Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici

Hrvatska Kostajnica, Vladimira Nazora 10

Poslovni broj: P-392/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici po sucu Renati Žličarić, u pravnoj stvari tužitelja IP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici odvjetnici Snježani Drvodelić iz Petrinje, protiv tuženika VP, [adresa]., sada nepoznata boravišta i prebivališta, zastupan po privremenoj zastupnici odvjetnici Darki Lovrić iz Petrinje, radi stjecanja prava vlasništva nekretnine dosjelošću, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 21. svibnja 2026., a donesene i javno objavljene 3. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužitelj s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti, koji glasi: "I Utvrđuje se da je tužitelj IP, OIB [osobni identifikacijski broj], adresa [adresa], dosjelošću stekao pravo vlasništva (Vlasnički udio: 1/1) na nekretnini upisanoj u ZK. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] u naravi U MRZLOM POLJU 302 m2, ORANICA U MRZLOM POLJU 302 M2, te k. č. br. [katastarska čestica] u naravi U MRZLOM POLJU 25 m2, ORANICA U MRZLOM POLJU 25 m2 UKUPNO: 327 m2, što je tuženik VP, SVINICA, dužan priznati i trpjeti.

Obrazloženje

1. Tužitelj IP (u daljnjem tekstu tužitelj), je putem punomoćnice odvjetnice Snježane Drvodelić iz [adresa] podnio tužbu ovom sudu 2.12.2024., radi stjecanja prava vlasništva nekretnine dosjelošću. U tužbi tužitelj tvrdi da tuženik VP s posljednjom poznatom adresom Svinjica bb od 1995. ne prebiva u [adresa], a po saznanju tužitelja se nalazi u SAD na nepoznatoj adresi. Tužitelj tvrdi da su se stekli uvjeti iz odredbe čl. 84. st. 2. toč. 4. i 5. Zakona o parničnom postupku i predlaže da sud donese rješenje o imenovanju privremenog zastupnika koji će u postupku zastupati interese tuženika. Tužitelj tvrdi da je samostalan i pošten posjednik nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a njegov samostalan i pošten tzv. vlasnički posjed predmetne nekretnine neprekidno traje duže od 20 godina. Tužitelj tvrdi da ga u posjedu nitko nije smetao, niti se protivio njegovom posjedovanju predmetne nekretnine. Tužitelj tvrdi da je kao samovlasnik predmetne nekretnine upisan tuženik VP koji preko 20 godina nije pitao za predmetnu nekretninu. Tužitelj tvrdi da predmetna nekretnina ima različite brojeve u katastru: upisana je u PL 6339 k. o. [katastarska općina], te se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. Tužitelj tvrdi da su ispunjene pretpostavke iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje propisuju zakonsko stjecanje prava vlasništva na nekretninama izvanrednom dosjelošću, slijedom čega je tužitelj temeljem zakona stekao cjelokupno pravo vlasništva predmetne nekretnine. Tužitelj predlaže da se utvrdi vlasnikom nekretnine temeljem dosjelosti.

2. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tuženika odvjetnica Darka Lovrić (u daljnjem tekstu privremeni zastupnik) se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te poriče da je tužitelj samostalan i pošten posjednik nekretnine. Privremeni zastupnik tuženika tvrdi da je tužitelj uzurpirao predmetnu česticu, a posjed je stekao bez valjanog pravnog osnova tako da posjed nema kvalitete da bi dosjelošću stekao vlasništvo predmetne čestice. Privremeni zastupnik tuženika tvrdi da tuženik živi u [adresa], a nije zaključen kupoprodajni ugovor o stjecanju vlasništva predmetnog zemljišta, te nema osnove da tužitelj uzurpacijom stekne vlasništvo na predmetnoj čestici. Tuženik tvrdi da je vlasništvo neprikosnoveno te nema osnove da tužitelj kao nepošten posjednik dosjelošću stekne vlasništvo na predmetnoj čestici. Predlaže da sud u cijelosti odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja jer nema pravnu osnovu za stjecanje vlasništva na navedenom zemljištu.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: posjedovni list Ureda za katastar Ispostava Petrinja, broj 6339 od 25.10.2023 (str. 5 predmeta), zk izvadak 6713 k. o. [katastarska općina] (str 7 predmeta), te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka UP, SP i HP (str 35-37 predmeta).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 148/11 – pročišćeni tekst 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) sud smatra da su tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovani.

5. Uvidom u zk izvadak 6713 k. o. [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] u mrzlom polju 302 m2 oranica u mrzlom polju 302 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u mrzlom polju 25 m2 oranica u mrzlom polju 25 m2 tvrđeno je da je kao vlasnik upisani VP.

6. Uvidom u posjedovni list broj 6339 od 25.10.2023. utvrđeno je da u posjedu nekretnine koja je predmet ovoga postupka je upisan tuženik.

7. U svom iskazu svjedok UP tvrdi da koliko mu je poznato tužitelj je kupio susjednu nekretninu. Svjedok tvrdi da ne zna kada je tužitelj ušao u posjed susjedne nekretnine pod oznakom k. č. br. [katastarska čestica]., a misli da je ušao u posjed k. č. br. [katastarska čestica] koja je predmet ovog postupka 2001. Svjedok tvrdi da ne zna tko je tužitelja uveo u posjed, te da ga nitko nije smetao u posjedovanju nekretnine. Svjedok tvrdi da je tužitelj i danas u posjedu nekretnine koja je predmet postupka. Svjedok tvrdi da mu nije poznato da li tužitelj ima bilo kakav pravni dokument koji mu daje ovlast ulaska u posjed i držanje nekretnine koja je predmet postupka, te mu nije poznato da bi bilo tko dao suglasnost tužitelju na posjedovanje, uređivanje i održavanje nekretnine koja je predmet postupka.

8. U svom iskazu svjedok SP tvrdi da zna gdje se nalazi nekretnina koja je predmet ovog postupka jer se nalazi do njegove nekretnine, te je tužitelj u posjedu nekretnine koja je predmet postupka, istu kosi i održava, te smatra da tužitelj zna da nekretnina koju posjeduje nije njegova u trenutku ulaza u posjed. U svom iskazu svjedok tvrdi da je tužitelj kupio uz nekretninu koja je predmet postupka kuću i misli da je to bilo prije cca 15 godina, i od tada nekretninu drži u posjedu, te tvrdi da je posjed tužitelja miran i nesmetan. Svjedok tvrdi da ne zna da li je tužitelj stupio u kontakt s vlasnikom nekretnine, niti da mu je isti dao odobrenje za korištenje nekretnine, te da ne zna kako izgleda vlasnik nekretnine.

9. U svom iskazu svjedok HP tvrdi da tužitelj zna da zemlja koju drži u posjedu nije njegova od 2001. kad je kupio susjednu nekretninu s kućom. Svjedok tvrdi da tužitelj nema nikakvu pravnu osnovu i dokument koji ga ovlašćuje na držanju i posjed nekretnine koja je predmet ovog postupka u naravi to je sada travnjak koji tužitelj drži u posjedu i kosi. Svjedok tvrdi da se prije 8 godina odselio iz kuće koja se nalazi do nekretnine koja je predmet ovog postupka, ali često posjećuje tužitelja i njegovu mamu, zbog čega mu je naprijed navedeno poznato. Svjedok tvrdi da koliko je njemu poznato tužitelja nitko nije smetao u posjedovanju nekretnine koja je predmet postupka. Svjedok tvrdi da se tužitelj od 2001. nalazi u posjedu nekretnine koja je predmet postupka ali mu nije poznato da bi tužitelj imao suglasnost vlasnika nekretnine za ulaskom u posjed te nekretnine ili korištenjem iste.

10. Iz iskaza svih svjedoka proizlazi da je tužitelj u posjed nekretnine stupio sa znanjem da mu nekretnina ne pripada i da je ista vlasništvo druge osobe i u posjedu druge osobe.

11. U svom iskazu tužitelj IP tvrdi da je stupio u kontakt s rođakom vlasnika nekretnine koja je predmet ovog postupka jer je u neposrednoj blizini kupio kuću i dvorište, odnosno odmah do nekretnine koja je predmet postupka, te je toj osobi objasnio da mu s nekretnine koja je predmet ovog postupka, a zbog visoke trave i neodržavanja dolaze zmije, miševi, puževi. Tužitelj tvrdi da je naknadno napravio betonski zid prema kopiji katastarskog plana između nekretnine koju je kupio pod oznakom k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnine koja je predmet ovog postupka kako mu ne bi dolazile zmije i ostale štetočine u dvorište njegove kuće, međutim, ni to nije pomoglo. Tužitelj tvrdi da je znao da nekretnina koja je predmet postupka nije njegovo vlasništvo u trenutku kad je ušao u posjed.

12. Članak 18. ZV-a propisuje da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Napominje se da je tužitelj u trenutku ulaska u posjed 2001. znao da mune pripada pravo na posjed, te da je posjednik i vlasnik nekretnine tuženik.

13. Članak 159. ZV-a propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom, te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak, nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed trajao dvostruko vrijeme.

14. Članaka 160. ZV-a propisuje kad se poštenom posjedniku čiji posjed nije zakonit i istinit uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, pošteno i istinito, pravo vlasništva steći će istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću.

15. Sud smatra da tužitelj u ovoj pravnoj stvari nije dokazao da je njegov posjed zakonit, odnosno da ima valjani pravni temelj posjedovanja, nadalje, nije dokazao da je posjed pošten, odnosno nije dokazao sve pretpostavke iz članka 18 . Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U postupku je utvrđeno da je tužitelj sam ušao u posjed i bio svjestan da nekretnina nije njegova, već je ista vlasništvo tuženika koji je njemu nepoznat, kao što mu je bila poznata i činjenica da niti on, niti njegov prednik nisu bili upisani kao posjednici nekretnine koja je predmet ovog postupka. Dobra vjera ne znači da je posjednik doista i stekao pravo na osnovi kojeg drži stvar, već je za dobru vjeru dovoljno da je posjednik uvjeren da stvar drži na temelju valjanog naslova. Nepošteni posjednik već je i onaj koji samo sumnja u zakonitost svoga posjeda, a tužitelj prema svome iskazu je potvrdio da je u posjed nekretnina koji je predmet ovoga postupka ušao sa znanjem da je posjednik druga osoba i da je vlasnik iste njemu nepoznata osoba s kojom je pokušao stupiti u kontakt, pa samim time sud smatra da tužitelj nije ispunio pretpostavke propisane odredbama članka 159. i 160. ZV -a, te je tužitelja u cijelosti odbio s tužbom i tužbenim zahtjevom.

16. Zbog svega naprijed navedenog riješeno je kao u izreci presude.

Hrvatska Kostajnica, 3. lipnja 2026.

Sudac

Renata Žličarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave presude, tj. od 3.6.2026.. Žalba se podnosi u četiri istovjetna primjerka na Županijski sud, a putem ovog suda.

Dna:

- punomoćnica tužitelja odvj. Snježana Drvodelić, putem e-oglasne ploče suda

- privremena zastupnica tuženika odvj. Darka Lovrić, putem e-oglasne ploče suda