Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj-341/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Brankice Malnar, predsjednice vijeća, Tajane Polić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i suca Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja STSI-INTEGRIRANI TEHNIČKI SERVISI d.o.o., OIB 99172175603, Zagreb, Lovinčićeva ulica 4, kojeg zastupaju punomoćnici Božidar Đerek, Sanja Senčar Đerek i Hrvoje Borak, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Đerek i partneri j.t.d. iz Zagreba, [adresa], protiv tuženika TF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Urek, odvjetnik iz Zagreba, [adresa], radi smanjenja rente , odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, pod poslovnim brojem P-641/2019 od 10. siječnja 2024., u sjednici vijeća 3. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
1.Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, pod poslovnim brojem P-641/2019 od 10. siječnja 2024. u točki I. izreke.
2. Djelomičnim uvaženjem žalbe tuženika preinačuje se odluka o troškovima postupka sadržana u točki II. izreke i sudi:
„Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.“
2. Tuženiku se ne dosuđuju troškovi žalbenog postupka.
Obrazloženje
1.Pobijanom je presudom usvojen tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je s danom 1. svibnja 2018. djelomično utrnula obveza tužitelja radi plaćanja rente tuženiku prema presudi Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P-780/08 za mjesečni iznos rente od 62,43 eur, te će ubuduće iznos mjesečne rente iznositi 57,85 eur (točka I. izreke).
Poslovni broj-341/2024-3
Tuženik je obvezan tužitelju naknaditi troškove postupka od 2.174,23 eur sa zateznom kamatom (točka II. izreke).
2. Protiv te presude žali se tuženik pozivajući se na sve žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.- dalje ZPP) uz prijedlog da se uvaženjem žalbe pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije, a podredno ukine.
3. Tužitelj nije odgovorio na žalbu.
4. Žalba je osnovana ali samo u odnosu na odluku o troškovima postupka.
5. U ovoj žalbenoj fazi postupka nije sporno da je tužitelj dobrovoljno izvršavao obvezu iz pravomoćne presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P-780/08 te plaćao tuženiku rentu od 906,28 kn sve do 30. travnja 2018. budući je tuženik 25. travnja 2018. navršio 65 godina života i stekao uvjete za starosnu mirovinu. Tužitelj je smatrao kako je ispunjenjem zakonskih uvjeta za ostvarenje prava na starosnu mirovinu prestalo pravo tuženika zahtijevati isplatu rente, pa je ustao tužbom radi utvrđenja da je obveza na isplatu rente utrnula. Tuženik se takvom zahtjevu protivio tvrdeći da još uvijek postoji novčana razlika između pretpostavljene mirovine koju bi primao na temelju pretpostavljene plaće da je nastavio raditi kod tuženika i starosne mirovine koji prima nakon što mu je mirovina prevedena iz invalidske u starosnu. Radi utvrđenja ove činjenice provedeno je financijsko vještačenje po sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz čijeg je nalaza utvrđeno da bi tuženik redovnim odlaskom u mirovinu sa 65 godina života 25. travnja 2018. ostvario mirovinu u visini od 5.073,21 kn, dok je visina invalidske mirovine s pripadajućim dodatkom na dan 25. travanj 2018. iznosila 4.201,51 kn, što daje razliku od 871,79 kn/115,71 eur mjesečno, pa kako je tužitelj odgovoran za štetu od 50% visina bi rente po osnovi izgubljene zarade iznosila 435,90 kn odnosno 57,85 eur mjesečno. Nakon provedenog vještačenja na kojeg stranke nisu imale primjedbi, tužitelj je u podnesku od 14. rujna 2023. preinačio tužbeni zahtjev na način da sada traži utvrđenje djelomičnog utrnuća obveze za iznos od 62,43 eur, čime bi buduća renta iznosila 57,85 eur. Takav je zahtjev sud prvog stupnja u cijelosti usvojio pozivajući se na ostvarenje pretpostavki iz odredbe čl. 1096. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. i 126/21. dalje: ZOO).
6. Sve navedene činjenice tuženik sadržajem žalbe ne osporava, no smatra da je svejedno tužbeni zahtjev trebalo odbiti budući je sud dopustio preinaku tužbe suprotno odredbi čl. 191. ZPP čime je ostvario relativno bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 190. i 191. ZPP što je bilo od utjecaja na zakonitost suđenja jer bi bez dopuštenja preinake tužbe prvi zahtjev radi utrnuća kompletne obaveze trebalo odbiti kao neosnovan. Uz to smatra da je preinačeni zahtjev u zastari s obzirom na vrijeme njegova podnošenja tijekom 2023.
7. Ovi se žalbeni navodi na prihvaćaju budući je sud prvog stupnja pravilno primijenio procesne odredbe i odredbe materijalnog prava kada je dopustio preinaku tužbe i zaključio da tražbina iz iste nije u zastari.
Poslovni broj-341/2024-3
8. Iz utvrđenja u spisu predmeta i razloga pobijane presude proizlazi da je tužba radi utvrđenja prestanka obveze radi isplate rente počev od 1. svibnja 2018. podnesena 2. svibnja 2018., da je nakon provedenog financijskog vještačenja tužitelj preinačio tužbeni zahtjev kojim je zahtijevao djelomično utrnuće obveze radi isplate rente od 2. svibnja 2018. pa nadalje za iznos od 62,43 eur, što bi mjesečno za navedeno razdoblje iznosilo 57,85 eur, te da je sud prvog stupnja imajući u vidu argumentaciju tuženika koja odgovara ovoj iznesenoj u žalbi i kojom se protivio preinaci tužbe, na ročištu održanom 29. studenog 2023. preinaku dopustio. Sud je obrazložio kako su ostvareni uvjeti uz odredbe čl. 190. st. 2. ZPP budući tužitelj bez svoje krivnje nije mogao ranije, do zaključenja prethodnog postupka, izvršiti preinaku tužbe, već je to mogao tek po izradi nalaza stalnog sudskog vještaka što je i učinio. Prigovor zastare sud prvog stupnja otklanja uz obrazloženje kako se preinačena tužba ne može smatrati samostalnom tužbom pa je utoliko prekinuta zastara podnošenjem tužbe radi ukinuća rente 2. svibnja 2018.
9. Pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da su u ovoj situaciji promjene istovjetnosti zahtjeva ( čl. 191. st. 1. ZPP) ostvarene pretpostavke iz odredbe čl. 190. st. 2. ZPP jer se tužitelju ne može stavljati u krivnju okolnost koju žalitelj obrazlaže tvrdnjom kako je tužitelj prije pokretanja ovog postupka mogao i morao znati ima li uvjeta za ukidanje ili smanjenje rente. Uvjeti za ukidanje ili smanjenje obveze radi isplate rente utvrđuju se u parničnom postupku donošenjem sudske odluke ukoliko među strankama postoji spor u vezi opstojnosti obveze, pa ako bi argument o potrebi izvansudskih saznanja vrijedio za tužitelja kao obveznika, argumentum a contrario vrijedio bi i za tuženika kao vjerovnika. Stoga kada se ukazala potreba vođenja sudskog postupka, a nisu utvrđene neke druge posebne okolnosti (primjerice neuspješni pokušaji mirnog rješenja spora) koje bi dovele do zaključka o skrivljenom ponašanju tužitelja, pravilno je sud prvog stupnja zaključio kako je tužitelj do zaprimanja nalaza vještaka nije mogao bez svoje krivnje preinačiti tužbu. Preinaka iz podneska tužitelja od 14. rujna 2023. bez daljnjeg je svrsishodna za konačno rješenje spora među strankama, čime žalitelj nije u pravu kada tvrdi da bi bila ostvarena relativno bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 190. i 191. ZPP. Stoga kada nije ostvarena ni jedna druga povreda postupka na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti pobijanu je presudu moguće ispitati.
10. Prije svega u odnosu na prigovor zastare na kojem tuženik ustraje u žalbi. Tužitelj je podnio deklaratoran zahtjev, u prvom navratu radi utvrđenja da je obveza radi isplate rente prestala, a potom je taj zahtjev preinačio u zahtjev radi utvrđenja da je obveza smanjena. Radi se o deklaratornim zahtjevima iz odredbe čl. 187. st. 1. ZPP pa ostaje nejasno stajalište tuženika o nastupu zastare za podnošenje te vrste zahtjeva. Takva vrsta zahtjeva ne podliježe pravilima o zastari. Utoliko je sud prvog stupnja, iako iz pogrešnih razloga, pravilno zaključio da se radi o neosnovanom prigovoru.
11. Vjerojatnije je da je tuženik imao na umu kako se dan utvrđenja prestanka obveze radi isplate rente u preinačenom zahtjevu ne može označiti s istim danom kako je on označen u tužbi iz 2018. tj. protezati na razdoblje prije preinake u 2023., sve to sukladno odredbi čl. 1096. ZOO. Međutim za odgovoriti je kako je tužitelj podnošenjem tužbe poduzeo radnju radi ostvarenja subjektivnog prava kojeg je obrazložio promjenom okolnosti u vidu povećanih primanja tuženika odlaskom u starosnu
Poslovni broj-341/2024-3
mirovinu, da je za oba zahtjeva predviđen i proveden identičan dokazni postupak, iz čega proizlazi da iako je došlo do promjene istovjetnosti zahtjeva, kako oba zahtjeva počivaju na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi. Stoga je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da su uvjeti za smanjenje obveze radi isplate rente ostvareni već podnošenjem tužbe 2018., pri čemu nije od utjecaja okolnost što je obveza iz tužbenog zahtjeva njegovom preinakom izmijenila opseg.
12. Kako drugih žalbenih prigovora nema, kako u odnosu na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, tako i na pravilnost u primjeni materijalnog prava, valjalo je prvostupanjsku presudu kao zakonitu odbićem žalbe tuženika potvrditi, sve sukladno odredbi čl. 368. st. 1. ZPP.
13. Međutim, žalba je tuženika u odnosu na odluku o trošku osnovana. Imajući u vidu da je tužitelj zahtijevao ukidanje obveze radi isplate rente, te da pri kraju prvostupanjskog postupka preinačio tužbu na smanjenje obveze i s kojom je uspio, ovaj sud ocjenjuje kako je uspjeh stranaka u postupku podjednak zbog čega je odlučeno da prema odredbi čl. 154. st. 4. ZPP svaka stranka snosi svoj parnični trošak. Stoga je u ovom dijelu žalba tuženika uvažena i odluka o trošku iz točke II. izreke prvostupanjske presude preinačena sukladno odredbi čl. 380. toč. 3. ZPP.
14. Tuženiku nije dosuđen trošak žalbenog postupka jer sa žalbom nije uspio protiv odluke o glavnoj stvari.
U Rijeci, 3. lipnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Brankica Malnar
