REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl.broj P-704/2026

U I M E R E PU B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu ovog suda Katarini Heinrich kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika: Mont Sano Consulting d.o.o., sa sjedištem u [adresa] ([adresa] ), [adresa], OIB: 82145250876, zastupan po punomoćniku ŽNC, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika-protutužitelja: ŽN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Gordanu Loliću, odvjetniku u Supetru, radi nepačanja i činidbe, nakon glavne javne rasprave održane dana 6. svibnja 2026. godine u prisutnosti zz tužitelja IN, uz punomoćnika odvjetnika ŽNC te tuženika ŽN osobno uz punomoćnika odvjetnika Gordana Lolića, dana 3. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1.Time što je tuženik bez odobrenja tužitelja dana 16.11.2018.g. na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja za cijelo, srušio 20 željeznih stupića – šipki 20x20mmx120cm, te iste odnio i time što je porušio i odnio žičanu ogradu, tzv. farmer pletivo, u dužini od 50 m2 i visine 1 m, koja je bila učvršćena na tim metalnim stupićima, time neovlašteno, pobrao masline na nekretnini tužitelj, utabao put bagerom, kosio travu, parkirao vozila te prolazi i dolazi na nekretninu tužitelj, se pačao u navedenu nekretninu u vlasništvu tužitelja pa se nalaže tuženiku da se prestane pačati u nekretninu tužitelja dolaženjem na istu, branjem maslina, parkiranjem vozila te dovođenjem bagera na nekretninu tužitelja te sličnim radnjama sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku da na nekretnini u vlasništvu tužitelja označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], Bol, vrati pet odnesenih željeznih stupića 20x20 mmx120 cm i iste postavi na među sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako su ranije bili postavljeni te da vrati žičanu ogradu tzv. farmer pletivo, u dužini od 50 m i visine 1 m, na način da istu učvrsti na naveden željezne stupiće, te da preore utabani put preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te time uspostavi ranije stanje na navedenoj nekretnini. "

II. Usvaja se protutužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se tužitelj ŽN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], ZU 1641, k. o. [katastarska općina], za cijelo, pa se ovlašćuje tužitelj na temelju ove presude, a po pravomoćnosti iste, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva iste nekretnine pri zemljišnim knjigama nadležnog suda, na svoje ime i za cijelo, uz istodobno brisanje toga prava sa imena tuženika Mont Sano Consulting d.o.o., OIB: 82145250876, Hrvatskih domobrana 87, 21 420 Bol, za cijelo u roku od 15 dana, a što je tuženik dužan trpjeti.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 4.900,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, stalne službe u [adresa], pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uknjiženo u korist tužitelja za cijelo, tuženik da je bez ikakvog odobrenja tužitelja na tužiteljevoj nekretnini srušio 20 željeznih stupića –šipki 20x20mmx120cm, koje je tužitelj postavio na međi sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju je utvrdio geometar SN, te vidno označio točkama crvene boje. Tužitelj da je dana 11.4.2018.g. utvrdio da su skinute željezne šipke kojima je tužitelj označio među navedene nekretnine. Tuženik da je na nekretninu tužitelja dovezao bager sa kojim je dana 15.4.2018.g. na predmetnoj nekretnini oblikovao i utabao prolaze. Dana 2.5.2018., 9.6.2018.g., i 9.10.2018.g. tuženik da je na predmetnoj nekretnini kosilicom pokosio travu te u periodu od 13.10. do 16.10.2018.g. sa nekoliko pomagača pobrao tri masline, te parkirao vozila na nekretnini tužitelja. Tužitelj da je dana 8.11.2018.g. ponovo postavio žičanu ogradu tzv, farmer pletivo u dužini od 50 m i visine 1 m, koju je ponovo učvrstio na 20 šipki, međutim od strane tuženika su dana 16.11.2018.g. te šipke počupane i odnesene a žičana ograda je porušena i uništena. Slijedom svega navedenog predlaže se kao u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, navodi da tužitelj nije vlasnik predmetne nekretnine već da je vlasnik i posjednik iste za cijelo LN iz Ž. Tuženik osporava da je počinio radnje opisane u tužbi, ističe kako ima pravo na posjed, da kao nesamostalan posjednik predmetnu nekretninu drži po nalogu u ime i za račun samostalne i mirne posjednice LN, zbog čega ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije. Nadalje navodi kako tužitelj ne može obvezati tuženika na uspostavu ranijeg stanja jer da tuženik nije taj koji je ispilio željezne stupiće niti pokidao žičanu ogradu niti se na bilo koji drugi način pačao u imovinu tužitelja, te da tužitelj ne može zabraniti tuženiku da se koristi stvari kojom se koristio čitav život, po ovlaštenju stvarnog vlasnika, čega predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti.

3. Predmet koji se pred ovim sudom vodio pod posl. brojem P – 394/2019. po tužbi tužiteljice LN protiv tuženika Mont Sano consulting d.o.o., radi utvrđenja prava vlasništva čest zem. 2145/4, k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je predmet i ovog postupka, pripojio se ovom predmetu radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja. Raspravnim rješenjem od dana 23. veljače prekinut je postupak zbog smrti tužiteljice LN te je isti nastavljen u odnosu na nasljednika ŽN.

3. U dokaznom postupku pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to zk izvadak, skica izmjere od 8.6.2018.g., tužba tužiteljice LN protiv tuženika Mont Sano consulting d.o.o, radi utvrđenja, fotografije ( list 20-27 spisa ), poziv nositelju prava na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 8.6.2018.g., izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju Ante Mamića koji je svoj pisani nalaz dostavio dana 2. srpnja 2021. godine, Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 5. travnja 2019. godine, izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka te svjedoka JN, HN, ZN, AN, ON, pregledan je spis P-394/2019, Psp-141/2021.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan, dok je protutužbeni zahtjev osnovan.

5. Između stranaka je sporno tko je od stvarni vlasnik predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te jeli tuženik ŽN na predmetnoj nekretnini počinio radnje opisane u tužbi, odnosno je li tuženik imao pravo poduzimati opisane radnje na predmetnoj nekretnini.

6. Tužitelj od suda traže zaštitu od uznemiravanja počinjenu od strane tuženika na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Odredbom čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

7. Tužitelj je vlasništvo na predmetnoj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dokazao zemljišnoknjižnim izvatkom, a na tuženiku je bilo da dokaže da je predmetna nekretnina njegovo vlasništvo odnosno vlasništvo njegove tetke LN.

7.1. Pregledan je Ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen dana 5. travnja 2019. godine između LN, kao primateljice uzdržavanja i ŽNtuženika, i UN, kao davatelja uzdržavanja, u kojem su, u članku 1. ugovora popisane nekretnine kojih je primateljica uzdržavanja LN, stvarna vlasnica i posjednica, a među kojima je označena i predmetna čest. zem. [katastarska čestica], pš, površine 211 m2, ZU 1641, k. o. [katastarska općina].

8. Što se tiče radnji opisanih u tužbi koje je na predmetnoj nekretnini počinio tuženik, sam tuženik je na očevidu održanom danas 30. travnja 2021. godine naveo kako tužitelj nije uspio postaviti sve stupiće do krajnje zapadne točke zemljišta jer ga je on u tome spriječio. Također fotografije priložene u spisu na listu 20-27, prikazuju upravo tuženika ŽN kako na predmetnoj nekretnini bere masline te koristi bager. Činjenicu da je upravo tuženik počinio radnje opisane u tužbi, suprotno navodima iz odgovora na tužbu, potvrdio je i sam tuženik u svom iskazu na ročištu od dana 10. ožujka 2020. godine

9. Na okolnost posjeda čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izveden je dokaz saslušanjem svjedoka HN, ZN, AN. Svjedok HN, 81 godina, u svom je iskazu naveo da mu je poznato da je raniji vlasnik ovih donjih parcela, ispod zida bio CN odnosno njegova supruga I, koje je naslijedila kćerka S udana L koja je to prodala. Navodi da se poviše svih tih objekata od kojih je od zadnjeg objekta vlasnica DN, nalazi zid visine cca 2 do 4 metra, s tim da je ova parcela poviše tog zida ( predmetna nekretnina op.a.) oduvijek je bila u posjedu J odnosno HN i to najprije ĆN koji je svekar LN, kojega su naslijedili sinovi: suprug KN i brat mu H s time da su se između sebe podijelili s time da je ova predmetna nekretnina pripala KN. Poznato mu je da je prilikom izvođenja građevinskih radova došlo do klizišta terena, na način da je zemljište zajedno sa stablima maslina "poletilo doli", no nije mu poznato na koji su se način vlasnici terena između sebe dogovorili. Dodaje kako često prolazi područjem na kojem se nalazi predmetna nekretnina, ( za koju navodi da se nalazi iznad kuće DN ), pa potvrđuje da je na istoj oduvijek viđao ŽN tuženika, koji tamo ima masline, a prije je tamo bio vinograd i stabla breskve. Na pitanje da li je ikad na predmetnoj nekretnini vidio z.z. tužitelja, odgovara da nije. Svjedokinja LN, teta tuženika, u svom je iskazu navela da je predmetnu nekretninu, koja se nalazi poviše kuća u vlasništvu tvrtke Gospojica d.o.o., oduvijek obrađivao njen suprug TN, a prije njega njegov otac ĆN. Također joj je poznato da je prilikom izgradnje kuća na terenu koji se nalazi ispod njihove, predmetne parcele nastalo veliko klizište zbog čega im je na terenu nastala velika šteta. Nije joj poznato tko je upisan kao vlasnik predmetne nekretnine. Posebno upitana da li joj je poznata Z kći NN, navodi da joj je poznata i navodi da je to zemljište bilo njezinog oca. Na daljnje pitanje kojeg zemljišta, navodi da je ona bila vlasnica zemljišta koje se nalazi ispod zemljišta kojega su tuženici držali u posjedu. Na daljnje pitanje da opiše na koji način je njihova nekretnina bila odvojena od ove donje nekretnine u vlasništvu Z, navodi da je bila izgrađena zidina od kamena, bila je i kupina. Na daljnje pitanje je li postojala razlika u visini terena, da li je bila skala, odnosno da li su tereni bili na različitim visinama, navodi da jesu i to sigurno više od dva metra, s time da se donji teren nije obrađivao, kad bi očistila gore masline dolje bi bacila grane. Na pitanje koliko često je odlazila na predmetnu nekretninu, navodi da bi odlazila brati breskve, masline, te obrađivati vinograd. Na daljnje pitanje je li odlazila kada su počeli građevinski radovi, navodi da je, da se s njima svađala, jer je zbog izvedenih radova desetak njihovih stabla maslina, starih 5-6 godina, otklizalo na donju parcelu. Na daljnje pitanje da li je njezin suprug sklapao kakav ugovor sa vlasnikom donje parcele, navodi da o tome nema nikakva saznanja. Na daljnje pitanje je li joj poznato da bi njezin nećak ŽN zaključivao kakve sporazume, navodi da nije imao zašto, jer je to bilo njihovo, a ona je predmetnu nekretninu kasnije prepustila nećaku ŽN, tuženiku. Svjedok ZN, pok. A, iz [adresa], u svom je iskazu naveo da su mu okolnosti vezane uz predmetnu nekretninu poznate jer da od početka 90-tih godina, živi u staroj kući koja se nalazi u blizini iste. Poznato mu je da je ovu predmetnu nekretninu obrađivao još otac tuženika O i njegov brat TN, koji su na istoj uzgajali mandarine. Upitan je li predmetna nekretnina ranije bila na neki način omeđena, navodi da to ne može sa sigurnošću potvrditi jer se ista nalazi iza njegove kuće pa tuda ne prolazi često, ali da može donekle potvrditi da je ista bila ograđena drvenim kolcima i običnom mrežom. Poznato mu je da je zbog klizanja terena, koje se dogodilo na tom području, vlasnik gornje parcele čiji teren je otklizao, u zamjenu za istu dobio drugu parcelu na ovom dijelu gdje se nalazi sporna nekretnina, ali to ne može sa sigurnošću potvrditi, odnosno ne može točno navesti koju je parcelu dobio u zamjenu. Tužitelja je upoznao u vrijeme kada je kupio kuću u [adresa], a da bi tužitelj kupio ovu spornu parcelu, saznao je tek nakon što je dobio poziv za svjedočenju u postupku smetanja posjeda u drugom predmetu. Posebno upitan od strane pun. tuženika je li ikada na predmetnoj nekretnini vidio zz tužitelja, navodi da nije, a tuženika je tamo vidio mnogo puta, da kosi travu, čisti masline. Napominje da kada spominje stabla maslina, da misli na mala stabla maslina koje je tuženik tamo posadio. Posebno upitan od strane pun. tužitelja je li mu poznato da se poviše nekretnine nalazi cesta, te poviše ceste još jedna parcela oznake 2141/3, te je li mu poznato tko istu drži u posjedu, svjedok navodi da mu nije poznato čija je. Svjedok AN, naveo je kako mu je poznato da je u posjedu predmetne nekretnine tuženik ŽN, koji je na istima posadio masline koje bere. Nije mu poznato da bi tužitelj bio vlasnik te nekretnine, niti ga je tamo ikada vidio. Navedeno mu je poznato jer je prije 13 godina kupio i uselio u stan u zgradi koja se nalazi ispod i zapadno od navedene nekretnine. Upitan jeli na predmetnoj nekretnini vidio upravo tuženika, navodi da je jer da često šeta tim područjem. Posebno upitan od strane pun. tužitelja je li mu poznato da se poviše nekretnine nalazi cesta, te poviše ceste još jedna parcela oznake 2141/3, te je li mu poznato tko istu drži u posjedu, svjedok navodi da mu nije poznato čija je. Posebno upitan od strane pun. tuženika je li kada tužitelja vidio na predmetnoj parceli, navodi kako je tužitelja vidio kako tu šeta, ali ga nije vidio da tamo išta radi.

10. Sud je saslušanim svjedocima u potpunosti poklonio vjeru jer isti o predmetu spora imaju neposrednih saznanja, iskazivali su spontano i uvjerljivo, pa ih je sud ocijenio kao istinite.

11. Na okolnost navoda tužitelja da je kupujući predmetnu nekretninu postupao poštivajući načelo povjerenja u zemljišne knjige i u dobroj vjeri izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ON.

12. Svjedok ON, u svom je iskazu naveo da je kao vlasnik firme Spliting koja je bila vlasnik firme Gospojica d.o.o. u jednom razdoblju od 7,8 godina odnosno od 2005. – 2013. godine, dolazio u [adresa] jer su u [adresa] imali namjeru izgraditi stambeno naselje za prodaju. Poznato mu je da je kasnije, 2015. ili 2016. godine od Gospojice d.o.o., tužitelj kupio ovu predmetnu nekrentinu. Navodi da je već na početku izvođenja radova utvrđeno je da se planirani stambeni objekti grade na dijelu na kojemu je nastalo klizište terena tako da je za potrebe sanacije bilo nužno kupiti još 5000 m2 terena koje se nalazilo poviše građevinske parcele. Na jednom dijelu tog naknadno kupljenog zemljišta nalazi se upravo ova sporna nekrentina koju je firma Gospojica d.o.o. između ostalih, otkupila od ranijeg vlasnika, koji je kao prodavatelj garantirao da su riješeni odnosi sa susjedima, međutim, to nije bilo tako jer da su sa susjedima tijekom gradnje imali velikih problema, tako su i ovdje tuženikom ŽN stupili u kontakt, obzirom da se on u to vrijeme predstavio kao posjednik predmetne nekretnine, tako da su s njim sklopili ugovor kojeg je potpisao stric tuženika RN s kojim su pokušali regulirati odnose, no koji ugovor nikada nije do kraja ispoštovan. Kako nije bilo moguće do kraja realizirati gradnju stambenih objekata, a obzirom da je 2008. nastupila kriza zbog čega se stanovi, koji su u međuvremenu dovršeni, nisu prodali, niti su Karmelići ispoštovali svoj dio sporazuma, kod Zagrebačke banke su uzeli kredit, no kamate su u međuvremenu narasle tako da je na kraju banka 2013. godine sve te nekretnine prodavala iako je formalno kao prodavatelj bila naznačena Gospojica d.o.o., a to sve jer je na toj nekretnini upisana hipoteka u korist Zagrebačke banke. Dodaje kako nisu izvršili obveze iz sporazuma kojega su postigli sa Karmelićima. Napominje da je tužitelj kupio sve stanove u tom stambenom objektu u paketu, pa tako i ovu spornu nekrentinu. Na poseban upit pun. tuženika svjedok navodi kako se je sa ŽN dogovarao u vezi zamjene nekretnina i to na način da bi on njima prepustio nekretninu koja se nalazi sjeverno od potpornog zida na kojoj je došlo do klizanja zemljišta i koje se ŽN htio rješiti, a kako im nije dopustio da sa sjeverne strane objekta izgrade potporni zid uz tu njegovu parcelu radi sanacije klizišta, odlučili su to od njega kupiti odnosno zamijeniti za dvije nekretnine kojih je bio vlasnik a koje su se nalazile poviše starog puta. Kako se je vrijeme realizacije tog sporazuma razvuklo na preko godinu ipo dana, do realizacije dogovora nije došlo, no oni su ipak uspjeli sanirati zemljište. Upitan jesu li se sa Karmelićima prilikom tog dogovora dogovarali i o ovoj spornoj čest. zem. [katastarska čestica], navodi kako su prilikom dogovaranja govorili i o ovoj spornoj nekretnini i to na način da bi ista u svakom slučaju pripala u posjed ŽN. Napominje da se taj dogovor o povratu u posjed nije odnosio na vrh trokuta koji je u skicu Geo kompasa studeni 2007 označen brojevima 11,13,14. Dodaje da iako na kraju od ŽN nisu kupili parcele iznad potpornog zida ipak su ga uspjeli izgraditi i to preko parcele ŽN za što su mu platili naknadu. Svjedok navodi da je banka upisala hipoteku na predmetnoj nekretnini gotovo dvije godine nakon zaključenja sporazuma s U. Na poseban upit pun. tuženika navodi kako je u posjedu predmetne nekretnine sve do kraja izvođenja radova 2012. godine bila firma Gospojica koja je tamo držala mehanizaciju. Na daljnje pitanje istoga pun. je li točno da se firma Gospojica sporazumom obvezala dopustiti RN da se uknjiži kao vlasnik nekretnine svjedok navodi da je to točno i da to nije izvršeno isto kao što nisu izvršenje brojne druge obveze obiju strana po tom sporazumu. Navodi kako je tužitelja prilikom zaključenja kupoprodajnog ugovora uveo u posjed stambenog objekta. Napominje kako je tužitelju prilikom zaključenja ugovora spomenuo ŽN no nije mu detaljno pojasnio u kakvim su odnosima.

13. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazi da je predmetna nekretnina oduvijek bila u posjedu obitelji tuženika, tako je svjedok PN u svom iskazu naveo da je predmetna nekretnina oduvijek je bila u posjedu J odnosno ŽN i to najprije ĆN koji je svekar LN ( tete tuženika ), kojega su naslijedili sinovi: suprug KN i brat mu H ( otac tuženika ), s time da su se između sebe podijelili s time da je ova predmetna nekretnina pripala KN, suprugu KN, tete tuženika. I svjedok ZN, pok. A, iz [adresa], potvrdio je da su od početka 90-tih godina, kada je došao živjeti u kuću koja se nalazi u neposrednoj blizini predmetne nekretnine, predmetnu nekretninu obrađivali otac tuženika O i njegov brat TN. Svjedok ON potvrdio je da je tijekom izvođenja građevinskih radova izgradnje stambenih objekata, zbog nastanka klizišta i za potrebe sanacije istog, pregovarao upravo sa tuženikom kako bi mu isti omogućio izvođenje radova sanacije klizišta upravo sa ove predmetne nekretnine koja se nalazi poviše parcele na kojoj se nalaze stambeni objekti.

14. Zakonski zastupnik tužitelja IN, u svom je iskazu naveo da je firma MONT SANO CONSULTING d.o.o., koje je direktor, kupila predmetnu nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] od firme Gospojica d.o.o. zajedno sa ostalim nekretninama, koje zajedno čine dio većeg kompleksa. Kod zaključenja tog ugovora sudjelovala je Zagrebačka banka kod koje je firma Gospojica d.o.o imala kredit sa upisanom hipotekom na više nekretnina pa tako i na ovoj predmetnoj. Upitan jeli prije zaključenja ugovora bio na nekretninama a koje su predmet istog, navodi da je bio na nekretninama no da na predmetnoj nekretnini nije uočio da bi neka treća osoba vršila nekakve posjedovne radnje, navodi da se radilo o livadi te da nije bilo traga trećim osobama. Navodi kako je po zaključenju kupoprodajnog ugovora ogradio predmetnu nekretninu, a nakon što je sa tuženikom imao nekih problema i to prvi put 07. 04. 2018. godine, kada je tuženik došao kod njega i počeo ga napadati da predmetna nekretnina predstavlja njegovu djedovinu, na što da mu je odgovorio da se obratio krivoj osobi jer je on predmetnu nekretninu kupio na propisani načina ako ima nesporazuma sa trećim osobama da to sa njima riješi. Nakon tog događaja je angažirao vještaka mjernika koji je izmjerio predmetne nekretnine, stavio međašne znakove na kojim su mjestima postavili željezne šipke i mrežu. Upitan odakle mu je poznato da je upravo tuženik porušio stupiće i mrežu, navodi kako nema neposrednih saznanja, no pretpostavlja da se radilo o tuženiku jer se protiv tuženika vodio kazneni postupak u kojem je tuženik dao svoj iskaz. Navodi da je na predmetnoj nekretnini kada ju je kupio zatekao tri stabla maslina. Dodaje kako je tuženik nakon njihovih razgovora intenzivirao poduzimanje radnji na predmetnoj nekretnini, prolazio je bagerom, napravio je cestu, parkirao svoje vozilo o čemu da je sačinio fotodokumentaciju sa datumima. Posebno upitan od strane pun. tužitelja navodi kako je tuženik na predmetnoj nekretnini pobrao masline, napravio trasu ceste sa bagerom, parkirao. O svakom događaju obavijestio je policiju. Posebno upitan od strane pun. tuženika, navodi kako je njegova firma sa Gospojicom d.o.o. sklopila kupoprodajni ugovor 14.05.2017. godine. Na daljnje pitanje navodi da mu je predmetne nekretnine u posjed predao ON koji je bio vlasnik firme Gospojica d.o.o. Navodi kako je postupak oko kupoprodaje trajao dvije godine. Na daljnje pitanje je li u trenutku predaje posjeda sudjelovala kćerka ON ČN, navodi da nije. Na daljnje pitanje da li je prilikom stupanja u posjed predmetnih nekretnina upravo predana u posjed i ova predmetna nekretnina kao z.z. kupca, navodi da je, odnosno da mu je gospodin ON je otprilike pokazivao nekretnine koje su predmet ugovora. Na daljnje pitanje navodi da su na parcele koje su predmet ugovora pristupili sa parcele koje su već bile u vlasništvu tužitelja. Na daljnje pitanje je li u trenutku kada je stupio u posjed bilo vidljivo da bi neka druga osoba bila na nekretnini, navodi da je parcela bila nepokošena, te da je bilo nekoliko stabala maslina. Na pitanje istog punomoćnika je li predmetna nekretnina u istoj razini sa ostalim nekretninama koje je kupio, navodi da nije već se nalazi na razini višoj za otprilike cca 2.5. metra. Na daljnje pitanje da li je od dana zaključenja ugovora pa do prvog susreta sa tuženikom koje je spomenuo ranije u iskazu vidio na toj nekretnini tuženika, navodi da ga je vidio u nekoliko navrata da tuda prolazi. Na pitanje kako se koristio tom nekretninom, navodi kako je predmetna nekretnina sjeverna granica parcele koja je od ranije u vlasništvu tužitelja, a ujedno predstavlja spornu južnu među tako da ju je posjedovao na način da ju je gledao i radio planove. Na daljnje pitanje je li u listopadu 2017 godine pobrao masline, navodi da nije već da je tuženik došao sa nekim kombijem, pobrao masline sa još nekoliko osoba, a on je o tome obavijestio policiju. Na daljnje pitanje je li nakon te intervencije tuženika što radio, navodi da je nakon toga masline porezao, te da ih nije posjekao. Žičanu ogradu je osobno postavio, a istu je tuženik skinuo 4, 5 dana nakon postavljanja, s tim da nije ostavljena na parceli već je ukradena.

15. Tuženik ŽN, naveo je da je netočan navod tužitelja da bi on skinuo mrežu 4, 5 dana nakon što ju je tužitelj postavio, već je mrežu skinuo odmah čim je postavljena odnosno, sutradan, a sutradan sam je skinuo. Također navodi da je netočan navod tužitelja da je z.z. tužitelja rezao masline, već ih je odrezao pri dnu debla. Čim je uočio da su masline porezane, on ih je zapalio jer bi se njegova majka i teta šokirale da su ih vidjele posječene. Upitan jesu li ikada pokušali urediti zk stanje u odnosu na predmetnu nekretninu, navodi kako je vjerovao da je to riješeno. Navodi da je sa vlasnikom firme Gospojica d.o.o. ON bio zaključio ugovor na način da mu je Gospojica d.o.o., bez obzira na druge okolnosti, dopustiti da se uknjiži kao vlasnik predmetne nekretnine, no već nakon manje od dva mjeseca, banka je "sjela" na istu, tako da se nije uspio uknjižiti kao vlasnik nekretnine. Navodi da mu je poznato da je tvrtka Gospojica d.o.o. predmetnu nekretninu kupila od treće osobe, koja je bila upisana kao zk vlasnik iste, no nije bila njen posjednik. Ime te treće osobe je Z, kćerka ŠN. Što se tiče kombija kojega je z.z. tužitelja spominjao u iskazu, navodi da je to kombi uljare "Grikula", koja taj kombi ostavlja na mjestu gdje je najzgodnije donijeti ubrane masline. Što se tiče spomenute denivelacije terena, navodi da se radi sigurno o 6 a ne 2.5 metara, kako je tužitelj rekao. Ističe kako je netočan navodi tužitelja da se radi o zapuštenom zemljištu, jer je predmetnu nekretninu kosio dva ili tri puta godišnje, nekad više nekad manje. Upitan jeli prošao bagerom preko predmetne nekretnine, i ravnao trasu ceste, navodi da je, jer je na susjednoj nekretnini sadio masline po sredini. Na pitanje pun. tužitelja je li ikad na predmetnu nekretninu dolazio vozilom, navodim da je uvijek dolazio vozilom jednako kao što je uvijek na njoj brao masline. Na daljnje pitanje navodi kako je on osobno u ime svoje tete zaključio ugovor sa ON u vezi ove nekretnine. Ti ugovori su ovjereni kod javnog bilježnika. Na daljnje pitanje navodi da je RN njegov barba, a sada pokojni suprug KN. Na daljnje pitanje je li se pokušao knjižiti, je li ga prodavatelj ovlastio da se knjiži kao vlasnik, navodi da je, da se može knjižiti u roku 60 dana. Taj ugovor dao je odvjetniku koji je i sastavio tekst ugovora. Na daljnje pitanje navodi kako je bio upoznat sa sadržajem ugovora. Poznat mi je geodet EN koji je za njega radio neke poslove. Na daljnje pitanje od kada je predmetna nekretnina u posjedu njegove obitelji, navodi da je još njegov djed bio posjednik, u početku se obrađivao kao vinograd, kasnije voćnjak. Na daljnje pitanje navodi da firma Gospojica d.o.o., niti bilo tko drugi nisu bili u posjedu predmetne nekretnine niti su ikada pokazivali kakav interes. Ovaj potporni zid izgradila je firma Gospojica d.o.o. još prije nego su izgrađene kuće 2015, 2016 godine.

16. Odredba čl. 163. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako izvodi svoje pravo na posjed od posrednoga posjednika, koji ima pravo na posjed te stvari, osim ako je posjed dobio posjednik od posrednog posjednika koji nije bio ovlašten da mu ga dade. Ako je tuženik nesamostalni posjednik, on se od zahtjeva da preda posjed stvari može braniti imenovanjem posrednoga samostalnog posjednika čiju višu vlast priznaje i iz čijega posjeda izvodi svoj posjed.

17. Spisu P-394/2019, priložena je Nagodba od dana 15. siječnja 2008. godine zaključena između zaključena između RN ( prednika tuženika ), Gospojice d.o.o. i ON. Dodatkom zaključenoj nagodbi, zaključenom dana 15. siječnja 2015. godine stranke su ugovorile, čl. 2. " Bez obzira na odredbu prethodnog stavka, Gospojica d.o.o. se obvezuje predati RN u vlasništvo i posjed čest. zem. [katastarska čestica] u roku od 90 dana od sklapanja ovog dodatka nagodbi, pod uvjetom da nitko u tom roku formalnopravno ne onemogući sanaciju klizišta, te RN ostaje vlasnik ove čestice i u slučaju da stranke odustanu od zamjene nekretnina po sklopljenoj nagodbi". Između stranaka nije sporno, a navedeno je utvrđeno i očevidom na licu mjesta, da je klizište u cijelosti sanirano.

18. Članak 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten dosjelošću stječe vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a onaj samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten dosjelošću nad nekretninom stječe vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Odredba članka 160. stavak 2. određuje da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici današnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici.

19. Iz rezultata provedenog postupka nedvojbeno proizlazi da je tuženik zajedno sa svojim pravnim prednicima, već mnogo duže od 20 godina bio u posjedu dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je istu koristio kao savjestan i pošten posjednik. Sa druge strane, tužitelj je stekao predmetnu nekretninu temeljem Kupoprodajnog ugovora zaključenog sa tvrtkom Gospojica d.o.o. od dana 4. svibnja 2017. godine, iako se prodavatelj gore spomenutom Nagodbom od dana 15. siječnja 2008. godine i Dodatkom zaključenoj nagodbi, od dana 15. siječnja 2015. godine, obvezao predati predmetnu nekretninu, TN u posjed i vlasništvo, odnosno stranke su utvrdile da predmeta nekretnina ostaje u njegovom posjedu i vlasništvu.

20. Predmetna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u trenutku zaključenja Kupoprodajnog ugovora od dana 4. svibnja 2017. godine, temeljem kojeg se tužitelj uknjižio kao vlasnik iste, nije bila stvarno vlasništvo prodavatelja Gospojice d.o.o., čega je prodavatelj u trenutku zaključenja ugovora bio svjestan, jer je već je ista bila u vlasništvu LN, nasljednice RN, tete tuženika ŽN, koji svoje pravo na posjed izvodi iz prava LN kao posrednoga posjednika. Iz navedenog proizlazi da tvrtka Gospojica d.o.o., u trenutku zaključenja Ugovora o kupoprodaji sa tužiteljem, nije bila vlasnik predmetne nekretnine, zbog čega se radi o stjecanju prava od nevlasnika, zbog čega u ovom slučaju nije odlučno pozivanje tužitelja na načelo povjerenja u zemljišne knjige, već prednost ima načelo da nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Slijedom svega navedenog, tužbeni zahtjev tužitelja odbijen je u cijelosti, pa je odlučeno kao u izreci pod točkom I.

21. Odluka o trošku temelji se na članku 154. st. 1. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, stoga su tuženiku priznati slijedeći troškovi: odgovor na tužbu, pristupi na ročišta od 16.6.2019., 16.1.2020., 10.3.2020., 30.10.2020., 1.12.2020., 30.4.2021., 21.9.2021., 27.10.2021., 15.12.2021., 18.1.2022., 24.3.2022., 10.5.2022., 27.6.2022., 2.7.2025.g., 24.9.2025.g., 23.2.2026., 6.5.2026.g., sve po 100 bodova, ukupno 1800 bodova x 2,00 EUR ( vrijednost boda s paušalom ) što iznosi 3.600,00 EUR plus 900,00 EUR na ime 25% PDV-a, te 400,00 EUR za troškove očevida i izrade nalaza vještačenja, ukupno 4.900,00 EUR, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.

U Supetru, dana 3. lipnja 2026.

Sutkinja:

Katarina Heinrich

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1. odvj. ŽNC, [adresa]

2. odvj. Gordan Lolić, Supetar