 341-99-05/3-24-7884 od 13. ožujka 2025. te se predmet vraća tuženiku na ponovni postupak u kojem je isti dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem tuženika odbijena je kao neosnovana žalba koju je tužitelj izjavio protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu KLASA: UP/I 141-02/24-01/03305945571, URBROJ: 341-25-05/3- 24-65313, broj spisa: 412861 od 6. studenog 2024., kojim je odbijen kao neosnovan njegov zahtjev za, kako je u izreci navedeno, ponovno određivanje mirovine.
2. Tužitelj pobija zakonitost rješenja tuženika, naglašavajući kako je jedini uvjet za priznavanje najniže mirovine hrvatskom branitelju da ima priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana u borbenom sektoru. Za sebe ističe da je hrvatski branitelj sa 1610 dana borbenog sektora te da njegovi mirovina sada iznosi 341 € što je nedovoljno za život i nedostojno hrvatskog branitelja. Navod tuženika da mu ne pripada pravo na određivanje mirovine prema odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji budući da je pravo na mirovinu ostvario prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba protuzakonit je i nije u duhu zakona budući da mu se na taj način derogira status hrvatskog branitelja. Jasno je da tužitelj ne može koristiti istovremeno mirovinu prema dva posebna propisa, ali ima pravo koristiti pravo prema jednom od tih propisa koji je za njega povoljniji, u konkretnom slučaju prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
3. Slijedom navedenog predlaže sudu donošenje presude kojom će poništiti rješenje tuženika te predmet vratiti istom ponovni postupak.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu, kao i tijekom postupka, pobija osnovanost tužbe iz razloga koje je naveo u obrazloženju pobijane odluke te predlaže tužbeni zahtjev kao neosnovan odbiti.
5. Tužbeni zahtjev je osnovan.
6. U tijeku spora održana je rasprava dana 20. svibnja 2026. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na predmetnu raspravu pristupila je službena osoba tuženika, dok uredno pozvani tužitelj nije pristupio na istu.
7. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika u sporu je izveden dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.
8. Odredbom čl. 206. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine" broj 121/17, dalje: Zakon) propisano je da će se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata kojima je najniža mirovina određena prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine" broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14) po službenoj dužnosti, bez donošenja novog rješenja, odrediti novi iznos najniže mirovine sukladno članku 49. stavku 6. ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije.
9. Pravo na najnižu mirovinu regulirano je u Zakonu u čl. 49. na način da je propisano da će se korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji dijelom ili u cijelosti ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina mu je manja od najniže mirovine, odredit najniža mirovina prema stavcima 5. i 6. ovoga članka, uz uvjet iz stavka 4. ovoga članka (st . 1.); da će se korisniku prijevremene starosne, starosne za dugogodišnjeg osiguranika, starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, kao i korisniku obiteljske mirovine nakon smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji ispunjava uvjete za ostvarivanje mirovine prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju, a mirovina mu je manja od najniže mirovine, odredit najniža mirovina prema stavcima 5. i 6. ovoga članka, uz uvjet iz stavka 4. ovoga članka (st. 2.); najniža mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. ovoga članka, osobama iz stavka 2. ovoga članka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka ako oni odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najnižu mirovinu imaju priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana u borbenom sektoru (st. 4.).
10. Predmetni upravni postupak pokrenut je po zahtjevu tužitelja od 12. ožujka 2024. kojim je tužitelj tražio da mu se odredi mirovina po odredbi čl. 49. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
11. Nesporno je među strankama da je tužitelju rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu od 11. lipnja 2003. određena, počevši od 31. prosinca 2002., invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 102/98, 127/00, 59/01, 109/01 i 147/02). Dakle, pravo mu je priznato temeljem odredbi općeg odnosno Zakona o mirovinskom osiguranju.
12. Prvostupanjsko javnopravno tijelo odbilo je zahtjev tužitelja pozivom na odredbu čl. 206. i 35. Zakona, a koju odluku je tuženik u postupku po žalbi tužitelja kao osiguranika potvrdio.
13. Ovaj sud smatra da je o zahtjevu tužitelja trebalo odlučiti na temelju čl. 49. Zakona, o čemu će nadležno javnopravno tijelo voditi računa u ponovnom postupku. Tužitelj je podnio novi zahtjev za izračun mirovine sukladno odredbama Zakona, te je isti potrebno uzeti kao zahtjev za izborom mirovine prema posebnom propisu jer tužitelj ima pravo na izbor mirovine, te mu je potrebno odrediti mirovinu u skladu s odredbama čl. 49. Zakona, odnosno odrediti mu isplatu povoljnije mirovine (navedeno stajalište izneseno je i u presudama Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj UsI-1692/20-5 od 21. travnja 2021., UsI-1542/19-7 od 29. siječnja 2021., UsI- 1188/20-5 od 14. lipnja 2021., UsI-3602/20-5 od 6. listopada 2023. te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1456/20-2 od 7. listopada 2020.).
14. Slijedom navedenog, pobijano rješenje tuženika ocjenjeno je nezakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 117. st. 1. ZUS-a usvojio tužbeni zahtjev i poništio rješenje tuženika te predmet vratio tuženiku na ponovni postupak u kojem je isti dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.
U Rijeci 3. lipnja 2026.
Sutkinja
Dubravka Zec
UPUTA U PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude i rješenja.
Dostaviti:
- tužitelju ZG, [adresa]
- Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnjoj službi, [adresa] Zagreb, A.
Mihanovića 3
