Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-487/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sudaca Noemi Butorac, predsjednice vijeća, Marije Bušković, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, i Emira Čustovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. ŽS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. ČS, [adresa], zastupani po punomoćniku Damiru Vukoja-Trošić, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika 1. CS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. [obrt] ¨......, [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćnici Miji Milanković, odvjetnici iz Šibenika, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pn-51/2021-27 od 5. travnja 2023., na sjednici održanoj 3. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pn-51/2021-27 od 5. travnja 2023.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj Pn-51/2021-27 od 5. travnja 2023. odlučeno je:

¨I. Nalaže se I. tuženiku CS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženiku ... [adresa], [osobni identifikacijski broj], MB: [matični broj], da solidarno plate I. tužitelju ŽS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 44.389,00 eura zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama koje teku od 08. srpnja 2020.godine pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, a od 01.01. 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se I. tuženiku CS iz [adresa], OIB:58569043460i

II. tuženiku ... [adresa], [osobni identifikacijski broj], MB: [matični broj], da solidarno plate II. tužitelju ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 4.400,00 eura zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama koje teku od 08. srpnja 2020.godine, pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje du lje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, a od 01.01. 2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku ad. 1. i ad. 2. da solidarno tužiteljima ad. 1. i ad. 2. plate prouzročeni parnični trošak u iznosu od 9.197,33 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku počevši od dana donošenja ove presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena sve to u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu od presuđenog do zatraženog isti odbija kao neosnovan. ¨.

2. Tuženici pobijaju prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje u tekstu: ZPP-a), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Posebno ističu da nije utvrđeno činjenično stanje i da prvostupanjski sud navodi više neistinitih tvrdnji. Ukazuje da je netočno da je CS osuđen za kazneno djelo u vezi predmetnog požara, umjesto da je u odnosu na njega u tijeku kazneni postupak. Nadalje, da je za požar osuđen ES, a koji da je izvan radnog vremena vršio paljenje korova pri uređivanju vlastite okućnice koja se nalazi u blizini i to na vlastitu inicijativu pa da nema njihove odgovornosti za nastalu štetu. Predlažu ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno istu preinačiti i odbiti zahtjeve tužitelja.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji osporavaju žalbene navode tuženika ukazujući da je netočno da bi prvostupanjski sud utvrdio da je tuženik CS osuđen za kazneno djelo i da je nesporno da nije, dok ostale žalbene navode tuženika smatraju nelogičnim i i životno neuvjerljivim. Predlažu odbiti žalbu tuženika.

4. Žalba tuženika je neosnovana.

5. Predmet spora je naknada imovinske štete i to štete na plovilu tužitelja ŽS te plovilu tužitelja ČS, a koja je nastala uslijed požara u prostoru tuženika ..., a u kojem prostoru su se nalazila plovila tužitelja koja su uslijed požara u potpunosti izgorjela.

6.1. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio:

- da je tužitelj [adresa]. platio čuvanje svog plovila za 2018. godinu u iznosu od 500,00 eura i 2019. godine u iznosu od 500,00 eura,

- da je tužitelj ČS platio čuvanje svog plovila za 2018. godinu u iznosu od 650,00 eura i 2019. godine u iznosu od 650,00 eura,

- da su tužitelji s CS dogovorili čuvanje njihovih plovila u novoj hali koju je Jozo napravio i to za naknadu za čuvanje i to od 2015. godine pa nadalje, koju su plaćali i za koje je CS potpisao potvrde o plaćanju,

- da je CS vlasnik ... od 2008. godine i odgovorna osoba istog društva,

- da su kaznenim nalogom poslovni broj K-726/20 od **.**.2021. ES i tuženik CS proglašeni krivim zbog kaznenog djela iz čl. 215. st. 3. u vezi st. 1. KZ/11, te je obojici izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 mjeseci uz primjenu uvjetne osude, uz određeni rok kušnje u trajanju od tri godine, a iz razloga što su 06. srpnja 2020. u mjestu [adresa], u [adresa]., u ograđenom skladišnom prostoru ..., protivno Odluci Zadarske županije iz čl. 8. st. 2. Zakona o zaštiti od požara, naložili vatru da bi spalili nepotreban građevinski materijal i stare palete, koja vatra da je bila površno ugašena, da bi 07. srpnja 2020. godine oko 04,00 sati došlo do jakog udara bure zbog čega se preostala hrpa pepela i žara rasplamsala, te se na zapadnom dijelu skloništa vatra nošena vjetrom proširila i na unutrašnjost skladišta i zahvatila tri broda koja su tamo bila na suhom vezu i to marke "[obrt]" reg oznake PI 1359 u vlasništvu slovenskog državljanina ČS, broda naziv "Tiger" reg oznake [adresa] u vlasništvu slovenskog državljanina ŽS, te brod "Bay liner" reg. oznake [registarska oznaka] vlasništvu njemačkog državljanina ŽSR, nakon čega da se požar proširio i na radne strojeve koji da su se nalazili u skladištu, a kako je izgorjela drveno metalna panel konstrukcija krov skladišta da se urušio pa se požar nošen vjetrom proširio i na obližnju borovu šumu uz Jadransku magistralu, pa da je tako okrivljeni ES požarom izazvao za imovinu većeg opsega, a okrivljeni CS da nije postavio propisane naprave za zaštitu od požara, niti postupio po propisima o zaštitnim mjerama čime da je izazvao opasnost za imovinu većeg opsega,

- da je tužitelj ČS temeljem sporazuma koji je sklopio s ... po osnovi osiguranja svog plovila primio isplatu iznosa od 40.000,00 eura obzirom je cijelo plovilo s opremom u potpunosti izgorjelo,

- da je prodavatelj plovila ... vrijednost plovila tužitelja ŽS utvrdio u iznosu od 50.000,00 eura,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka brodostrojarske struke Miljenka Rakvina proizlazi da je na plovilima nastala potpuna šteta i to na plovilu tužitelja ŽS u vrijednosti od 41.430,00 eura, a na plovila tužitelja ČS u iznosu od 41.441 ,00 eura, sve bez poreza, dok je vrijednost svake prikolice procijenjena na iznos od 2.959,00 eura,

- da je svjedok JS, tada zapovjednik [obrt] izjavio da ga je tuženik CS dva ili tri dana prije požara pitao je li može paliti ostatke materijala u predmetnoj hali, odnosno smeće koje mu je ostalo od nekih radova, a da mu je on odgovorio da mu ne može odobriti paljenje jer je isto zabranjeno Odlukom Zadarske županije, a kojom je paljenje zabranjeno u razdoblju od 1. lipnja do 1. studenog tijekom godine, da su ranije bila dva ili tri slučaja s tuženikom CS u kojima je vatra bila ugašena uz upozorenje na zabranu paljenja,

- da je svjedok ES izjavio da je vatru palio samoinicijativno bez ičijeg naloga, da ga je isti dan kada je zapalio šef CS oko 7 sati ujutro vikao zašto pali i da je tada vatru ugasio sa šefom i otišao raditi drugdje, da bi vatru opet gasio popodne oko 17 sati, pa da bi ga supruga probudila iduće jutro oko 4 sata i rekla da skladište gori, da je on inače živio 10 metara dalje od skladišta, da su u skladištu bili brodovi na prikolicama, da je ranije palio na tim mjestima i da ga je šef upozorio, da je u konačnici osuđen za ovaj požar i štetu jer nije uložio prigovor na kazneni nalog, a da i dalje radi kao zaposlenik ...,

- da je CS iskazao da je bura na dan požara puhala i 150 km/h,

- da je CS uložio prigovor na kazneni nalog kojim je osuđen u vezi ovog događaja.

6.2. Temeljem navedenog prvostupanjski sud zaključuje da je CS odgovoran za nastalu štetu jer nije postupao kao dobar domaćin u okviru sklopljenog ugovora o ostavi, dok je ... odgovorno za nastalu štetu kao poslodavac ES koji je požar uzrokovao kao radnik ovog tuženika.

7. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

8. U odnosu na utvrđeno činjenično stanje, ocjenjuje se da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio odlučne činjenice, a temeljem provedenih dokaza i pravilne ocjene istih u smislu čl. 8. ZPP-a.

9. Suprotno žalbenim tvrdnjama tuženika, prvostupanjski sud nije utvrdio da bi tuženik CS bio osuđen za kazneno djelo već samo da je protiv istog bio izdan kazneni nalog.

10. Prvostupanjski sud je, pored nespornih činjenica da su plovila tužitelja, a koja su se nalazila u prostoru ... temeljem usmenog dogovora o ostavi između tužitelja i tuženika VS, izgorjela u potpunosti u požaru, pravilno zaključio da su upravo tuženici odgovorni za nastalu štetu i to u visini koja u ovoj fazi postupka više nije sporna.

11. Naime, primitkom plovila tužitelja na čuvanje uz naknadu od strane VS, sklopljen je ugovor o ostavi u smislu čl. 725. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., u nastavku ZOO) te je tuženik CS time preuzeo sve obveze ostavoprimca iz čl. 727. ZOO-a, a koje podrazumijevaju čuvanje stvari kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin, uz obvezu da o svim promjenama koje bi primijetio na stvari i o opasnostima da bude oštećena, obavijesti tužitelje ostavodavaca.

12. Nadalje, tuženik ... je osoba koja je sukladno čl. 1061. st. 1. ZOO-a legitimirana u odnosu na obvezu naknade štete koju bi njegov radnik prouzrokovao trećoj osobi.

13. Suprotno tvrdnjama tuženika, a sukladno zaključku prvostupanjskog suda, iz iskaza SS, zapovjednika [obrt], jasno proizlazi da je tuženik CS nekoliko dana prije predmetnog požara zvao vatrogasno društvo s upitom radi paljenja otpada ... u predmetnom prostoru pa kada se ova činjenica dovede u vezu s činjenicom da je CS, ostavoprimac te ujedno vlasnik i odgovorna osoba ..., a da je radnik ... nekoliko dana kasnije palio otpad na predmetnom predjelu, da je CS znao za isto u trenutku paljenja, a dan prije nastanka štete tužiteljima, dapače da je sudjelovao u evidentno neuspjelom gašenju vatre koju je zapalio radnik ... ES dan prije i napustio mjesto prije nego se u potpunosti uvjerio da je vatra ugašena, a uz znanje da je paljenje vatre zabranjeno u predmetnom razdoblju, jasno proizlazi da CS nije postupio kao dobar domaćin pri čuvanju plovila tužitelja, dok je potpuno nelogično i životno neuvjerljivo da bi radnik ... na vlastitu inicijativu, bez upute i naloga poslodavca, palio vatru radi paljenja osobnih stvari. Naime, činjenica je da je poslodavac ES evidentno nekoliko dana ranije imao namjeru paliti otpad poslodavca na istom predjelu pa kada se navedeno dovede u vezu s radnjama ES, kako u pogledu vremena, tako i mjesta paljenja, potpuno je neuvjerljivo i nelogično da bi se radilo o nepovezanim događajima i da bi ES, radnik ..., a kojem je CS bio šef (nadređena osoba), baš tada imao potrebu samoinicijativno paliti svoj vlastiti otpad. Pri tome se ukazuje da je propust ... ne samo u nalogu radniku već i u činjenici da je nakon saznanja za paljenje vatre takvu vatru ostavio bez adekvatnog nadzora i provjere da je ista ugašena.

14. CS je kao ostavoprimac imao znanje o postojanju otvorene vatre na predjelu gdje je čuvao plovila tužitelja, kao i o zabrani paljenja vatre u predmetnom razdoblju te činjenici povećane opasnosti od nekontroliranog širenja iste uslijed bure za koju sam navodi da je iznimno jako puhala, a usprkos tome nije poduzeo adekvatne radnje da kao dobar gospodarstvenik/domaćin zaštiti imovinu tužitelja (stalno nadzor prostora do gašenja, dodatna zaštita prostora, uklanjanje/zaštita plovila ili slično).

15. Nadalje, do paljenja vatre, usprkos poznatoj zabrani paljenja, je došlo po nalogu ..., po odgovornoj osobi VS , tako što je kao poslodavac naložio svom radniku ES poduzimanje paljenja otpada poslodavca, dok je do samog širenja vatre i požara u kojem su izgorjela polovila tužitelja došlo nakon što je isti kao poslodavac nedvojbeno znao za paljenje vatre od strane radnika na dan kada je puhala iznimno jaka bura, a kada isti kao poslodavac nije poduzeo sve potrebne radnje nadzora vatre i sigurnog gašenja iste.

16. Obzirom je samu štetu uzrokovalo paljenje vatre po nalogu VS, u konkretnom slučaju za nastalu štetu na plovilima tužitelja postoji odgovornost VS kao ostavoprimca jer nije poduzeo sve radnje koje se očekuju od dobrog domaćina da osigura imovinu tužitelja u smislu otklanjanja mogućnosti oštećenja, dok ujedno postoji i odgovornost ... jer je upravo njegov radnik zapalio vatru koja je dovela do požara u kojem su izgorjela plovila tužitelja.

17. U konkretnim okolnostima u smislu povezanosti osoba, njihovog postupanja, individualne odgovornosti i činjenice postojanja više uloga iste osobe, nije moguće objektivno odrediti doprinos svakog pojedinog tuženika u smislu udjela doprinosa nastaloj šteti jer nije moguće egzaktno utvrditi koliko je i kojim točno radnjama svatko od tuženika doprinio tome da plovila tužitelja u cijelosti izgore, pa je pravi lno prvostupanjski sud, temeljem čl. 1107. st. 3. ZOO-a, odredio da tuženici solidarno tužiteljima nadoknade štetu.

18. Slijedom navedenog, a kako tuženici ne pobijaju pravilno primjene materijalnog prava u pogledu odluke o troškovima postupka, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP -a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Dubrovnik, 3. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Noemi Butorac