REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj Pr-129/2024-34

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Saši Javoranu kao sucu pojedincu u građansko pravnoj stvari tužitelja LU, Podravske Sesvete, Ljudevita Gaja 16, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pun. Igoru Vujičiću odvjetniku iz Pule, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, OIB: 36162371878, zastupano po ODO Pula-Pola, poradi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 28.04.2026. održane u nazočnosti punomoćnika tužitelja, te punomoćnika tuženika, na temelju čl. 335. ZPP-a, dana 2. lipnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu unutarnjih poslova, OIB: 36162371878 da tužitelju EU, Podravske Sesvete, Ljudevita Gaja 16, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 2.900,00 eura (slovima: dvijetisućedevetstotinaeura) zajedno sa propisanom zakonskom zateznom kamatom koja teče:

- na iznos od 2.700,00 eura od 19.09.2023. godine pa do isplate,

- na iznos od 200,00 eura od 02.06.2026. godine pa do isplate,

i to cijeneći razdoblje dospijeća zakonsku zateznu kamatu za razdoblje do 29.12.2023.godine u visini stope koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja , a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve to u roku od 15 dana.

II Odbija se tužitelj prema tuženoj glede isplate iznosa glavnice od 600,00 eura zajedno sa propisanom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos od 19.9.2023. pa do isplate, kao i u dijelu glede tijeka zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice od 200,00 eura za razdoblje od 19.9.2023. pa do 1.6. 2026. godine kao neosnovan.

III Nalaže se tuženoj da tužitelju na ime parničnog troška isplati iznos od 2.100,00 eura u roku od 15 dana.

IV Odbijaju se, tužitelj prema tuženoj preko iznosa parničnog troška priznatog u stavku III izreke ove presude, te tužena prema tužitelju u cijelosti sa zahtjevom za naknadnom parničnog troška, kao neosnovani.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlen je u Ministarstvu unutarnjih poslova, na radnom mjestu policajca. Dana 01.12.2021. godine, prilikom obavljanja redovnih radnih zadataka, bez svoje krivnje tužitelj je ozljedu na radu kada mu je prilikom vožnje u službenom automobilu radi obilaska područja Premanture na Premanturskoj cesti izletjela divljač ispred vozila uslijed čega je prilikom kočenja i izbjegavanja divljači izgubio nadzor nad vozilom i sletio s kolnika pri čemu je zadobio tjelesne ozljede. Tužitelj je predmetnom prilikom zadobio ozljede glave, vrata i noge opisane u medicinskoj dokumentaciji. Na bolovanju je proveo 8 mjeseci. U opisanom štetnom događaju tužitelj je pretrpio neimovinsku štetu kao povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a koje se očituju kroz kvalifikatorne okolnosti pretrpljenih fizičkih bolova koji su dugo trajali i bili intenzivni, straha, smanjenja životne i radne aktivnosti, a bila mu je potrebna i tuđa njega i pomoć. Obzirom na prirodu i intenzitet povreda i sve okolnosti konkretnog slučaja, a osobito dob i zanimanje oštećenog tužitelja isti na ime pretrpljene neimovinske štete tj. povreda prava osobnosti potražuje naknadu štete od 3.000,00 eura, te na ime tuđe njege i pomoći potražuje naknadu od 500,00 eura . Tužitelj se prije podnošenja tužbe obratio tuženiku zahtjevom za mirno rješenje spora koji je tuženik odbio obrazloženjem da je tužitelj doprinio svojem ozljeđivanju zbog nevezivanja pojasom što je potpuno neosnovan prigovor. Tužitelj je u konačnici specificirao svoj tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju u podnesku od 9.2.2026. godine list 84 spisa. Slijedom navedenog predložio je prihvaćanje tube tužbenog zahtjeva.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbeni zahtjev te je istaknuo prigovor pasivne legitimacije obzirom da je tužitelj ozljedu zadobio prilikom izbjegavanja naleta na divlje svinje (divljač), koje su istrčale na kolnik koji se nalazi na području kojim upravlja Lovačko društvo Istra i na kojem nema postavljenog znaka opasnosti od divljači na cesti, niti je na mjestu događaja postavljena ograda koja sprječava prolazak divljih životinja preko kolnika. Navodi da na vozilu tužitelja nisu uočena nikakva oštećenja dok je u unutrašnjosti vozila uočeno da su pojas vozača i putnika na prednjem sjedištu suvozača razvučeni i zakopčani sa stražnje strane sjedala odnosno na način kako to nije odredio proizvođač sigurnosnog pojasa iz čega je razvidno da policijski službenici tijekom vožnje nisu koristili sigurnosne pojaseve. Također, nije uočena niti divljač na cesti. Obzirom da tužitelj nije koristio sigurnosni pojas, razvidno je da je isti suodgovoran za svoju tjelesnu ozljedu te da postoji doprinos tužitelja nastanku tjelesne ozljede. Pošto je šteta nastala krajnjom nepažnjom radnika koji nije koristio sigurnosni pojas bez ikakvog opravdanog razloga, poslodavac se može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti obzirom na doprinos radnika. Nadalje, u odnosu na navode iz tužbe da je tom prilikom tužitelj zadobio ozljede glave i noge, iz medicinske dokumentacije razvidno je da se tužitelj dana 01. prosinca 2021. žalio na bolnost desnog skočnog zgloba a ne i glave te da izvršenim pregledom nisu utvrđene nikakve ozljede glave i noge pa nije jasno na čemu se temelje takvi navodi. Također, iz priložene liječničke dokumentacije razvidno je da je tužitelj zadobio ozljedu vrata zbog koje mu je dana 01. prosinca 2021. stavljen Schantzov ovratnik sa preporukom da ga nosi tijekom dana a da je pregledom od dana 13. prosinca 2021. preporučeno skidanje navedenog ovratnika iz čega proizlazi da je tužitelj Schantzov ovratnik nosio kratko vremensko razdoblje a koji ovratnik ne onemogućava nego samo ograničava kretanje u predjelu vratne kralježnice odnosno tužitelj je mogao samostalno obavljati sve životne funkcije. Također, tužitelj je zadobio ozljedu vrata prilikom udara glavom u volan kojom prilikom, bez postojanja ikakvog opravdanog razloga, nije bio vezan sigurnosnim pojasom kojemu je upravo svrha da onemogući da se tijelo osobe kreće naprijed i isti sprječava mogućnost ozljeđivanja, isti nije bio hospitaliziran, ozljeda nije trajnijeg karaktera i nije utjecala niti utječe na radnu i životnu aktivnost tužitelja. Ozljeda je takve naravi da je tužitelju bilo omogućeno redovno obavljanje svih životnih funkcija i bez potrebe za tuđom pomoći i njegom, te nije razvidno kada i u kojem opsegu je tužitelj pretrpio strah dužeg trajanja niti je u dužem vremenskom razdoblju bila narušena psihička ravnoteža tužitelja. Stoga je visina tužbenog zahtjeva pre visoka a obzirom na samu svrhu pravične naknade kao i sudsku praksu da pravična novčana naknada ovisi o intenzitetu i vremenu trajanja fizičkih bolova, lokalitetu zadobivene povrede, broju operativnih zahvata, imobilizaciji i sl., do čega u konkretnom slučaju uslijed zadobivenih ozljeda kod tužitelja nije došlo u značajnijem opsegu. Slijedom navedenog predlaže se odbijanje tužbenog zahtjeva.

3. U dokaznom postupku proveden je dokaz čitanjem dokumentacije na listovima 3-17 spisa, 22-23 spisa, 24-29 spisa, 43-47 spisa-iskaza sa ročišta od 22.5.2025., 51 spisa, 57-59 spisa-zapisnika iskaza sa ročišta od 24.7.2025., 64 spisa, 74-77 spisa-nalaza i mišljenja, specificiranog tužbenog zahtjeva u podnesku od 9.2.2026. godine.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja prema tuženoj osnovan je u pretežitom dijelu.

5. U ovoj pravnoj stvari temeljem postojećih dokaza u spisu nije sporna činjenica da na listu 24 spisa prileži javna isprava zapisnik PU Istarske, PP Pula od 20.03.2022.g. i to zapisnik o očevidu iz kojeg zapisnika proizlazi da se dana 1.12.2021. u 18,24 sata dogodila prometna nezgoda i to izvan naselja na odsjeku ceste na km 2+400m oznake Ž5136 područje Medulin na ŽC 5136 namijenjenoj za promet u oba smjera. Iz predmetnog zapisnika o uviđaju proizlazi da se nezgoda dogodila u vrijeme kad je kolnik bio mokar, da je vrijeme bilo oblačno te da je bila noć te da su tom događaju sudjelovali tužitelj te svjedokinja TU. Iz sadržaja navedenog zapisnika kao javne isprave proizlazi da je sastavni dio i skica sačinjena po djelatnicima policije na listu 28 spisa. Nije sporna činjenica da vezano za skicu lica mjesta koja je sastavni dio zapisnika o očevidu nesporno proizlazi očita omaška u pisanju na način da je oznakom B na skici u biti označen smjer kretanja nepoznate divljači a da je trebalo nositi oznaku A vezano za smjer kretanja divljači što je potvrdio u svomiskazu i svjedok tužene AU da se radi o omašci u pisanju, list 2 zapisnika od 4.7.2025.godine.

6. Nije sporna činjenica da na listu 6-9 spisa prileži prijava o ozljedi na radu iz koje prijave proizlazi vezano za opis događaja da je evidentirano da je prilikom obilaska područja Premanture na Premanturskoj cesti izletila divljač ispred vozila te da je tužitelj kao vozač prilikom kočenja i izbjegavanja divljači izgubio kontrolu nad vozilom te sletio s kolika list 7 spisa.

7. Nije sporna činjenica da na listu 11 spisa prileži zapisnik o ispitivanju alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 1.12.2021. iz kojeg zapisnika proizlazi da tužitelj u vrijeme štetnog događaja nije pod utjecajem alkohola.

8. Nije sporna činjenica da na listu 13 spisa prileži specijalistički nalaz OB Pula od 1.12.2021. a vezano za predmetni štetni događaj u kojem je dijagnosticirana tužitelju dijagnoza S19.9 nespecificirana ozljeda vrata i u kojoj se navodi da je tužitelj stradao u prometnoj nesreći uz "vozač, lupio glavom o volan" list 13 spisa , te da je i sam tužitelj opisano i potvrdio u svom iskazu.

9. Nije sporna činjenica koja proizlazi i iz izvješća s lista 29 spisa od 20.04.2022. a koju je sačinio svjedok AU da se potvrđuje da je dana 1.12.2021. došla obavijest da je tužitelj službenim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] sletio izvan kolnika i da se u istom vozila nalazila i policijska vježbenica TU. Iz istog izvješća nesporno proizlazi da je imenovani svjedok stigavši na mjesto događaja potvrdio daje tu već bila i ekipa Hitne medicinske pomoći koja je smještala tužitelja na medicinska nosila kao i još jedna ekipa HMP-a Pula koja je započela pružanje pomoći policijskoj vježbenici TU, list 29 spisa, uz navod svjedoka AU da je izvršio pregled službenog vozila te da nije na istom nije uočio nikakva oštećenja uz navod citira se: "dok sam u unutrašnjosti vozila uočio da su pojas vozača i putnika na prednjem sjedištu suvozača razvučeni i zakopčani sa stražnje strane sjedala odnosno na način kako to nije odredio proizvođač sigurnosnog pojasa, iz čega je razvidno da policijski službenici tijekom vožnja nisu koristili sigurnosne pojaseve" list 29 spisa. Nesporna je činjenica da je vezano za upit suca na ročištu od 4.7.2025.g. vezano za pitanje da li je moguće pitao djelatnike koji su pružali pomoć da oni nisu radi olakšavanja pristupa ozlijeđenim zakopčali pojas na takav način kako je opisano u izvješću odgovorio: "ne to nisam pitao" list 2 zapisnika od 4.7.2025.g. Nesporno je da je isti svjedok na ročištu od 4.7.2025.godine iskazao da misli da je motor vozila koje je izletjelo kad je došao na očevid bio upaljen uz navod citira se: "i svjetla i motor" te da se sjeća kad je došao da su dva djelatnika iz HMP djelomično ulazila u vozilo i stavljala schanzov ovratnik te da je vezano za upit da li u tom službenom vozilu pišti signal ako pojas nije vezan a vozilo je upaljeno odgovorio: "da u svim službenim vozilima, to nije iz tog razloga pretpostavljam da je zakopčana sa stražnje strane kako ne bi pištilo" završen citat, list 3 zapisnika od 4.7.2025.g.

10. Nije sporna činjenica koja proizlazi iz iskaza svjedokinje TU da je u vrijeme štetnog događaja ona radila s tužiteljem u smjeni te su išli iz smjera Banjola u smjeru Premanture, počela je padati kiša i cesta je bila mokra što je bilo u suglasju s podacima iz zapisnika o očevidu opisano vezano za vremenske uvjete 11. Nije sporna činjenica da se tužitelj sukladno članku 186 a ZPP-a prije podnošenja tužbe dopisom od 19.9.2023.godine list 4 spisa obratio tuženoj vezano za naknadu štete iz predmetnog štetnog događaja, te da je tužena dopisom od 29.12. 2023.godine isto odbila, list 5 spisa. Sve navedene okolnosti proizlaze iz postojećih pisanih dokaza u spisu.

12. Ono što je sporno u ovoj parnici je osnovanost osnove i visina tužbenog zahtjeva. U svezi s tim sporno je pitanje vezano za sadržaj odgovora na tužbu da li je došlo do izlijetanja divljači na cestu, da li je tužitelj koristio sigurnosti pojas prilikom vožnje, te da li je isti eventualno suodgovoran za nastanak tjelesne povrede, a u svezi s time da li postoji doprinos tužitelja za nastanak tjelesne ozljede.

13. Vezano za osnovnost osnove proveden je dokaz na roč. od 22.5.2025. saslušanjem tužitelja kao parnične stranke, te svjedokinje TU. Iz iskaza svjedokinje TU koja je nakon svog iskaza položila sudsku prisegu u smislu čl. 246 ZPP-a utvrđeno je u bitnom da je ona radila s tužiteljem tog 1.12.2021.g., da su išli iz smjera Banjola prema Premanturi, počela je padati kiša, cesta je bila mokra te je u jednom trenutku došao čopor divljih svinja te da se ne bi udarilo u svinje kolega (tužitelj) je okrenuo volan u desno a sve je bilo iznenada. Iskazala je da su sletjeli s ceste, da se auto počeo tresti kad su sletjeli jer je teren bio neravan, bilo je grmlja, panjeva i kamenja. Izričito je iskazala da su oni bili vezani te a kad je auto sletio s ceste da je kolega zakočio a kako je zakočio tako su i trznuli. Objasnila je da je sigurna da su ona i kolega bili vezani te da je čopor divljih svinja došao s lijeve strane gledano u pravcu njihova kretanja. Kad je primijetila čopor divljih svinja on je bio vrlo blizu njih otprilike 10-ak metara slijeve strane. Iskazala je da na tom dijelu ceste ne postoji gledano u smjeru njihova kretanja oznaka za divljač. Prije nezgode ispred njih se nije kretalo nijedno drugo vozilo kao niti iz suprotnog smjera nekoliko sekundi prije izlijetanja čopora divljih svinja niti iza njih. Iskazala je da tužitelj nije vozio velikom brzinom jer je kolnik bio mokar te je vozio možda 60-ak km/h uz navod da na tom dijelu ne postoji javna rasvjeta. Slijeve strane je grmlje i par stabala. Vezano za opis nezgode iskazala je da nakon izlijetanja da su kolege brzo došle vezano za skicu nekih 15-ak minuta nakon nezgode uz navod citira se: "na upit kad su došle kolege mi smo i dalje bili u autu". Iskazala je da nakon što su izletjeli da su bili vezani ona i kolega te da misli da je ona bila vezana kao i kolega kad je došla policija a nisu izašli iz vozila jer je nju bolio vrat i nije mogla izaći. Iskazala je da nije vidjela kad je tužitelj udario glavom u volan jer je bila u šoku te je bila fokusirana a pojasevi za vezivanje su bili ispravni. Sud prihvaća u najvećem dijelu iskaz imenovane svjedokinje budući je imenovana dala prisegu te je njezin iskaz bio u suglasju s ostalim dokazima u spisu kojima sud pridaje vjeru osim jedino u dijelu gdje je iskazivala da su ona i kolega bili vezani sigurnosnim pojasom nakon izlijetanja do dolaska policije budući sud pridaje vjeru iskazu tužitelja koji je iskazao da je nakon izlijetanja on otkopčao sigurnosan pojas. Naime i sama svjedokinja je iskazala da ona to samo misli da su ona i kolega nakon izlijetanja do dolaska policije bili vezani a sama je iskazala da je nakon izlijetanja bila u šoku te je bila fokusirana očito na druge stvari zbog čega o tom dijelu o vezanosti nje i tužitelja do dolaska policije sigurnosnim pojasom u vrijeme nakon izlijetanja ovaj sud nije mogao prihvatiti jer se radilo o mišljenju svjedokinje koja i sama glede tog dijela nije bila sigurna, a ista je i sama iskazala da je bila u šoku i očito fokusirana na same posljedice događa. No razvidno je o čemu govore i ostali dokazi u spisu da su osim policije što proizlazi iz iskaza svjedoka AU kao i njegovog izvješća na str. 29 spisa, na licu mjesta bili i djelatnici Hitne medicinske pomoći točnije 2 ekipe koji su prije fizički kontaktirali unesrećene, tj. jedna ekipa koja je već smještala tužitelja na medicinska nosila te je naknadno pristigla još jedna ekipa HMP koja je započela sa pružanjem pomoći RU. Dakle razvidno je da su prije policije djelatnici HMP-a fizički kontaktirali tužitelja kako bi mu pružili pomoć te spustili sjedala prema dolje, te je razvidno da su upravo djelatnici HMP-a prvo (što je i logično) pružali pomoć na licu mjesta ozlijeđenima, o čemu će kasnije biti riječi a vezano za poziciju sigurnosnog pojasa na mjestu vozača u suvozača te poduzimali odgovarajuće radnje da to mogu učiniti.

14. Nadalje iz iskaza tužitelja saslušanog na roč. od 22.5.2025. potvrđeno je da je 1.12.2021. nakon što je obavio dnevnu smjenu s kolegicom L da su išli na Premantursku cestu radi obilaska te je počela kiša te mu je u smjeru mora istrčao čopor svinja koje je pokušao izbjeći, da su one trčale s lijeve strane te da bi ih izbjegao skrenuo je prema desnoj strani kako ne bi ušao u ore jer je ore bio s lijeve strane u pravcu njegova kretanja. Tužitelj je opisao da je izletio s ceste da su na tom dijelu bili panjevi i koji kamen, nije bilo ravno a uto se počeo trzati pa je zbog toga lupio glavom u volan. Iskazao je da su on i kolegica bili vezani. Iskazao je da na tom dijelu ceste u smjeru kretanja ne postoji znak divljač na cesti uz navod: "mi smo se kretali brzinom 50-60 km/h zbog kiše i svega kolnik je bio mokar. Imali smo upaljena kratka svjetla" završen citat, list 2 zap. od 22.5.2025.g. Iskazao je da se nekoliko sekundi prije nezgode nije kretao nijedno vozilo ispred njega kao niti iz suprotnog smjera te je bio koncentriran na vožnju. Prvo put kad je percipirao taj čopor divljih svinja kad isti nije bio udaljen niti 10 metara od njih a svinje su se kretale na način kao je nacrtano na skici na listu 28 spisa. Iskazao je da nije stigao niti kočiti nego je okrenuo volan da bi izbjegao divlje svinje te tek kad je izletio s ceste tada je počeo kočiti. Sigurnosti pojas je bio ispravan međutim kako je bio neravan teren tako se trznuo i udario glavom u volan prije kočenja. Pojasnio je kad je izletio s asfaltnim dijelom trznuo se i tek nakon toga stisnuo kočnicu. Na istom ročištu je nacrtao da je udario glavom u gornji dio volana list 49 spisa te kako je malo jače počela padati kiša zato je i vozio manjom brzinom. Nakon izlijetanja divljač je već prešla cestu uz potvrdu da je TU isto tako bila vezana a nakon izlijetanja auto je ostao na poziciji prikazan na listu 28 spisa. Nadalje je iskazao da nakon što je izletio da je otkopčao pojas da je htio otići van da vidi što je s autom ali nije mogao izaći van zbog bolova, a nije ni TU izašla iz auta. Također je iskazao da se ne sjeća za TU da li je ona otkopčala pojas.

15. Iz iskaza svjedokinja tužene AU koji je sačinio izvješće na listu 29 spisa od 29.4.2022. koji je saslušan na roč. od 4.7.2025. potvrđeno je da je on sačinio izvješće na listu 29 spisa. Objasnio je da sigurnosni pojas sukladno tom njegovom izvješću nije bio pravilno zakopčan jer je pojas išao s gledišta vozača koji sjedi na način da je išao iza sjedalice vozača s lijeve strane i zakopčan je bio na desnu stranu umjesto da je išao ispred te da je to isto bilo i kod vozača i od suvozača. Iskazao je kad je došao da je regulirala policija uz navod: "dok su djelatnici HMP-a pružali pomoć mojim kolegama u vozilu, s time što su sjedišta vozača i suvozača bila spuštena prema dolje hitna je tražila jer je tako lakše pružala pomoć." list 2 istog zapisnika. Na upit da li je pitao djelatnike HMP-a koji su pružali pomoć da oni radi olakšavanja pristupa pomoć ozlijeđenim osobama nisu tako zakopčali pojas svjedok je naveo: "ne to nisam pitao". Na upit da li je pitao svoje kolege da li su bili vezani sigurnosnim pojasom imenovani je odgovorio ne nisam. Također je iskazao kad je došao na lice mjesta da su kod vozila koje je izletjelo bili upaljeni i svjetla i motor da kad je došao da su dva djelatnika iz HMP-a djelomično ulazila u vozilo i stavljala schanzov ovratnik Na upit da li u tom vozilu pišti signal ako pojas nije vezan a vozilo je upaljeno svjedok je odgovorio da je to u svim službenim vozilima te da pretpostavlja da je pojas zakopčan sa stražnje strane kako ne bi pištilo misleći na pojaseve uz navod da zračni jastuk ni na strani vozača niti suvozača nije bio aktiviran.

15a Sud prihvaća iskaz svjedokinje TU i tužitelja iz kojih iskaza jasno proizlazi da je do štetnog događaj došlo uslijed iznenadnog izlijetanja čopora divljih svinja u noćnim uvjetima upravo iz smjera kako je to i ucrtano na skici na str. 28 spisa sa lijeve strane gledano u pravcu kretanja vozila. Utvrđeno je da su i tužitelji imenovana svjedokinja prije izlijetanja čopora divljih svinja koje su došle sa lijeve strane gledano u pravcu kretanja vozila oboje bili vezani sigurnosnim pojasom te da su se vozilom kretali brzinom između 50 do 60 km/h prije iznenadnog izlijetanja divljih svinja, a da u pravcu kretanja u vrijeme prije štetnog događaj nije postojao nikakav znak koji bi upozoravao na divljač na cesti. Iz zapisnika o očevidu jasno proizlazi da je ograničenje brzine na tom dijelu u vrijeme štetnog događaja iznosilo 60km/h list 25 spisa te da je tužitelj kao vozač službenog vozila vozio čak ispod ograničenja te brzine između 50-60 km/h upravo iz razloga što je počela padati kiša i kolnik je bio mokar, što jasno dokazuje i iskaz svjedokinje TU "kolega nije vozio velikom brzinom jer je kolnik bio mokar, možda nekih 60-ak km/h" (dakle niti toliko) te je vozila imalo je upaljena kratka svjetla . Iskazi svjedokinje i tužitelja jasno ukazuju da je do izlijetanja čopora divljih svinja došlo iznenada zbog čega tužitelj očito nije imao vremena kako je sam naveo niti kočiti jer su iste i tužitelj i svjedokinja prvi put divljač spazili na udaljenosti od niti 10 m, zbog čega je tužitelj okrenuo volan u desno da bi izbjegao nalet. Upravo zbog neravnog terena sukladno iskazu tužitelja i svjedokinje unatoč tome što su bili vezani došlo je do udara tužitelja glavom u volan jer je na tom dijelu teren kad su izletijeli vozilom bio neravan (panjevi, kamenje). Vezano za tvrdnje tuženika koji se pozivao na izvješće svjedoka AU koji je utvrdio da su oba pojasa u trenutku kad je taj policijski službenik izvršio očevid bila razvučena i nepravilno zakopčana sa stražnje strane sjedala, dakle na nepravilan način ocjena je ovog suda da je svjedok tužene AU svoje zaključke gradio na pretpostavkama pri čemu je zanemario da je i sam u izvješću od 20.4.2022. list 22 spisa potvrdio da kad je došao na mjesto događaja da je jedna ekipa HMP Pula već smještala tužitelja na medicinska nosila, te da je ubrzo nakon toga pristupila još jedna ekipa HMP koja je počela pružati pomoć svjedokinji (suvozačici) TU. Opisano je potvrdio i u iskazu od 4.7.2025. da su djelatnici HMP pružali pomoć njegovim kolegama u vozilu na način da su sjedišta vozača i suvozača bila spuštena prema dolje radi lakšeg pružanja pomoći. Upravo nakon što je pomoć pružena prvo tužitelju zatim i svjedokinji TU svjedok AU je ispravno konstatirao poziciju nepravilnog vezanih pojasa i to oba pojasa vozača i suvozača, pri čemu je svojim pretpostavkama gradio daljnju nepravilnu konkluziju građenu na njegovim osobnim pretpostavkama da tužitelj i svjedokinja u vožnji nisu koristili zaštiti pojas zanemarivši pri tome princip logičkog zaključivanja vezano za djelatnike hitne pomoći koji su pružali pomoć tužitelju i suvozačici i izvršili radnje spuštanja sjedala prema dolje. Naime, razvidno je i iz iskaza svjedoka AU da kad je on došao na lice mjesta da su očito djelatnici jedne ekipe HMP-a već bili spustili sjedišta i vozača i suvozača prema dolje radi lakšeg pružanja pomoći i radi lakšeg pristupa ozlijeđenima zbog čega je mogao zaključiti da pozicija obaju pojasa nije mogla biti tako stavljena od strane vozača i suvozača. Stoga je logičan daljnji zaključak da su upravo djelatnici HMP-a prvenstveno radi lakšeg pristupa unesrećenima ( s obzirom da je i svjedok AU sam potvrdio da je u trenutku pružanja pomoći da je motor vozila i svjetlo da su i dalje bili upaljeni), da su upravo djelatnici HMP-a na takav način da im isti ne bi smetao u pružanju pomoći i da ne bi zbog upaljenog motora "pištio" signal glede nevezivanja jer je vozilo i dalje bilo upaljeno da su upravo ti djelatnici koji su pružali takvu pomoć zakopčali na takav način sigurnosne pojaseve iza stražnjih strana sjedala upravo kako bi se izbjegla situacija "pištanja signala u autu ako pojas nije zakopčan" što proizlazi i iz iskaza tog svjedoka sa ročišta od 4.7.2025. list 3 zapisnika. Povratno životno je nelogično da bi se i tužitelj i svjedokinja TU koji rade posao policijskog službenika u trenutku vožnje- ophodnje vozilom da bi isti "zakopčali" sigurnosne pojaseve na način da umjesto da zakopčaju sigurnosni pojas pravilno ispred sebe (što im je bilo i jednostavnije) da su oni oboje zakopčali oba pojasa iza sebe što je apsurdno, kako bi spriječili da im u vožnji "ne pišti" signal pojasa koji nije zakopčan. Isto tako nelogično bi bilo da nakon izlijetanja vozila sa ceste na neravan teren i nakon što su doživjeli i tužitelj i svjedokinja TU ozbiljne povrede zbog kojih nisu fizički mogli izaći van do dolaska ekipe za očevid i HMP-a da bi oni u takvom stanju išli zakopčavati jedan i drugi pojaseve iz sebe. Elementarna pravila logičnog zaključivanja su izostala u izvješću od 20.4.2022. to tim više što i sam svjedok AU na upit da li je barem pitao djelatnike HMP-a da oni nisu na takav način zakopčali pojaseve radi lakšeg pristupa ozlijeđenima, iako ih je vidio,kao što je i vidio da su spuštena sjedala vozača i suvozača prema dolje zbog pružanja pomoći, je odgovorio citira se: "ne nisam", te da nije pitao makar i kasnije niti tužitelja niti svjedokinji TU o toj bitnoj činjenici. Stoga sud prihvaća iskaze svjedokinje TU i tužitelja da su u trenutku štetnog događaja i vožnje oboje bili vezani sigurnosnim pojasom te po ocjeni ovog suda ne postoji doprinos tužitelja nastanku predmetnog štetnog događaja. Sud stoga prihvaća da se radilo o iznenadnom događaju što proizlazi iz suglasnih iskaza tužitelja i svjedokinje TU a vezano za izlijetanje čopora divljih svinja kojima nije mjesto na cesti, uz nepostojanje znaka koji bi na to upozoravao, a koja divljač se nakon opće poznate činjenice vezane za "Coronu" očito nakotila u prekomjernom broju kraj činjenica da na tom dijelu ceste u smjeru kretanja tužitelja nije postojala signalizacija koja bi na to unaprijed upozoravala. Isto tako predmetni šteti događaj se dogodio u vrijeme redovnog rada tužitelja kod poslodavca što potvrđuje i prijava o ozljedi na radi.

15. Odgovornost poslodavca temelji po principu objektivne odg. za štetu sukladno odredbama čl. 102. ZR-a a u svezi s čl. 25. Zakona o zaštiti na radu. Naime, čl. 25. Zakona o zaštiti na radu propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2 istog članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Princip objektivne odgovornosti za štetu znači da poslodavac odgovora po principu uzročnosti ili kauzaliteta pa se krivnja kao subjektivni element protupravnog djelovanja štetnika uopće ne zahtjeva kao pretpostavka odštetne odgovornosti. Po ocjeni ovog suda ne postoje eskulpacioni elementi na strani tužene kao poslodavca.

16. Stoga je valjalo utvrditi osnovanim osnov tužbenog zahtjeva.

17. Tužena, a što je bitno naglasiti nije predlagala prometno vještačenje vezano za dinamiku i način nastanka štetnog događaja a kojima bi eventualno dokazivala da tužitelj u trenutku nastanka štetnog događaja nije vozio odgovarajućom brzinom sukladno postojećim uvjetima na cesti, a teret tog dokaza kojeg nije predlagao niti tužitelj ležao je na strani tužene. No neovisno o navedenom postojeći dokazi u spisu jasno ukazuju da unatoč tome što je tužitelj prilagodio brzinu kretanja vozila uvjetima na cesti budući je sam iskazao da je vozio brzinom od 50 do 60 km/h a ograničenje na tom dijelu je 60 km/h list 25 spisa razvidno je da da nije mogao unatoč svim pokušajima izbjeći nalet na divlje svinje, što je potvrdila i svjedokinja TU, budući divljači na cesti i nije bilo mjesto.

18. Poradi utvrđivanja naknade neimovinske i imovinske štete proveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku neurologu dr. Loreni Radolović Prenc. Iz pisanog nalaza i mišljenja od 12.1.2026. utvrđeno je da je tužitelj stradao u prometnoj nezgodi, na poslu, kao vozač službenog automobila, slijetanjem s ceste radi izbjegavanja naleta divljači. 01.12.2021.godine. Intervencija Hitne pomoći na terenu, dolaskom u bolnicu OB Pula, pregledan od liječnika OHBP, te učinjena radiološka obrada glave, vrata, gležnja i grudnog koša. Postavljena dijagnoza natuka glave i uganuća vratne kralježnice. Po neuroradiološkoj obradi konzultacija neurokirurga, preporuka imobilizacije vrata, mirovanja, analgetika. Kasnije kontrole radi bolova vrata i trnjenja ruke, te preporuka fizikalne terapije. Prije predmetne traume nije registrirano tegoba sa vratnom kralježnicom. Iz uvida u sudsko medicinsku dokumentaciju prileži Nalaz Hitne pomoći (01.12.2021.) Žali se na bol vratne kralježnice , trne desna ruka, bol desnog skočnog zgloba Ostale tegobe negira. S19.9 Nalaz OHBP (1.12.2021.):

Glede prometne nezgode navodi se da je vozač, sletio s ceste u trstiku, udario glavom u volan dovežen kolima hmp imobiliziran na dugoj dasci sa Schanzovim ovratnikom, svijest nije gubio. Nalaz radiologa (01.12.2021): RDG desnog gležnja uredan, rdg hemitoraksa i pluća uredan Nalaz kirurga (01.12.2021): Stradao u prometnoj nesreći, vozač, lupio glavom u volan. Nije gubio svijest, rekonstruira događaj Žali se na bol u vratu više desno. GCS 15, osjet i motorika ekstremiteta su uredni, simetrični. Palpatorna bolnost vrata lateralno od kralježaka. MSCT glave i vrata b.o Diskretna dorzopozicija trupa C6 za 1.7 mm. Nositi preko dana meki Schanzov ovratnik Analgetici mirovanje Kontrola neurokiruga za 5 dana U slučaju pogoršanja u hitni prijem. Neurokirurg (13.12.2021): St post distensio mm paravertebralis colli . Stradao u prometnoj pri čemu je udario glavom u volan. Bez izraženih vegetativnih simptoma, ali se na bol vrata sa širenjem u desnu šaku, GMS desne šake slabija. Nosi Scanzov ovratnik 12 dana Ukloniti Schanzov ovratnik. Učiniti MR vratne kralježnice Analgetik pp. Nalaz neurokirurga(11.07.2022.): klinički regresija simptoma, bez parestezija šaka. MR vratne kralježnice bez neuralne kompresije na neuralne strukture Fizikalna terapija. Kontrola za godinu dana. MR vratne kralježnice (27.04.2022): održana lordoza vratnog dijela kralježnice, trupovi kralježaka su primjerene visine i morfologije. Iv prostor CV-CVI je nižeg T2 signala uslijed početnih degenerativnih promjena iv diska, stražnja ic linija održana, ne nalazi se hernije diska Kraniocervikalni prijelaz uredan. Uvidom u zdravstveni karton: Nije prije traume imao tegoba sa glavom i kralježnicom, nije imao traume istih niti drugih bolesti koje bi se manifestirale tegobama koje sada ima. Javlja se ordinariusu radi posljedica predmetne traume od 1.12 do 30.09 2022. Nadalje vezano za neurološki nalaz uvidom u nalaze specijaliste neurologa i fizijatra u neurološkom statusu je registrirano uredno stanje svijesti i govora, nije nađeno piramidnih ni cerebelarnih ispada, od ispada se spominje bol na palpaciju vratne muskulature, napetost muskulature, ograničenje kretnji vratne kralježnice i afekcija brahijalnog spleta. S obzirom na vrstu traume, te medicinsku dokumentaciju nije registrirano neurološkog deficita, pa zbog udaljenosti mjesta stanovanja nije učinjen neurološki pregled. Smatram da isti ne bi utjecao na procjenu svih vidova štete. Ukoliko se bude smatralo potrebitim može se isti učiniti naknadno. Nalaz i mišljenje U predmetnoj traumi tužitelj je zadobio Dystensio coll.vert reg.cervicalis (Istegnuće vratne kralježnice) Contusio capitis (Natuk glave) Pregledan od liječnika HMP neposredno po traumi, učinjena osnovna radiološka obrada glave vrata, gležnja i grudnog koša. Nije nađeno zakova prijeloma. Preporučena je imobilizacija vrata i mirovanje. Radi bolova vrata i trnjenja ruke obrada dovršena sa MR vratne kralježnice 5 mjeseci nakon traume. Nije bilo indikacije za kirurški tretman pa je učinjena fizikalna terapija. Vještakinja je nadalje izvela zaključak vezano za kvalifikatorne elemente neimovinske štete koje je tužitelj trpio, a o čemu će kasnije biti riječi budući na zaprimljeni nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbe (roč. od 28.4.2026.).

19. S osnova naknade neimovinske štete, temeljem članka 1100 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 dalje u tekstu ZOO-a ) vezano za povredu prava osobnosti tužitelj je u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u podnesku od 09.02.2026. godine na listovima 83-84 spisa potražio sveukupan iznos od 3.500,00 eura dakle nije specificirao pojedinačno iznose na ime kvalifikatornih okolnosti. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje na koje stranke nisu imale primjedbe vezano za kvalifikatornu okolnost glede jačine i trajanja pretrpljenih bolova u vezi s predmetnim štetnim događajem utvrđeno je da je tužitelj trpio bol jakog intenziteta ukupno 2-3 sata, bol srednjeg intenziteta tjedan dana, bol lakšeg intenziteta 3 mjeseca i povremeno tijekom većih napora, nepovoljnih položaja za kralježnicu još zbirno mjesec do dva.

20. Cijeneći nalaz i mišljenje vještakinje vezano za ovaj kvalifikatorni vid neimovinske štete cijeneći karakter pretrpljenih ozljeda , neugodnosti kojima je bilo popraćeno liječenje, vrstu ozljeda i dio tijela na kojem su se iste reflektirale, cijeneći i iskaz tužitelja u dijelu u kojim je opisivao bolove u vratu i vratnoj kralježnici, činjenicu da je nakon nesreće nosio schanzov ovratnik oko tri tjedna te se nije mogao kretati uz navod tužitelja da je 8 mjeseci bio na bolovanju te da i dan danas ide na fizikalne terapije valjalo je za ovaj kvalifikatorni element neimovinske štete priznati pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.900,00 eura.

21. Na ime kvalifikatorne okolnosti vezano za pretrpljeni strah tužitelj također nije isti specificirao isti u pojedinačnom iznosu već je isti ukomponirao u ukupnu neimovinsku štetu.Iz pisanog nalaza i mišljenja imenovane vještakinje na koje također nije bilo primjedbi utvrđeno je da je tužitelj trpio primarni strah srednjeg intenziteta kod tužitelja se javio u trenutku ozljede i trajao je par minuta. Potom primarni strah spontano regredira. Zatim, sekundarni strah srednjeg intenziteta trajao je tjedan dana, a potom lakšeg intenziteta javlja se nakon ozljede radi nesigurnog ishoda liječenja kao i egzistencijalne nesigurnosti. Ukupno 3 mjeseca.

22.Na temelju postojećih dokaza u spisu valjalo je tužitelju za ovaj kvalifikatorni vid neimovinske štete cijeneći da je strah subjektivna kategorija, cijeneći činjenicu što je vještak utvrdio da je tužitelj trpio primari strah srednjeg intenziteta u trenutku ozljede što je i normalo cijeneći samu prirodu i dinamiku štetnog događaja koje bi kod svake osobe izazvao takvu vrstu straha zbog opasnosti po život, cijeneći da se radilo o strahu kraćeg trajanja srednjeg intenziteta priznati pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 800,00 eura.

23.Sukladno obrazloženom valjalo je tužitelju na ime ukupne neimovinske štete temeljem članka 1100 ZOO-a priznati na ime pravične novčane naknade iznos od 2.700,00 eura ili 1.900,00eura +800,00 eura.

24. S osnova naknade imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege tužitelj je potraživao isplatu iznosa od 200,00 eura temeljem čl. 1095 ZOO-a. Iz pisanog nalaza i mišljenja list 76 spisa utvrđeno je da je tužitelju bila potrebita tuđa pomoć radi bolovanja, imobilizacije te potrebe odlaska na kontrole i terapije te obavljanja higijenskih navika i slično i to ukupno dva sata u trajanju od mjesec dana. Niti u tom dijelu nije bilo prigovora na nalaz te isti prihvaća i ovaj sud budući je isti sačinjen profesionalno sukladno postojećoj medicinskoj dokumentaciji u spisu. Osim toga iz objektivnog iskaza tužitelja jasno proizlazi da prije ove nezgode nije imao ijednu nezgodu, da je nakon nesreće dobio schanzov ovratnik, nije se mogao kretati pa mu je u prva dva mjeseca pomagala i obitelj kod spremanja, hranjenja i oblačenja jer ga je najviše bolo leđa i vrat prema dolje. I sam tužitelj je potvrdio da je 8 mjeseci bio na bolovanju te i dan danas ide na fizikalne terapije. Sukladno obrazloženom valjalo je tužitelju priznati na ime tuđe pomoći i njege iznos od 200,00 eura koliko je i sam tražio. Naime, sukladno nalazu tužitelju je trebala tuđa pomoć i njega u trajanju mjesec dana po dva sata dakle 60 sati (30 dana x 2 sata dnevno = 60 sati) odnosno 3,33 eura po satu s obzirom da mu je pomoć pružena od strane obitelji a ne od strane profesionalca.

25.Sukladno svemu prethodno obrazloženom valjalo je tužitelju temeljem čl. 1100 i 1095 ZOO-a dosuditi sveukupnu štetu u iznosu od 2.900,00 eura (ili 2.700 eura na ime neimovinske štete + 200,00 eura na ime imovinske štete) koji iznos štete mu je dužan isplatiti tužena kao poslodavac stav I izreke ove presude. Sud je suzkladno recentnoj sudskoj praksi uzeo u obzir i stopu inflacije koja je slijedila nakon 2020.godine (tako i odluka Ustavnog suda RH U-III-7796/2014 od 11.2.2016.godine). Tužitelju temeljem čl. 1103 ZOO-a u svezi s čl. 29. st. 2. ZOO-a pripada i propisana zakonska zatezna kamata koja na iznos neimovinske štete od 2.700,00 eura teče počev od 19.9.2023.godine sukladno članku 1103 ZOO-a tj. od dana kad se tužitelj obratio tuženoj dopisom na str. 4 spisa pa do isplate, stav I izreke ove presude. U odnosu na imovinsku štetu tužitelju pripada propisana zakonska zatezna kamata počev od dana presuđenja tj. od 2.6.2026.godine ( dan objave presude) pa do isplate budući se radi o tzv. nenovčanom materijalno šteti koju tužitelji nije reparirao, niti to tvrdi, stav I izreke ove presude.

26. Sukladno prethodno obrazloženom valjalo je odbiti tužitelja prema tuženoj glede isplate iznosa glavnice od 600,00 eura (ili 3.300,00 – 2.700,00 = 600,00 eura) zajedno sa propisanom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos od 19.9.2023. pa do isplate, kao i u dijelu glede tijeka zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice od 200,00 eura za razdoblje od 19.9.2023. pa do 1.6. 2026. godine kao neosnovan, stav II izreke presude.

27. U odnosu na postupovni dio ove parnice tijekom cijelog postupka je primjenjivano načelo otvorenog pravosuđenja pa tako i na ročištu od 28.4.2026.godine na kojem je tužena navela da nema primjedbi na nalaz vještaka te su se strane izričito suglasile na upit suda u skladu s načelom otvorenog pravosuđenja da sud sudi temeljem provedenih dokaza u spisu. Na tom ročištu zakazano je ročište za objavu presude za dan 20.5.2026.godine ali je isto rješenjem odgođeno za dan 2.6.2026.godine. U odnosu na pravni interes Županijske uprave za ceste, dalje u tekstu ŽUC, da sudjeluje kao umješač na strani tužene u ovom postupku (podnesak od 16.4.2026.godine i od 14.7.2025.godine) zbog bojazni glede eventualne regresne parnice tužene prema njemu iz razloga što taj dio ceste spada u nadležnosti iste na ročištu od 28.4.2026.godine pozvan je ŽUC na dostavu dokaza sudu da se osoba koja gospodari lovištem prije štetnog događaja obratila ŽUC-u da na tom dijelu ceste postavi odgovarajući prometni znak međutim takav dokaz niti do dana objave odluke sudu nije dostavljen. Zbog navedenog nema uvjeta za primjenom članka 206 ZPP-a jer eventualna regresna parnica može biti pokrenuta samo protiv osobe koja gospodari lovištem budući divlje svinja kao divljač po ocjeni ovog suda doista nema veze sa djelatnošću kojom se bavi ŽUC-a već upravo sa osobom koja gospodari lovištem a koja se nije pravovremeno obratila ŽUC-u radi postavljanja odgovarajućem prometnog znaka na tom dijelu ceste. Isto tako do štetnog događaj nije došlo zbog stanja na toj cesti koja potpada pod nadležnost ŽUC-a već zbog izlijetanja divljih svinja.

28. Odluka o parničnom temelji se na čl. 154 st. 5 ZPP-a. Tužitelj je glede osnovanosti osnove uspio u cijelosti dok je glede visine tužbenog zahtjeva uspio u omjeru od 83%, dakle u konačnici je uspio u omjeru od 92% (ili osnov 100% : 2 = 50%; visina 83% : 2 = 42%; 50% + 42% = 92%),što znači da nije uspio u neznatnom dijelu.

29. Tužitelj je u ovoj pravnoj stvari bio zastupan po pun. odvjetniku, pa mu je sukladno troškovniku valjalo priznati nagradu za: sastav izvansudskog zahtjeva kojeg je morao podnijeti sukladno članku 186 a ZPP-a od 100 bodova tbr 8/1, sa sastav tužbe 100 bodova Tbr 7/1, za sastav obrazloženog podneska od 9.2.2026.godine 100 bodova tbr. 8/1, za zastupanje na ročištima od 26.3.2025., 22.5.2025., 4.7.2025., 28.4.2026.po 100 bodova za svako to ročište Tbr 9/1 , odnosno 700 bodova što pomnoženo s 2,00 eura po bodu (Tbr. 50 u svezi s Tbr. 48 st. 3.) daje svotu 1.400,00 eura uz pdv od daljnjih 25% ili daljnjih 350,00 eura zbrojeno 1.750,00 eura po tom osnovu. Tužitelju pripada i daljnji iznos od 350,00 eura po računu vještakinje an str. 78 spisa u cijelosti budući je tužena osporavala osnovanost osnove i visinu, što sa iznosom od 1.750,00 eura daje na ime parničnog troška ukupan iznos od 2.100,00 eura koji iznos parničnog troška je tužena dužna isplatiti tužitelju, stav II I izreke ove presude.

30. Sukladno obrazloženom valjalo je odbiti tužitelja prema tuženoj preko iznosa parničnog troška priznatog u stavku III izreke ove presude, te tuženu prema tužitelju u cijelosti sa zahtjevom za naknadnom parničnog troška, kao neosnovane, stav IV izreke ove presude.

U Puli, 2. lipnja 2026.

Sudac

Saša Javoran

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba može izjaviti žalbu putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu i to u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za objavu presude za stranku koja je uredno obaviještena o istome, a od primitka iste za neuredno obaviještenu stranku o ročištu za objavu, u tri istovjetna primjerka.

Dna:

l. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženoj po ODO Pula