REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Povrv-1556/2025-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Eli Mišuri Stopfer, u pravnoj stvari tužitelja Erste Card Club d.o.o., Ulica Frana Folnegovića 6. Zagreb, OIB 85941596441, koga zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri d.o.o., protiv prvotuženika MT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženice CT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. svibnja 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja, odvjetničke vježbenice VT i u odsutnosti uredno pozvanih tuženika, dana 3. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Održava se na snazi platni nalog sadržan pod točkom I rješenja o ovrsi javnog bilježnika Aleksandre Micelli iz Novigrada, posl. br. Ovrv-608/2019 od 5. travnja 2019. kojim se prvotuženiku MT i drugotuženici CT nalaže solidarno isplatiti iznos od 1.386,43 eura (ranije 10.446,06 kn) sa zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinog računa do 6. svibnja 2017., a iznosi 133,73 eura (ranije 1.007,57 kuna) te nadalje na iznos glavnice od 7. svibnja 2017. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 28. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II Nalaže se prvotuženiku MT i drugotuženici CT solidarno naknaditi tužitelju Erste Card Club d.o.o. troškove postupka u iznosu 1.365,59 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 3. lipnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je javnom bilježniku Aleksandri Micelli iz Novigrada podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave kojim potražuje od tuženika kao nasljednika pok. RT, solidarnu isplatu iznosa 1.386,43 eura (ranije 10.446,06 kn) sa zateznom kamatom koja teče od dospijeća svakog pojedinog računa do 6. svibnja 2017., a iznosi 133,73 eura (ranije 1.007,57 kuna) te nadalje na iznos glavnice od 7. svibnja 2017. do isplate te kojim potražuje i naknadu troškova ovršnog postupka.

2. Povodom navedenoga prijedloga javna bilježnica Aleksandra Micelli donijela je rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-608/19 od 5. travnja 2019., kojim je pod točkom I izdan platni nalog i naloženo je tuženicima da solidarno tužitelju isplate tražene iznose.

3. Tuženici u prigovoru protiv platnog naloga sadržanog u rješenju o ovrsi, pobijaju u cijelosti platni nalog navodeći da oni jesu nasljednici iza pok. RT i to kako je i utvrđeno na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Puli - Pola donesenog po javnom bilježniku Riti Udovičić iz [adresa] posl.br. O-2187/17, no da je vrijednost imovine koju su naslijedili u ostavinskom postupku iza pok. RT vrlo mala, odnosno daleko manja od duga koji je predmet rješenja o ovrsi.

4. Povodom prigovora tuženika, rješenjem Općinskog suda u Pazinu posl.br. Povrv-1250/19 od 25. rujna 2019. stavljeno je van snage rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave posl.br. Ovrv-608/19 od 5. travnja 2019. i to u dijelu u kojem je određena ovrha i ukinute su provedene radnje, dok je određeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

5. U pripremnom podnesku od 14. listopada 2019. tužitelj je iznio činjenični supstrat tužbe na način da je naveo kako je prednica tuženika stupila u ugovorni odnos s tužiteljem radi korištenja kreditne kartice te je prihvatila Opće uvjete okvirnog ugovora o izdavanju i korištenju Diners Club kartice koju izdaje Erste Card Club d.d. Navodi da se potraživanje odnosi na dospjelo nepodmireno dugovanje po djelomično nepodmirenom računu broj 04 iz 2016. i u cijelosti nepodmirene račune broj 05 i 06 iz 2016. s osnove upotrebe Diners kartice na prodajnim mjestima za plaćanje roba i usluga, usluge obročnih plaćanja te troška isplate gotovine. Budući da je tužitelj, uslijed neurednog podmirivanja, 9. svibnja 2016. raskinuo ugovor s prednicom tuženika, na idućem izdanom računu s datumom 13. lipnja 2016. učinjene su dospjelima sve rate. Navodi da su tuženici rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Rite Udovičić posl.br. O-2187/17 naslijedili pokretnine i nekretnine. Stoga predlažu održati na snazi predmetni platni nalog kojim se tuženicima nalaže solidarna isplata iznosa od 10.446,06 kn sa zateznim kamatama koje teku od dospijeća svakog pojedinog računa do 6. svibnja 2017., a iznose 1.007,57 kn te nadalje na iznos glavnice od 7. svibnja 2017. do isplate.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u analitiku partije (list 3-5 spisa), rješenje o nasljeđivanju (list 7-10 spisa), Opće uvjete tužitelja (list 31-39 spisa), račune (list 40-45 spisa), dopis Privredne banke Zagreb (list 68-69 spisa), dopis Erste Bank (list 71 spisa), dopis Istarske kreditne banke (list 75 spisa) i dopis OTP Banke (list 79 spisa).

7. Sud nije izveo dokaz provođenjem financijskog vještačenja, budući da je taj dokazni prijedlog postavio tužitelj u podnesku od 14. listopada 2019. na okolnost visine potraživanja tužitelja i u slučaju da tuženici istu visinu potraživanja osporavaju, a što nije slučaj u ovome postupku.

8. Na temelju odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) i provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. U ovome postupku sporno je odgovaraju li tuženici za dugove svoje ostaviteljice RT, s obzirom na visinu naslijeđene imovine.

10. Odredbom čl. 139. st. 3. - st. 5. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15, dalje: ZN) propisano je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio, sud pazi samo na prigovor nasljednika. Kada ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva. Među nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednih dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno.

11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-2187/17 od 26. ožujka 2018., a koje je steklo svojstvo pravomoćnosti 24. travnja 2018., utvrđeno je da ostavinsku imovinu iza pok. RT čine 4/32 dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] put upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te sljedeće pokretnine: potraživanje prema HZMO-u s osnova neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu, tekući račun kod Erste i Steiermarkische Bank d.d. Rijeka, žiro račun kod iste banke, tekući račun kod Privredne banke Zagreb d.d., kunska knjižica kod iste banke, devizni štedni ulog kod Istarske kreditne banke te novčana sredstva na računu kod OTP banke Hrvatska d.d. Uvidom u isto rješenje utvrđeno je da su njezinim nasljednicima temeljem Zakona o nasljeđivanju proglašeni prvotuženik MT, sin ostaviteljice u ½ dijela i drugotuženica CT, kćerka ostaviteljice u ½ dijela.

12. Sud je izvršio uvid u dopis Privredne banke Zagreb od 18. siječnja 2021., iz kojeg proizlazi da je stanje računa pok. RT na dan njezine smrti iznosilo - 4,94 USD. Također izvršen je uvid i u dopis Erste Bank d.d. od 19. siječnja 2021. iz kojeg je vidljivo da je stanje pok. RT na računima u toj banci iznosilo - 2.339,68 kn. Iz dopisa Istarske kreditne banke od 22. siječnja 2021. vidljivo je da je stanje deviznog štednog uloga otvorenog kod te banke na ime pok. RT na dan njezine smrti iznosilo 0,00 Eur-a. Iz dopisa OTP banke d.d. od 1. veljače 2021. proizlazi da je stanje računa pok. RT u toj banci iznosilo 3,08 Eur-a i 28,21 kn.

13. Osim navedenoga, nije predloženo izvođenje nikakvih drugih dokaza na okolnost utvrđivanja visine naslijeđene imovine. Sud, stoga, nije mogao utvrditi vrijednost nekretnine koja se sastoji od 4/32 dijela k. č. br. [katastarska čestica] put, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koju su tuženici naslijedili, svaki u ½ dijela, budući da je za utvrđenje vrijednosti nekretnine potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

14. Naime, iz upute drugostupanjskoga suda sadržane u rješenju Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4009/2021-3 od 6. svibnja 2025. proizlazi kako je na tuženicima teret dokazivanja ove činjenice odnosno, da bi vrijednost naslijeđene imovine bila manja od potraživanja tužitelja, sve imajući u vidu da na visinu vrijednosti sud pazi samo na prigovor nasljednika (čl. 139 st. 3 ZN), koji su tada i dužni dokazati da bi naslijedili manje od utužene tražbine, a što oni, u konkretnom slučaju, nisu učinili. Prema odredbi čl. 7 ZPP-a, stranke su te koje su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a sukladno čl. 219 st. 1 ZPP-a, svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Prema tome, kako su upravo tuženici prigovorili da je vrijednost naslijeđene imovine manja od ostaviteljičinog duga za koji odgovaraju, na njima je bilo da na ovu iznijetu činjenicu i predlože dokaze kojima bi se ista mogla dokazati, jer dokazi u spisu ovaj prigovor nisu potvrđivali. Dakle, upravo na tuženicima je bio teret dokazivanja ove činjenice, odnosno, da bi vrijednost naslijeđene imovine bila manja od potraživanja tužitelja, sve imajući u vidu da na visinu vrijednosti sud pazi samo na prigovor nasljednika koji su tada i dužni dokazati da bi naslijedili manje od utužene tražbine, a što oni nisu učinili.

15. Prvostupanjski sud je, u skladu s načelom otvorenog pravosuđenja propisanog odredbom čl. 219. st. 2. ZPP-a, pozivao tuženike da dostave sudu očitovanje o dispozicijama u ovome postupku, upućujući ih pritom i na drugostupanjsku odluku, kojom je izričito navedeno kako je teret dokazivanja da je vrijednost naslijeđene imovine manja od potraživanja tužitelja, upravo na njima. Unatoč navedenome, tuženici nisu dostavili nikakvo očitovanje niti su predložili ikakav dokaz u ovome postupku, a nisu pristupili ni na jedno ročište za glavnu raspravu.

16. Odredbom čl. 219. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Odredbom čl. 221.a ZPP-a propisano je da, ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

14. U konkretnom slučaju, s obzirom da se na prigovor nasljednika o nižoj vrijednosti naslijeđene imovine naspram potraživanja tužitelja, pazi samo po prigovoru nasljednika u skladu s odredbom čl. 139. st. 3. ZN-a, to je na njima teret dokazivanja osnovanosti toga prigovora.

15. Stoga su tuženici bili dužni dokazati da je vrijednost imovine koju su naslijedili niža od potraživanja tužitelja, odnosno, bili su dužni dokazati kolika je njezina visina, kako bi sud mogao naložiti tuženicima da upravo u toj visini namire dugovanje svoje prednice prema tužitelju, a da u preostalom dijelu otkloni njihovu obvezu s obzirom na osnovanost toga prigovora.

16. Sud nije mogao bez dokaznog prijedloga na okolnost utvrđenja vrijednosti naslijeđene nekretnine koja se sastoji od 4/32 dijela k. č. br. [katastarska čestica] put, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koju su tuženici naslijedili, svaki u ½ dijela, utvrditi njezinu vrijednost. Naime, ne radi se o općepoznatoj činjenici niti o činjenici čije postojanje zakon pretpostavlja, a ne radi se ni o činjenici koju bi sud mogao utvrditi po slobodnoj ocjeni.

17. Stoga je, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 221.a ZPP- i primjenom materijalnopravne norme iz odredbe čl. 139. st. 3. ZN-a, sud odlučio o prigovoru tuženika, kojim upućuju na manju vrijednost naslijeđene imovine od visine potraživanja tužitelja, na način da je isti ocijenio neosnovanim.

18. Posljedično, primjenom odredbe čl. 451. st. st. 3. ZPP-a održan je na snazi predmetni platni nalog.

19. Troškovi postupka odmjereni su jedinstveno, budući da je stavljanjem rješenja o ovrsi van snage u dijelu kojim je određena ovrha postupak nastavljen po pravilima parničnoga postupka te se radi o jednom, a ne o više postupaka pa je sud o cjelokupnom zahtjevu za naknadu troškova postupka odlučio kako slijedi.

20. Tužitelju u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a pripada pravo na trošak koji je u skladu s čl. 155. ZPP-a bio potreban za vođenje ove parnice. Tužitelju je nastao trošak sastava prijedloga za ovrhu i sastava podneska od 9.10.2019. u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - Narodne novine, broj 138/23, dalje: Tarifa), trošak sastava podneska od 4.10.2019. u visini 25 bodova (Tbr. 8/4 Tarife) te trošak zastupanja na ročištima održanima 11.1.2021., 27.9.2021. i 4.5.2026. u visini 100 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife), dok nije prihvaćen zahtjev za naknadu troškova zastupanja na ročištu 11.2.2026., s obzirom isto nije održano zbog neuredne dostave poziva za tuženike. Dakle, ukupno je tužitelju nastao potreban trošak u visini 525 bodova, što uvećano za vrijednost boda od 2,00 Eur (Tbr. 50. Tarife) i pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 42. Tarife) iznosi 1.312,50 Eur, kojem iznosu je nadodan trošak pristojbe na presudu u visini 53,09 Eur, tako da ukupno tužitelju pripada naknada troškova postupka u iznosu od 1.365,59 Eur, kako je i dosuđeno rješenjem koje je sastavni dio ove presude pod točkom II izreke, a na koji iznos teče zatezna kamata od dana donošenja prvostupanjske presude u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu 3. lipnja 2026.

Sutkinja:

Ela Mišura Stopfer

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženicima