Poslovni broj P-830/2024-19
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI
Kralja Tomislava 85A
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mariji Turina, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnici Antoneli Jolić Zubčić, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženika JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Albinu Hotiću, odvjetniku u [adresa], radi isplate, nakon održane glavne rasprave dana 30. travnja 2026., u nazočnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja, dana 3. lipnja 2026., javno objavivši,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trpjeti namirenje tražbine tužitelja ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 55.000,00 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana podnošenja tužbe pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženika, i to nekretnine zk.č.br. 17907/1 gradilište površine 134 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, zemljišnoknjižnog odjela Crikvenica te namirenjem tužitelja iz postignute kupoprodajne cijene, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženiku JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi tužitelju ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] prouzročeni trošak parničnog postupka u iznosu od 4.644,68 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za 2 drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
III. Odbija se tužitelj sa zatraženim iznosom troškova postupka preko dosuđenog u točci II. izreke.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi zaprimljenoj kod Općinskoga građanskoga suda u Zagrebu, zaprimljenoj dana 26. srpnja 2024. u bitnome, navodi da je tužitelj kao zajmodavac, sklopio s tuženikom, kao zajmoprimcem, Ugovor o zajmu od 29. lipnja 2023. Također, tužitelj ističe da je u njegovu korist zasnovano založno pravo na nekretnini u vlasništvu tuženika, upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, zemljišnoknjižnog odjela Crikvenica oznake zk.č.br. 17907/1 gradilište površine 134 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik nije u roku iz čl. 2. Ugovora i to do 30. lipnja 2024. vratio pozajmljeni iznos od 55.000,00 eura pa s obzirom na navedeno tužitelj u skladu sa odredbom čl. 338. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, 81/2015, 94/2017dalje u tekstu: ZVDSP) podnosi ovu tužbu. Naime, da bi došao do namirenja svoje tražbine iz vrijednosti nekretnine, sukladno prethodno navedenoj odredbi ZVDSP-a tužitelju je potrebno da prethodno putem parnice ishodi pravomoćnu presudu kojom će biti naređeno založnom dužniku, ovdje tuženiku, da je dužan trpjeti namirenje iz vrijednosti zaloga te je ovlašten zahtijevati da se u zemljišnim knjigama zabilježi tužba protiv vlasnika nekretnine. Kako zajmoprimac odnosno tuženik nije ispunio obvezu vraćanja zajma, tužitelj predlaže sudu donesti presudu kojem se nalaže tuženiku da je dužan trpjeti namirenje tužiteljeve tražbine, uvećane za zakonske zatezne kamate, sudskom prodajom založene nekretnine, kao i nadoknaditi mu trošak ovog parničnog postupka.
2. Rješenjem Općinskoga građanskoga suda u Zagrebu , poslovni broj P- 4699/2024-3 od dana 19. kolovoza 2024. isti se oglasio mjesno nenadležnim te je spis po pravomoćnosti navedenoga rješenja dostavljen na postupanje ovome sudu dana 13. rujna 2024., budući da se u konkretnom slučaju radi o hipotekarnoj tužb i odnosno o sporu o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na nekretnini za koje sporove je isključivo nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina. Navedeno u svezi sa čl. 56. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje u tekstu ZPP).
4. U svome odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev, kako po osnovi, tako i po visini. Prvenstveno navodi kako se nisu ispunili uvjeti za dospijeće cijelog iznosa obzirom da je između stranaka postojao usmeni dogovor o produljenju roka vraćanja. Tuženik osporava visinu tražbine budući da tužitelj nije priložio dokaz o stvarnom kretanju novca, već se oslanja isključivo na ugovor o zajmu, te se na navedenu okolnost predlaže provesti dokaz saslušanjem parničnih stranaka. Predlaže Sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.
5. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u dokumentaciju priležeću spisu i to u:
Ugovor o zajmu s osiguranjem nekretnine (list 5-9 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 10 spisa). Tijekom postupak i izveden je i dokaz saslušanjem tužitelja kao parnične stranke.
6. Tuženik je tijekom postupka predlagao da se izvede dokaz saslušanjem tuženika kao parnične stranke, međutim isti iako uredno pozvan nije pristupio na zakazano ročište za glavnu raspravu određeno za dan 30. travnja 2026. na kojem je određeno provođenje dokaza saslušanjem parničnih stranaka , pa sud predmetni dokaz nije izvodio, obzirom je stava da bi se istim nepotrebno otegnuo predmetni parnični postupak, a što bi bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka sukladno čl. 7 i 10 ZPP-a.
7. Uvidom u Ugovor o zajmu s osiguranjem nekretnine (list 5-9 spisa) je utvrđeno da je isti sklopljen između tužitelja kao zajmodavca i tuženika kao zajmoprimca. Nadalje čl. 1 istoga Ugovora utvrđeno je da potpisom ugovora zajmodavac – tužitelj dao zajmoprimcu zajam te da potpisom ugovora zajmoprimac potvrđuje primitak iznos od 55.000,00 EUR. Nadalje, u čl. 2. Ugovora navedeno je da se zajmoprimac obvezuje primljeni zajam u cijelosti vratiti zajmodavcu do zaključno 30. lipnja 2024. ugovorne stranke suglasno su ugovorile da se na pozajmljeni iznos primjenjuje zakonska zatezna kamata tekuća o dana dospijeća zajma pa do isplate. U čl. 4. navedenoga Ugovora određeno je da se u svrhu osiguranja vraćanja zajma osniva zalog na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] gradilište površine 134 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu zajmoprimca u cijelosti, te da zajmoprimac dopušta zajmodavcu bez ikakvih daljnjih pitanja i odobrenja uknjižbu založnoga prava radi vraćanja pozajmljenog iznos od 55.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama. Predmetni ugovor potpisan je dana 30. lipnja 2023. godine i ovjeren po javnom bilježniku Ignac Vugner iz Seseveta, broj ovjere OV-7837/2023.
8. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak (list 10 spisa) utvrđeno je da je u odnosu na nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] gradilište površine 134 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Zk. Odjel Crikvenica, kao zemljišnoknjižni vlasnik upisan u cijelosti tuženik JN, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] . Nadalje u C-listu predmetne nekretnine vidljivo je da je dana 20. srpnja 2023. upisano založno pravo, temeljem ugovora o zajmu s osiguranjem nekretninom, radi osiguranja tražbine u iznosu od 55.000,00 EUR-a zajedno sa zakonskim zateznim kamatama za korist tužitelja, uknjiženo rješenjem poslovni broj Z-10859/2023.
9. Saslušan kao parnična stranka tužitelj je u svome iskazu naveo da je sa tuženikom zaključio ugovor o zajmu i posudio mu novac točnije iznos od 55.000,00 EUR u lipnju 2023.g. odnosno 30.6.2023. uz obvezu da mu isti vrati navedeni iznos u roku od godine dana, tj. točno do 30.6.2024. Tužitelj je naveo da je radi osiguranja vraćanja prilikom zaključenja ugovora osnovana i hipoteka na nekretnini tuženika gradilište u Bribiru. Od datuma isteka vraćanja tuženik da mu nije ništa vratio od pozajmljenog iznosa te da nisu točni navodi iz odgovora na tužbu da je postojao bilo kakav usmeni dogovor da će se tuženiku produljiti rok za vraćanje zajma. Sa tuženikom da je kontaktirao telefonskim putem kada je istekao rok za vraćanje dugovanog iznosa međutim odmah da je shvatio iz ponašanja tuženika da on nema namjeru dugovani iznos podmiriti, zato da je i podnio ovu tužbu.
10. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.
11. Među strankama je sporan osnov i visina potraživanja tužitelja budući da je tuženik u odgovoru na tužbu osporio da su se ispunili uvjeti za dospijećem cijelog iznosa jer da je između stranaka postojao usmeni dogovor o produljenju roka vraćanja zajma. Također tuženik je osporio visinu tražbine navodeći da tužitelj nije priložio dokaz o stvarnom kretanju novca.
12. Prilikom razrješenja navedenih spornih pitanja cijenjene su okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom. Pritom je sud poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne kako međusobno, tako i ostalim provedenim dokazima. Iskaz tužitelja sud je prihvatio kao istinit, držeći ga uvjerljivim i životnim, te u skladu sa ostalim izvedenim dokazima.
13. Odredbom čl. 499 st .1 Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, nastavno ZOO-a) je određeno da se ugovorom o zajmu zajmodavac obvezuje zajmoprimcu predati određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca odnosno istu količinu stvari. Provedenim dokaznim postupkom izvan svake razumne dvojbe je utvrđeno da je tužitelj u cijelosti izvršio svoju obvezu davanja novca tuženiku, dok tuženik nije postupio po svojoj obvezi vraćanja zajma. Naime, iako je tuženik tijekom postupka isticao da je između tužitelja i tuženika postojao usmeni dogovor vezano uz produljenje roka vraćanja ugovora o zajmu, tuženik navedenu tvrdnju nije dokazao a iz rezultata provedenog postupka proizlazi upravo suprotno njegovim navodima da on do danas nije izvršio svoju obvezu povrata zajma. Nadalje, u konkretnom slučaju tužitelj je upisom u zemljišne knjige (upis pod Z- 10859/2023) stekao založno pravo na nekretnini u vlasništvu tuženika i time ovlaštenje tražiti namirenje svoje dospjele i uknjižene tražbine iz vrijednosti te nekretnine, a tuženik kao založni dužnik i vlasnik te nekretnine na kojoj je uknjiženo pravo zaloga trpjeti namirenje tužiteljeve tražbine.
14. Sukladno odredbi čl. 297 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 14/06, 146/08, 38/09, 159/09, 143/12, 152/14; 81/15, 94/17, nastavno ZVDSP) založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da određenu tražbinu ne bude li mu o dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a svagdašnji vlasnik dužan je to trpjeti. Odredbom č l. 336 istoga Zakona propisano da ako se zalogom osigurana tražbina ne ispuni o dospijeću, založni vjerovnik je ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti zaloga. Odredbom st. 2. čl. 336 ZVDSP-a propisano je da založni vjerovnik pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje putem suda, a po pravilima određenim u ovom Zakonu i na način određen propisima o ovrsi novčanih tražbina, ako nije što drugo određeno zakonom. Međutim, u slučaju kada hipotekarni vjerovnik nema ovršni naslov, dakle ako je u njegovu korist osnovana dobrovoljna ugovorna hipoteka (kao što je to slučaj u ovom predmetu), da bi se mogao namiriti iz vrijednosti nekretnine, treba prethodno u parničnom postupku ishoditi pravomoćnu presudu kojom će hipotekarnom dužniku biti naloženo dužnost trpjeti namirenje iz vrijednosti nekretnine ili tražbinu osobno namiriti (čl. 338. st. 1. ZVDSP). Slijedom navedenoga kako iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tražbina tužitelja dospjela, da po dospijeću ništa od pozajmljenog iznosa tužitelju nije vraćeno, valjalo je primjenom odredbe čl. 338. st. 1. ZVDSP-a prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i naložiti tuženiku da je dužan trpjeti namirenje tužitelja iz vrijednosti založene stvari te odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.
15. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a, a dosuđeni trošak odnosi se na sudske pristojbe na tužbu i na presudu u iznosu od 894,67 EUR dok se preostali dio troška odnosi na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova odvjetnika. Tužitelju je tako priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 EUR, te trošak zastupanja na ročištima od 18. ožujka 2025., te 30. travnja 2026 u iznosu od po 1.000,00 EUR. Na dosuđeni iznos troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 3.000,00 EUR, tužitelju je priznat PDV po stopi od 25 % koji iznosi 750,00 EUR te slijedom navedenog istome je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 3.750,00 EUR, što uvećano za iznos sudskih pristojbi u iznosu od 1.192,90 EUR, dakle ukupan iznos od 4.942,90 EUR, te je odlučeno kao u točki II. ove presude.
16. Tužitelju nije priznat dio zatraženog troška sudske pristojbe na tužbu u ukupnom iznosu od 596,45 EUR iz razloga jer je tužitelj prilikom podnošenja platio sudsku pristojbu u iznosu od 298,23 EUR odnosno polovicu pristojbene obaveze sukladno odredbi čl. 7. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23.) Slijedom naprijed navedenoga valjalo je odlučiti kao u točki III. Izreke presude i za navedeni dio odbiti zahtjev za naplatom dijela troška sudske pristojbe kao neosnovan.
U Crikvenici, 3. lipnja 2026.
S U T K I NJ A:
Marija Turina
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.
DNA
1. pun. tužitelja putem e-Oglasne ploče
2. pun. tuženika putem e-Oglasne ploče