REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U SV. IVANU ZELINI

Vatrogasna 1a, Sv. Ivan Zelina

Poslovni broj: P-288/2025-33

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Sv. Ivanu Zelini po sucu tog suda Žanet Vidović u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, kojeg zastupa RE na temelju generalne punomoći Su-50/11 protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz odvjetničkog društva Čurković i Šanjug u Zagrebu, radi naknade štete, dana 3. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e :

I. Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.

II. Postupak će se nastaviti nakon donošenja odluke Vrhovnog suda Republike, Rev-370/2026 koja se vodi po dopuštenoj reviziji protiv presude Županijskog suda u Šibeniku, broj: Gž-175/2024-2 od 3. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 17. ožujka 2025. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete. Tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje isplatu iznosa od 10.661,41 EUR, a navedeni iznos predstavlja štetu koju tužitelj trpi isplatom invalidske mirovine svome osiguraniku BE u razdoblju od 1. studenoga 2022. do 31. prosinca 2024. i to u visini 70% od iznosa ukupno isplaćene invalidske mirovine. Osiguraniku tužitelja je prema tvrdnjama tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu, a uzrok gubitka radne sposobnosti je kumulativan i to 70% povreda izvan rada odnosno prometna nezgoda za koju je odgovoran osiguranik tuženika i 30% bolest.

2. Tužitelj svoje potraživanje temelji na člancima 161. -167. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine broj: 157/13.....119/22. dalje ZOMO) uz obrazloženje da je upravo tim odredbama regulirano specifično pravno pitanje relevantno za ovaj postupak jer se navedenim odredbama uređuje što predstavlja štetu za Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, od koga Zavod može potraživati štetu i u kojem opsegu može potraživati štetu, pitanje zastare potraživanja tužitelja i druga relevantna pitanja za potraživanja štete koja nastaju isplatom mirovinskih davanja. Ovo i iz razloga što potražuje štetu iz obveznog mirovinskog osiguranja za koje su relevantne odredbe ZOMO-a, a ne štetu iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja zbog čega smatra da u toj situaciji nema mjesta primjeni članka 27. stavka 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj: 151/05. dalje ZOOP). Nadalje navodi da je tuženik već isplatio tužitelju naknadu štete za razdoblje koje je trpio isplatom invalidske mirovine svome osiguraniku od 1. rujna 2008. do 31. prosinca 2013. u povodu pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: P-3062/2011 od 13. listopada 2015., dok se za daljnja – nastavna razdoblja u kojima trpi štetu i dalje vode postupci pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojevima: P-4722/20 i P-2289/23.

3. Tuženik je pak tijekom postupka navodio da je pasivno legitimiran na temelju police obveznog osiguranja od auto odgovornosti zbog čega smatra da se na ovo pravno pitanje u pogledu opsega njegove odgovornosti primjenjuje članak 27. stavak 2. ZOOP odnosno da nije odgovoran za isplatu štete u punim iznosima davanja već u razmjernom dijelu i to samo u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

4. I tužitelj i tuženik su se tijekom postupka pozivali i dostavljali odluke viših sudova Republike Hrvatske kojima potkrepljuju svoja stajališta o primjeni mjerodavnog zakona i računanju visine naknade štete.

5. Za pravilno rješavanje ove pravne stvari u kojem tužitelj potražuje naknadu štete koju trpi isplatom invalidske mirovine iz obveznog (osnovnog) mirovinskog osiguranja svome osiguraniku radi štetnog događaja za koji je odgovoran osiguranik tuženika odlučno je koji zakon je mjerodavan, je li to ZOMO ili ZOOP te način utvrđivanja visine naknade.

6. Kod Vrhovnog suda Republike Hrvatske u tijeku je više revizijskih postupaka u povodu dopuštenih revizija radi zauzimanja pravnog shvaćanja o pitanjima relevantnima za pravilno rješavanje ove pravne stvari.

7. Tako npr. je u predmetu Revd-2389/2024-2 od 21. svibnja 2025. Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio reviziju uz obrazloženje: „ Riječ je o pravnom pitanju o kojem sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, jer je u vezi s njim pravno shvaćanje zauzeto u pobijanoj presudu u suprotnosti s pravnim shvaćanjem zauzetim u primjerice odluci Županijskog suda u Puli-Pola broj 800/2022 od 18. srpnja 2022., Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, broj: Gž-1005/2021 od 25. kolovoza 2021. i dr, a o njemu nema prakse revizijskog suda“. Dopuštena revizija se odnosi na pitanje: „Da li za HZMO stvarnu štetu u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. listopada 2018. predstavlja puni iznos mirovine (čl 161 ZMO) ili samo razlika između isplaćene i pretpostavljene mirovine iz povrede na radu (čl 27. ZOOP)“ .

8. Vrhovni sud Republike Hrvatske je dopustio reviziju i o istovrsnom pitanju u predmetu Revd-3393/2025 od 2. rujna 2025. „ Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa čl. 161. ZMO ili razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu sa člankom 27. ZOOP?" Postupak u povodu dopuštene revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: Pž-567/25 vodi se kod VSRH pod brojem Rev-1272/25.

9. Nadalje Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio je reviziju i u predmetu Revd- 446/2025-2 od 7. listopada 2025. radi pitanja: „Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje za tužitelja biti razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila određena u slučaju povrede na radu ako je mirovina zbog ozljede izvan rada uvijek manja od mirovine zbog ozljede na radu?". Postupak u povodu dopuštene revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj: Gž-175/2024-2 od 3. prosinca 2024. vodi se kod VSRH pod brojem Rev370/26.

10. Kako je za pravilno rješavanje ovog pravnog pitanja odlučno stajalište VSRH koji je najviši sud u sustavu sudbene vlasti (članak 14. Zakona o sudovima) i kao takav osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni (članak 116. Ustava RH i članak 20 Zakona o sudovima) ovaj Sud smatra opravdanim prekinuti ovaj postupak do donošenja odluke po reviziji u predmetu Županijskog suda u Šibeniku, Gž-175/2024 koja se vodi kod VSRH pod brojem Rev-370/26 jer smatra da odgovor na to revizijsko pitanje ujedno predstavlja i prethodno pitanje u smislu članka 213. stavka 1. točke 1. (u vezi s člankom 12. ZPP-a) ali i stavka 2. točke 3. ZPP-a za ovu pravnu stvar. Naime iako se ne radi o oglednom postupku suštinski se odluka o reviziji u navedenom predmetu odnosi na veći broj sporova koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava.

11. Slijedom navedenoga na temelju članka 213. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

U Svetom Ivanu Zelini, dana 3. lipnja 2026.

Sudac:

Žanet Vidović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka putem ovoga suda na nadležni županijski sud.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku