Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Stalna služba u Đurđevcu

Đurđevac, Đure Basaričeka 12

Poslovni broj: Pn-118/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici, Stalna služba u Đurđevcu, po sutkinji Marini Rengel Brlečić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari stvari tužitelja OL, kao nositelja OPG, OIB: [osobni identifikacijski broj], Đurđevac, Ulica grada Vukovara 30, kojeg zastupa punomoćnica Zorica Franković, odvjetnica u Đurđevcu, protiv tuženika Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, OIB: 69693144506, Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1, Podružnica broj 10, Koprivnica, Ivana Meštrovića 28, koje zastupa punomoćnica OLB, zaposlenica, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave zaključene 21. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, 3. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku HRVATSKE ŠUME d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, Podružnica broj 10, Koprivnica, Ivana Meštrovića 28, da isplati tužitelju OL, kao nositelju OPG-a, Đurđevac, Ulica grada Vukovara 30, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete iznos od 1.122,98 EUR zajedno s zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju OL, kao nositelju OPG, OIB: [osobni identifikacijski broj], Đurđevac, Ulica grada Vukovara 30, naknaditi tuženiku HRVATSKE ŠUME d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB: 69693144506, Podružnica broj 10, Koprivnica, Ivana Meštrovića 28, troškove parničnog postupka u iznosu od 311,58 eura (slovima: tristo jedanaest eura i pedeset osam centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude dana 3. lipnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.1. Tužitelj je protiv tuženika dana 30. studenog 2023. podnio tužbu radi naknade štete.

1.2. U tužbi navodi da je dana 8. svibnja 2023. na predjelu Lešćinci broj Arkoda 2747854, i to na nekretninama označenim kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala materijalna šteta na usjevu suncokreta od strane divljači i to rovanjem i vađenjem. Navedeni suncokret je posadio tužitelj koji je prijavio štetu Croatia osiguranju d.d., kao osiguravatelju tuženika, koji su sastavili 15. svibnja 2023. godine zapisnik o očevidu i procjeni od divljači na poljoprivrednoj kulturi pod brojem IMOD 2207/2023. Tužitelj se nalazi u zakupu navedenih nekretnina duži niz godina, te su iste upisane u upisnik kod nadležne agencije. Prema zapisniku o očevidu i procjeni od divljači na poljoprivrednoj kulturi od dana 15. svibnja 2023. utvrđen je obračun štete od 60% i to na površini od 2,06 ha, od čega je tužitelj mogao uprihodovati 8 tona sjemena suncokreta, od čega jedna tona iznosi 300,00 EUR, a što financijski iznosi 2.400,00 EUR. Tužitelj je podnio odštetni zahtjev prema osiguravatelju tuženika odnosno Croatia osiguranju d.d. dana 9. svibnja 2023. za naknadu štete nastale od divljači kao i radi naknade štete nastale od divljači i na drugim nekretninama tužitelja. Dana 24. listopada 2023. tužitelju je otklonjen odštetni zahtjev od strane Croatia osiguranja d.d. za predmetnu nekretninu s obrazloženjem da je šteta na predmetnoj parceli nastala prije poduzimanja zaštitih mjera, odnosno korištenja zaštitih sredstava, dok je za druge nekretnine isplatila nastalu štetu. Tužitelj je 3. svibnja 2023. preuzeo zaštitna sredstva od tuženika te ista odmah postavio na predmetnoj nekretnini, kao i na drugim nekretninama na kojima mu je priznata šteta nastala od divljači, te nisu točni navodi Croatia osiguranja d.d. iz dopisa od 24. listopada 2023. Tužitelj je uložio prigovor na otklon štete za predmetne nekretnine, ali navedeni prigovor isti nisu uvažili. Tuženik gospodari na predmetnoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno isti je lovozakupnik. Tužitelj smatra da je tuženik odgovoran za nastalu štete jer se radi o šteti od divljači s područja kojim tuženik gospodari te je stoga isti odgovoran tužitelju za nastalu štetu sve po principu krivnje po općim odredbama ZOO-a o naknadi štete. Radi navedenog tužitelj podnosi ovu tužbu te predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

2.1. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan stoga tuženik osporava kako osnov tako i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb sklopile su Policu osiguranja od odgovornosti broj 078700103014 za razdoblje 1. travnja 2023. do 1. travnja 2024. s osigurateljem Croatia osiguranje d.d. Zagreb, a kojom su pokrivene naknade šteta nastale od zaštićene divljači naletom na motorno vozilo i poljoprivredne kulture. Tužitelj se obratio osiguratelju tuženika sa odštetnim zahtjevom, a kao predmet oštećenja naveo je usjeve suncokreta uništene od strane divljači. Croatia osiguranje d.d. je obradilo odštetni zahtjev tužitelja, broj predmeta, 70 IMOD 2207 2023 i isplatilo iznos od 1.053,54 EUR-a tužitelju za imovinsku štetu za dvije čestice za koje je odštetni zahtjev osnovan, odnosno za čestice u Arkodu 1050010 i 1699867. Croatia osiguranje d.d. otklonilo je odštetni zahtjev za čestice na predjelu Leščinci upisane u Arkodu pod brojem 2747854, budući je šteta od divljači na predmetnoj parceli nastala prije poduzimanja zaštitnih mjera. Tužitelj u tužbi navodi kako je materijalna šteta na usjevu suncokreta nastala 8.5.2023. godine, a 3.5. iste godine tužitelj je preuzeo zaštitna sredstva od tuženika što nije točno. Naime, iz dokumentacije proizlazi da je materijalna šteta na predmetnim česticama nastala prije postavljanja repelenata i da je utvrđena dana 28.4.2023. godine. Isto je utvrđeno redovnim obilaskom lovišta od strane djelatnika Šumarije Đurđevac.

2.2. Tuženik u prilogu dostavlja fotografije snimljene dana 28.4.2023. godine iz kojih je razvidno da nije postavljena zaštita, a isto mogu potvrditi i djelatnici Šumarije Đurđevac. O navedenom je obaviješten i tužitelj. Nadalje, tužitelj je, dana 3.5.2023. godine, preuzeo zaštitna sredstva protiv divljači, koja se obvezao primijeniti na poljoprivrednim površinama, a koje uključuju i čestice u Arkodu 2747854. Iz navedenog proizlazi da tužitelj nije mogao sredstva, koja je preuzeo 3.5.2023. godine, primijeniti na predmetnu česticu 28.4.2023. godine, a kada je nastala šteta. Uz navedeno, iz Zapisnika o očevidu i procjeni šteta od divljači na poljoprivrednoj kulturi, od dana 12.9.2023. godine, a koji je potpisan i od strane oštećenika, odnosno tužitelja, OL, vidljivo je da nisu zatražena sredstva od lovozakupnika prije nastanka štete i da nisu poduzete zaštitne/preventivne mjere. Tuženik se poziva na odredbu čl. 79. st. 2. Zakona o lovstvu (NN br. 99/18, 32/19, 32/20), koji propisuje da oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.

2.3. Tuženik osporava i traženu visinu naknade štete. Tužitelj u tužbi navodi kako je utvrđen obračun štete od 60% na poljoprivrednoj kulturi, na površini od 2,06 ha, ali iz Zapisnika o očevidu i procjeni štete od divljači na poljoprivrednoj kulturi, od dana 12.9.2023. godine, utvrđena je konačna procjena od 50%. Međutim, nije utvrđena obveza isplate naknade štete od strane osiguravatelja odnosno osiguranika iz razloga što je šteta na čestici u Arkodu 2747854 nastala prije postavljanja repelenata. Slijedom navedenog, pogrešan je navod tužitelja da je tuženik odgovoran tužitelju za nastalu štetu. Naime, lovoovlaštenik odgovara po kriteriju objektivne odgovornosti za štetu od divljači na poljoprivrednim kulturama pod uvjetom da je oštećenik poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači koje je bio obvezan poduzeti. Čl. 79. Zakona o lovstvu propisana je dužnost korisnika zemljišta odgovarajućim sredstvima poduzimati mjere radi sprječavanja štete od divljači što podrazumijeva i postupanje po uputama lovoovlaštenika. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnih troškova.

3. U predmetnom postupku među strankama je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva.

4 . Radi razjašnjenja spornih činjenica pročitan je sadržaj odgovora na odštetni zahtjev broj: 70 IMOD 2207 2023 od 11. svibnja 2023. (stranica 5-8 spisa), izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] oba k. o. [katastarska općina] (9-10), Izjave o preuzimanju zaštitnih sredstava (11, 31), Prigovora tužitelja od 13. studenog 2023. (12), Zapisnika o očevidu i procjeni štete od divljači na poljoprivrednoj kulturi (13, 32), odgovor na odštetni zahtjev (20-21), Zapisnika o očevidu i procjeni štete od divljači na poljoprivrednoj kulturi od 15. svibnja 2023. (22), fotodokumentacija (23-30). Pročitan je iskaz tužitelja dan na ročištu za glavnu javnu raspravu održanoj 18. ožujka 2025. (stranica 44 -45 spis), svjedoka BL (45-46), FL (46), ŽL (47), KL (47-48), ĆL (48). Čita se sadržaj nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Kornelije Gombar od 29. prosinca 2025. (68 -83) i nalaz i mišljenje CL, dipl. ing. el., stalni sudski vještak za područje elektronike, elektrotehnike, informatike i telekomunikacija od 21. siječnja 2026. (92-108).

5. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP), te je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Tužitelj u svojem iskazu navodi da je na dvije sporne čestice posijao suncokret krajem travnja 2023., a tri ili četiri dana nakon sjetve na te dvije nekretnine je došla divljač, najvjerojatnije divlje svinje. Navodi da tu štetu nije prijavljivao niti o je tom događaju ikoga obavještavao. Nadalje, da je 3. svibnja 2023. otišao kod tuženika i uzeo repelent, a to je tekućina koja se stavlja na hrpice oko parcele, a koja služi za tjeranje divljih životinja, ali da to baš ne pomaže. Tvrdi da je dana 4. svibnja 2023. ponovno zasijao suncokret na dvije sporne čestice jer mu je ostalo sjemena. Dva dana nakon sijanja ponovno je divljač došla na nekretnine i napravila štetu, a divljač je dolazila na nekretninu i nakon tog dana, u više navrata. Tada je 8. svibnja 2023. štetu prijavio Croatia osiguranju d.d. Zagreb koji su otklonili naknaditi štetu iz razloga koji su navedeni tijekom postupka odnosno iz razloga da nisam postavio zaštitna sredstva. Djelatnik Croatia osiguranje d.d., Zagreb i Hrvatskih šuma d.o.o., bili su na izvidu štete 15. svibnja 2023., a na izvid su došli FL i ŽL. Navedena dva djelatnika su ponovno došla na izvid štete prije berbe i to 12. rujna 2023. Osim FL i ŽL nitko drugi nije bio na nekretnini rad izvida štete, barem nije bio s njim. Navodi da je na udaljenosti 100 do 200 metar zračne linije između sporne čestice imao sam zasađen suncokret i na drugim nekretninama površine oko 2,5 hektara, a štetu od divljači na tim nekretninama naknadila mu je Croatia osiguranje d.d. Zagreb, s tim da je na tim nekretnina šteta bila oko 50 do 60 posto, a na nekretninama koje su predmet ovog postupka šteta je bila 100 posto. Na svim usjevima na kojima mu je nastala šteta, šteta je nastala isti dan, tvrdi da je na svim nekretninama ponovno sijao suncokret nakon prvotno nastale štete koju ni je prijavio i na svim su nekretninama izvid štete obavljale iste osobe. Repelent je uzeo kod tuženika, a prilikom njihovog preuzimanja morao je priložiti Upisnik poljoprivrednih gospodarstva i potpisao je izjavu o preuzimanju repelenata. Prilikom izvida štete potpisao je zapisnik i u zapisnik je naveo primjedbu da mu nije priznata sva šteta. Navodi da je repelente postavio isti dan i oko ovih spornih čestica i oko čestica gdje mu je priznata šteta. Ne zna zašto mu nije priznata sva šteta. Iz Croatia osiguranja d.d., Zagreb prvotno mu nisu ništa htjeli nadoknaditi od nastale štete, ali u konačnici su mu priznali dio štete valjda kao vid nagodbe. Ranije je na spornim nekretninama sijao kukuruz na kojemu mu je također nastala šteta od divljači, a nastalu štetu nikada nije prijavljivao jer je znao da divlje životinje dolaze na kukuruz. Navodi da ne bi ni tražio naknadu štete da posijani suncokret nije bio dobrog roda, da mu cilj nije tražiti naknadu štete nego živjeti od uroda suncokreta. Repelenti su vidljivi na mjestima gdje su postavljeni.

7. Iskaz tužitelja potvrđuje svjedok BL, njegov ujak, koji u svom iskazu navodi da obrađujem poljoprivredno zemljište koje je u blizini poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuje tužitelj te da je tužitelju pomagao sijati suncokret na njegovim nekretninama. Navodi da je tužitelj 2023. prvi put sijao suncokret iz razloga što su mislili da divljač neće dolaziti na taj usjev. Sjetva je obavljena kraj travnja 2023. ali su došle vjerojatno divlje svinje i izrovale su sjeme iz zemlje. Tužitelj je od tuženika uzeo repelente, on mu ih je pomogao postaviti i pomogao mu je ponovno zasijati suncokret na dvije čestice koje su predmet spora. Prilikom nastanka štete u svibnju divljač je iščupala kolce na kojima su bili postavljeni repelenti, tako da repelenti nisu bila učinkovita obrana od divljači. Navodi da repelente postavljaju već godinama, ali nije čuo da je to ikome ikada pomoglo u obrani od divljači. Na drugim česticama tužitelj nije ponovno sijao suncokret jer je na drugim nekretnina šteta bila manja, dok je šteta na ove dvije sporne čestice bila stopostotna. Po sjećanju ovog svjedoka, tvrdi da je drugu sjetvu tužitelj obavio 5. ili 6. svibnja pri čemu mu je navodno pomagao. Međutim, divljač je ponovno došla i izrovala sjeme suncokreta po redu tako da je šteta opet bila stopostotna. Navodi da su repelenti bili u Jupolovoj kanti, a ne može se točno izjasniti o količini repelenta u kanti. Krpice koje su umakali u repelent iz kante stavljani su na vrh kolca, na udaljenosti oko 5 do 10 metara jednog kolca do drugog, oko svih nekretnina koje su predmet postupka. Svjedok iskazuje da je tužitelju pomagao stavljati repelente samo na ove dvije sporne čestice na kojima je ponovno sijao suncokret. Ne zna je li tužitelj sam postavljao repelente i na drugim česticama na kojima nije ponovno sijao suncokret nakon prvog nastanka štete. Divljač je povadila oko 10 do 20 posto kolaca na kojima su bili postavljeni repelenti, odnosno izrovala ih je, dok su drugi repelenti bili vidljivi na nekretninama.

8. Svjedok FL, vanjski procjenitelj Croatia osiguranja d.d. Zagreb, osiguravatelja tuženika, u svojem iskazu navodi da je zajedno sa ŽL i tužiteljem kao oštećenikom sastavio zapisnik o očevidu i procjeni štete od divljači na poljoprivrednoj kulturi. Procjenu su obavili na tri zemljišne čestice i na sve te tri čestice nastala je šteta, s tim da je obujam štete bio različit. Na česticama koje su predmet spora, a to je broj ARKODA 2747854, šteta je bila oko 50 posto. Na procjeni štete bio je dva puta i to prvi put 15. svibnja 2023., a drugi put 12. rujna 2023., radi se o konačnoj procjeni iz rujna 2023. Poznato mu je da je tužitelju naknađena šteta za dvije parcele, a za parcelu Lešćinci, broj ARKODA 2747854, koju čine kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] šteta tužitelju nije naknađen jer je prema samoj tužiteljevoj izjavi šteta nastala prije postavljanja repelenata.

9. Svjedokinja ŽL, tuženikova zaposlenica, u svojem iskazu navodi da je bila prisutna na očevidu i procjeni štete od divljači na poljoprivrednoj kulturi koji su sastavljeni 15. svibnja 2023 i 12. rujna 2023., a koje se preslike nalaze u spisu predmeta. Ne sjeća se na koliko je čestica obavljen očevid, ali se sjeća da je na svim česticama bilo štete u vidu rovanja usjeva. Ne može se izjasniti o postupku nastanka štete na svakoj od čestica niti ima saznanja je li tužitelju naknađena šteta po obavljenim očevidima i izvidu štete. Na dan obavljenog očevida 15. svibnja 2023. i 12. rujna 2023. bili su vidljivi repelenti postavljeni oko parcela koje je obrađivao tužitelj. Navodi da je ona snimila fotografije čije se preslike nalaze na stranici 23 do 30 spisa , a iste su sačinjene 28. travnja 2023. u prisutnosti tuženikovog zaposlenika KL. Tog dana su zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o išli u obilazak lovišta i primijetili su nastalu štetu na poljoprivrednom zemljištu koje je fotografirano. Po toj dojavi je otišla s kolegom KL i fotografirala zemljište na kojoj je vidljivo da je divljač izrovala zemljište, ali tada nije znala tko obrađuje te nekretnine i što je na nekretnini bilo zasijano. Dakle, fotografiranje nije obavljeno na tužiteljev zahtjev ili poziv. Na fotografiranim nekretninama nisu bili postavljeni repelenti, koji se postavljaju oko parcele. Repelenti se postavljaju na štap visine oko jednog metra. Ne sjeća se je li tužitelj imao primjedbi na sadržaj zapisnika o očevidu i izvidu štete. Ističem da je 28. travnja 2023. fotografirala samo jednu parcelu, za koju nije znala čija je i što je na njoj posijano. Kad je 15. svibnja 2023. išla na očevid i izvid štete vidjela je da je to parcela koju je fotografirala, a koju obrađuje tužitelj i koja se nalazi u predjelu lovišta zvanom Lešćinci. Bilo je slučajeva da je šteta od divljači nastala i na parcelama na kojima su postavljeni repelenti. Samo je ona fotografirala parcele i ne zna je li ih je fotografirao netko drugi kada ona nije bila prisutna.

10. Svjedok KL, tuženikov zaposlenik, u svojem iskazu navodi da je krajem travnja 2023. išao sa svojim šefom JL u obilazak lovišta tuženika te su pritom primijetili da je na jednoj poljoprivrednoj parceli friško rovano. Isti dan se zajedno s ŽL vratio na tu parcelu i ŽL je snimila fotografije koje se nalaze u sudsko spisu. O tome nisu sastavili nikakav zapisnik, tada nisu znali tko obrađuje tu parcelu, ali su vidjeli da na parceli nisu bili postavljeni repelenti. Navodim da je fotografirana parcela na predjelu lovišta naziva Lešćinci. Nema saznanja o tome koliko tužitelj obrađuje parcela na području zvanom Lešćinci. Navodim da na parceli koja je fotografirana nisu bili postavljeni repelenti koji su trebali biti postavljeni na rub parcele. Ne znam na koju se udaljenost postavljaju repelenti na kolac, ali mu je poznato da trebaju biti na gusto postavljeni.

11. Svjedok ĆL, tuženikov zaposlenik, i to revirnik zadužen za lovstvo, u svojem iskazu navodi da je u proljetno vrijeme 2023., odnosno u vrijeme kada se sade poljoprivredne kulture obilazio lovište tuženika zajedno sa KL. Primijetili su na području Lešćinaca da je na više poljoprivrednih parcela nastala šteta od divljih životinja. Budući da na jednoj parceli nije bila postavljena zaštita , o tome je obavijestio kolegicu ŽL koja je isti dan obišla tu parcelu. U to vrijeme nije znao čija je to parcela, a ne zna to ni danas. Navodi da repelenti služe odbijanju divljači da ne čine štetu na poljoprivrednim usjevima, a koriste se na način da se krpice umaču u to sredstvo, a potom se krpice se stavljaju na kolčiće visine 40 cm do 50 cm, u razmaku dva do tri metra oko cijele nekretnine. Repelent nije učinkovit sto posto , nekada njegovo postavljanje pomaže, a nekada ne. Ako je divljač gladna onda repelent ne može zaštiti usjev na nekretnini, a ako je divljač sita vjerojatno će je miris repelenta odbiti od ulaza na parcelu. Zakonska je regulativa da se repelenti moraju postaviti oko poljoprivredne parcele radi zaštite od divljači.

12. Čitanjem sadržaja odgovora na odštetni zahtjev broj: 70 IMOD 2207 2023 od 11. svibnja 2023. (stranica 5-6 spisa) utvrđeno je kako je Croatia osiguranje d.d. Zagreb, osiguravatelj tuženika, priznao odštetni zahtjev tužitelja u iznosu od 1.053,54 eura koji iznos će isplatiti tužitelju na ime naknade štete, ali da predmetnom isplatom naknade nije obuhvaćena čestica Leščinci Arkod 2747854 budući da je očitovanjem osiguranika, ovdje tuženika, te procjenom, utvrđeno da je šteta od divljači na predmetnoj parceli nastala prije poduzimanja zaštitnih mjera, sve sukladno čl. 79. Zakona o lovstvu.

13. Tužitelj je protiv takve odluke izjavio Prigovor (stranica 12 spisa) u kojem navodi kako nije točno da na spornoj čestici nisu korištena zaštitna sredstva, da je dana 3. svibnja 2023. preuzeo zaštitna sredstva i odmah ista postavio i na drugim parcelama na kojima mu je priznata šteta od divljači. Ukoliko osiguranik tvrdi da tužitelj na spornoj čestici nije koristio zaštitna sredstva prije nastanka štete, da je isto dužan i dokazati.

14. Osiguravatelj tuženika odbio je prigovor tužitelja na odgovor na odštetni zahtjev (stranica 7 spisa) iz istog razloga, obrazlažući isti činjenicom da je redovitim obilaskom lovišta od strane djelatnika Šumarije Đurđevac utvrđeno da je šteta na čestici u Arkodu 2747854 nastala prije postavljanja repelenata (zaštite), što je i evidentirano fotoaparatom te je iz fotografije razvidno da nije postavljena zaštita o čemu postoji i više svjedoka.

15. Čitanjem Izjave o preuzimanju zaštitnih sredstava (11, 31) utvrđeno je kako je tužitelj od tuženika dana 3. svibnja 2023. preuzeo zaštitna sredstva protiv divljači i to 4 litre koja će primijeniti, između ostalih, i na poljoprivrednoj površini naziva Leščinci čkbr. [katastarska čestica] površine 2,06 na kojoj je zasađen suncokret.

16. Uvidom u dokument tuženika (stranica 21 spisa) utvrđuje se kako je kao "detaljan opis štetnog događaja" navedeno da je na parceli Leščinci 2,06 ha redovnim obilaskom lovišta utvrđeno da su štete na gore navedenoj parceli nastale prije postavljanja repelenata, dok je na ostalim parcelama šumarija suglasna sa procjeniteljem o nastanku štete i opisu poduzetih zaštitnih mjera.

17. Čitanjem sadržaja Zapisnika o očevidu i procjeni štete od divljači na poljoprivrednoj kulturi (stranica 22) od 15. svibnja 2023. utvrđuje se kako je isti sastavljen od strane osiguravatelja tuženika te je njime evidentirana šteta na poljoprivrednoj kulturi suncokreta u razvojnoj fazi rasta, kao uzrok štete navod se rovanje i vađenje sjemena, a datum nastanka štete dan 8. svibnja 2023. U ovom se zapisniku također navodi , po izjavi oštećenog, da je ovisno o vremenskim prilikama, izvršiti presijavanje oštećenih površina. Nadalje, da je oštećeni zatražio zaštitna sredstva od lovozakupnika prije nastanka štete i da su zaštitne/preventivne mjere poduzete, a kao opis zaštitnih mjera navodi se repelent, krpe, stupovi oko parcela te da je u pogledu toga potrebno izvršiti kontrolu. Također se u zapisniku napominje da je po izjavi osiguranika na parceli Leščinci utvrđena šteta prije poduzimanja zaštitnih sredstava što je utvrđeno pregledom lovišta.

18. Čitanjem sadržaja Zapisnika o očevidu i procjeni štete od divljači na poljoprivrednoj kulturi (13, 32) od 12. rujna 2023. utvrđuje se kako je isti sastavljen od strane osiguravatelja tuženika te je njime evidentirana šteta na poljoprivrednoj kulturi suncokreta u razvojnoj fazi zriobe, kao uzrok štete navod se rovanje i vađenje, a datum nastanka štete dan 8. svibnja 2023. U ovom se zapisniku navodi da oštećeni nije zatražio zaštitna sredstva od lovozakupnika prije nastanka štete i da zaštitne/preventivne mjere nisu poduzete, a kao opis zaštitnih mjera navodi se repelent.

19. Pregledom fotodokumentacije (stranice 23-30) sud je utvrdio kako je na oranici vidljiva šteta počinjena od divljači, ali nije vidljivo da bi na čestici bili postavljeni repelenti.

20. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka gospodarske struke Kornelije Gombar od 29. prosinca 2025. (stranica 68-83) proizlazi da je na fotografijama iz spisa vidljiva šteta koju je prouzročila divljač, međutim one nisu dovoljne da bi se iz njih mogao odrediti postotak štete. Iz fotografija također nije vidljivo da su postavljeni repelenti, kako je navedeno na zapisniku od 15.05.2023., nema stupova oko parcele, ni krpa. Podaci o postotku štete uzeti iz spisa, odnosno zapisnika odrađenih od strane Croatia osiguranja d.d.. Na svakom očevidu prisutan i tužitelj OL, te je svaki zapisnik potpisan i od strane tužitelja. Prema podacima iz spisa tužitelj ne osporava prosječni prinos od 3500 kg/ha (3,5t/ha), ni postotak štete, budući da mu je šteta nastala na drugim dvjema česticama (Arkod ID 1699867 i 1050010) iz zapisnika isplaćena te na njih nije imao prigovor. Temeljem podataka iz spisa vještakinja donosi nalaz i mišljenje o šteti od divljači na usjevu suncokreta na Arkod ID 2747854: procijenjena šteta: 50%, procijenjeni prinos 3,5 t/ha otkupna cijena s PDV-om – 310,00 €/t (iznos sa PDV-om) površina Arkod ID 2747854 – 2,07 ha (2,07 ha x 3,5 t/ha x 0,5 (50% šteta) x 310,00 €/t = 1.122,98 €. Procjena izgubljenog prinosa iznosi 1.122,98 €. Utvrđena procijenjena visina štete na usjevu suncokreta iznosi 1.122,98 €.

21. Tužitelj na ovakav nalaz gospodarskog vještaka nije imao primjedbi već je podneskom od 15. siječnja 2026. precizirao svoj tužbeni zahtjev potražujući od tuženika isplatu iznosa od 1.122,98 eura. Stoga je sud odlučivao upravo o tako postavljenom tužbenom zahtjevu.

22. Sud je proveo i vještačenje mobilnog uređaja ŽL te je sudskom vještaku za područje elektronike, elektrotehnike, informatike i telekomunikacija CL, dan zadatak utvrditi da li su fotografije štete snimljene dana 28. travnja 2023. ili kojeg drugog dana. Iz nalaza i mišljenja ovog sudskog vještaka proizlazi da li su fotografije štete snimljene dana 28. travnja 2023. između 10:56 i 10:57 sati.

23. Stranke postupka učinile su nespornim činjenice da je tužitelj u zakupu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je tuženik lovozakupnik na dotičnom području, tj. istim nekretninama gospodari (točka III. raspravnog rješenja na pripremnom ročištu održanom 3. prosinca 2024., stranica 39 spisa). Nesporno je među strankama također da je nastala šteta na navedenim nekretninama i to od divljači rovanjem i vađenjem sjemena, iako se o opsegu štete stranke ne mogu usuglasiti. Međutim, opseg štete može utjecati na visinu tužbenog zahtjeva, dok je prvotno nužno raspraviti sam osnov zahtjeva. U tom je smislu sporno kojeg je dana nastala šteta koju je tužitelj prijavio osiguravatelju tuženika, da li prije preuzimanja zaštitnih sredstava – repelenata ili nakon. S obzirom na odredbu čl. 79. st. 2. Zakona o lovstvu, ovo je odlučna činjenica o kojoj ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja.

24. Tužitelj u tužbi navodi da je prijavljena šteta nastala dana 8. svibnja 2023. dakle nakon preuzimanja zaštitnih sredstava od tuženika dana 3. svibnja 2023., da je zaštitna sredstva postavio na predmetnu parcelu pa da je tuženik odgovoran za nastanak štete jer je on kao dobar gospodar poduzeo mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete i to primjenom kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik . Tek u svom iskazu pred sudom navodi da priznaje kako je šteta nastala krajem travnja 2023. nakon njegove prve sjetve, ali da tu štetu nije prijavio već je ponovno posijao suncokret na istu parcelu nakon čega je došlo do ponovne štete od divljači 8. svibn ja 2023. koju štetu je prijavio. Nesporno je da je dana 3. svibnja 2023. preuzeo zaštitna sredstva od tuženika kao lovozakupnika, ali je sporno da li je šteta koju je prijavio nakon preuzimanja zaštitnih sredstava dana 8. svibnja 2023. novonastala šteta po navodnom ponovnom sijanju nasada ili ona ista šteta koja je, također nesporno, nastala već 28. travnja 2023, dakle prije preuzimanja zaštitnih sredstava.

25. Iz iskaza svjedoka ŽL, KL i ĆL, koji su iskazi suglasni, sud zaključuje kako su kao zaposlenici tuženika obilazili lovišta te već dana 28. travnja 2023. uočili i fotografijama evidentirali štetu na predmetnim nekretninama. Sudski je vještak potvrdio da su dotične fotografije doista snimljene dana 28. travnja 2023., dok je gospodarska vještakinja potvrdila da je na istima vidljiva šteta koju je prouzročila divljač. Tužitelj nije osporio da bi fotografije predstavljale nekretnine koje drži u zakupu i na kojima je prijavio štetu koja je predmet ovog postupka. Također sud zaključuje kako na dan uočene štete 28. travnja 2023. na ovoj oranici nisu bili postavljeni repelenti, što proizlazi iz nalaza gospodarske vještak inje, iskaza svjedoka ŽL, KL i ĆL te iz uvida u same fotografije na kojima bi postavljeni repelenti bili vidljivi jer se isti postavljaju umakanjem krpica koje se postavljaju na kolce uzdignute od površine zemlje na određenom razmaku, a takvo što na fotografijama nije vidljivo. I sam tužitelj navodi, a što potvrđuje i dokumentacija, da je repelente preuzeo tek dana 3. svibnja 2023.

26. Navod tužitelja da je nakon štete od divljači nastale krajem travnja 2023. ponovno zasijao sjeme suncokreta na istu nekretninu te postavio repelente preuzete 3. svibnja 2023. te da je nakon toga 8. svibnja 2023. ponovno došlo do štete od divljači koju je tek potom prijavio, sud ne nalazi dokazanim. Dokaz za ovu činjenicu tužitelj nudi samo u vidu svjedočenja svojeg ujaka BL, koji je svjedok, kao bliski rođak tužitelja, pristran.

27. Sukladno odredbi čl. 221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Teret dokazivanja sporne činjenice je na tužitelju, a on po ocjeni ovog suda, istu nije dokazao.

28.1. Članak 78. Zakona o lovstvu (NN 99/2018, 32/2019, 32/2020, 127/2024) propisuje vrste šteta u lovištima i to, između ostalog, kao štetu na imovini, i to štetu koju divljač prouzroči svojim djelovanjem tako da smanji vrijednost pokretnina ili nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, a to je šteta na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima .

28.2. Prema odredbi čl. 79. st. 1. istog zakona, sprječavanje šteta u lovištima osigurava se poduzimanjem sljedećih radnji: 1. oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete i 2. dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik. Stavak 2. ovog zakonskog članka propisuje da oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.

28.3. Članak 80. navedenog zakona propisuje da za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo radnje iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u članku 78. ovoga Zakona. Nadalje, članak 81. ovog zakona propisuje da se ne nadoknađuje šteta koju divljač počini, između ostalog, ako je nastala šteta na površini manjoj od 5 % ukupne površine tehnološke cjeline sukladno posebnom propisu i na površinama na kojima vlasnik ili korisnik zemljišta nije poduzeo mjere i radnje iz članka 79. ovoga Zakona.

29. Temeljem gore utvrđenih činjenica, sud zaključuje kako tuženik ne odgovara za štetu koja je predmet ovog tužbenog zahtjeva jer je šteta nastala dana 28. travnja 2023. a tužitelj je zaštitna sredstva preuzeo dana 3. svibnja 2023. pa sukladno odredbi čl. 79. st. 2. Zakona o lovstvu tužitelj kao oštećenik nije poduzeo mjere za sprječavanje štete te na naknadu štete nema pravo. Stoga je zaključak suda kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan pa je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

30. Sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu, dužna je protivnoj stranci i njenom umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Tuženiku se priznaje trošak postupka u iznosu od 311,58 eura po osnovi troška provedbe vještačenja po vještaku za područje elektronike, elektrotehnike, informatike i telekomunikacija CL, u kojem iznosu je plaćen račun ovog vještaka, dok će se razlika od navedenog iznosa do iznosa uplaćenog predujma od 500,00 eura, u kojem je iznosu trošak zatražen, biti vraćena tuženiku po završetku postupka. Tuženiku se ne priznaje zatraženi trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu u zatraženom iznosu od 35,23 eura budući da tuženik ovu sudsku pristojbu nije platio, a sukladno odredbi čl. 4. toč. 2. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23) ova pristojbena obveza nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici. Temeljem navedenog, riješeno je kao u točki II. izreke ove presude.

Đurđevac, 3. lipnja 2026.

Sutkinja

Marina Rengel Brlečić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude i rješenja.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda i rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude i rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda i rješenje objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda i rješenje objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).

Dostaviti:

1. Odvjetnica Zorica Franković, Đurđevac

2. Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ulica kneza Branimira 1