Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21 000 Split

Poslovni broj: Psp-182/2024-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, sutkinja Antonia Škaričić Majić, u pravnoj stvari tužitelja FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marija Jerončić Mandić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, OIB: 90884993104, Split, Put Duilova 11, koje zastupaju punomoćnici – odvjetnici u Odvjetničkom društvu Babić & Babić d.o.o. iz Splita, zbog smetanja posjeda, 29. svibnja 2026., nakon održane glavne rasprave zaključene 29. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Marije Jerončić Mandić, odvjetnice u Splitu i punomoćnika tuženika Ivana Babića, odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu odluke, 2. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je tuženik Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, Put Dujlova 11, zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnina označene kao kat. čest. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], u naravi maslinik, time što su dana 2. studenoga 2024. pristupili na nekretninu djelatnici tuženika i zaštitar te fizički tijelima, odbijajući izaći iz maslinika, spriječili tužitelja u branju maslina pa se zabranjuje tuženiku svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja nad navedenim nekretninama ubuduće.

II Nalaže se tuženiku Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, OIB: 90884993104, u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 1.053,08 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi, podnesenoj 27. studenoga 2024. navodi kako je posjednik čestica katastarske oznake 10289/3, /6 /8, 13922/5 i 10291/4, da su tužiteljevi prednici još od 1968. sadili marelice na predmetne nekretninama, a tužite da je nastavio obrađivati zemlju samostalno 1995. na način da je posadio razna stabla i kulture na predmetnim nekretninama. Tužitelja kao i njegove prednike da nitko nije ometao u posjedovanju predmetnih nekretnina. Nadalje, Da je pred općinskim sudom u Splitu poslovni broj Psp-110/2021 vođen postupak između istih parničnih stranaka u kojem je tužitelj tražio posjedovnu zaštitu, tužitelj da je pravomoćno odbijen s tužbenim zahtjevom s obrazloženjem da su parnične stranke suposjednici predmetnih nekretnina. 2. studenoga 2024. tužitelj da je došao u svoj maslinik zajedno sa suprugom te grupom radnika koje je angažirao za taj dan u namjeri da uberu masline, započeli su s branjem maslina kada je došao zaštitar angažiran od strane tuženika, ušao je u maslinik i onemogućio daljnje branje maslina, nakon toga da je došla i ravnateljica tuženika i pravnik tuženika te su tijelima i riječima zabranili tužitelju daljnje branje maslina, pa su tužitelj i drugi angažirani radnici napustili posjed budući su se osjetili ugroženo. Tužitelj predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev i utvrditi čin smetanja posjeda predmetnih nekretnina na način kako je to navedeno u tužbenom zahtjevu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo da je on posjednik predmetnih nekretnina, navodi da je i znanstveno istraživačka ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske i da su predmetne nekretnine u njegovoj imovini.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze čitanjem dokumentacije sadržane u spisu i to: rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-110/2021 od 2. lipnja 2023., kao i cijelog spisa Psp-110/2021, članka iz Slobodne Dalmacije, Potvrde Policijske uprave Splitsko-dalmatinska, II. policijska postaja Split, Klasa: 210-01/24-03/1538 od 15. studenoga 2024., Račun uljare Novak Komerc d.o.o., procjena vještaka Damira Bosiljevca, prijepis računa broj 982/PJ3/1.

3.1. U postupku je izveden dokaz saslušanjem tužitelja kao parnične stranke, svjedoka KĆ, FĆŽ, ZĆ, KĆŽ, ZĆŽ.

4. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sud je zaključio da je tužbeni osnovan.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja kojim od suda traži utvrditi da ima pravo na posjedovnu zaštitu u pogledu smetanja posjeda nekretnina označenih kao čestica katastarske oznake 10289/3, /6 /8, 13922/5 i 10291/4, sve k. o. [katastarska općina].

6. Kao sporno u postupku je trebalo utvrditi posljednji mirni posjed predmetnih nekretnina, jeli do predmetnog smetanja došlo i ukoliko je, tko je počinio predmetni čin smetanja.

7. Sukladno odredbi članka 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a kako to proizlazi i iz odredbe članka 22. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 3/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17;–dalje ZV) i to bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika.

8. U tom smislu dvije su pravno relevantne odlučne okolnosti za presuđenje u ovom sporu, a to su:

– je li tužitelji bio posljednji mirni posjednik predmetnih nekretnina kao i to

– jeli li ga tuženik samovlasno smetao u posjedu, odnosno uznemiravao u posjedu na način kako je to pobliže opisano u tužbenom zahtjevu.

9. Dakle, iz gore navedenog proizlazi da je u posjedovnoj tužbi teret dokaza na tužitelju u pogledu dviju činjenica - postojanja tužiteljeva posljednjeg mirnog posjeda u odnosu na predmet spora i čin smetanja počinjen od tuženika.

10. Čitanjem spisa ovog suda poslovni broj Psp-110/2021 utvrđeno je da je u tom postupku doneseno rješenje kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja FĆ protiv tuženika Instituta za Jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, a kojim tužitelj traži utvrditi čin smetanja posjeda uklanjanjem žičane ograde i postavljanjem kontejnera. U tom postupku utvrđeno je da bi tužitelj bio posljednji neposredni posjednik predmetnih nekretnina, ali da posjedi stranaka nisu jasno razgraničeni pa da postavljanje kontejnera ne predstavlja oduzimanje posjeda ili njegovo smetanje, jer je isti postavljen na mjestu koji ne sprječava ili ograničava tužitelju pristup zemljištu ili izvođenju radova oko stabala maslina i drugih nasada. O žalbi tužitelja na gornje predmetno rješenje odlučeno je drugostupanjskim rješenjem broj Gž-4394/23 od 29. veljače 2024. te je, na temelju nespornih činjenica: da se na predmetnom zemljištu nalazi niz stabala maslina kao i betonski ograđeni prostor s betonskom podlogom na kojoj je postavljen metalni kontejner, da su tužitelj i njegovi prednici sadili i održavali maslinik koji se nalazi na predmetnom zemljištu, da je tuženik u ožujku i travnju 2021. g. na predmetnom zemljištu izveo pripremne zemljane radove oranjem zemljišta, a prije toga radove sondiranja terena, donesen drugačiji zaključak od zaključka suda prvog stupnja: da su tužitelj i tuženik suposjednici predmetnog zemljišta jer su vršili faktičnu vlast na tom zemljištu i to tužitelj sadnjom maslina i voćaka, a tuženik izvođenjem zemljanih radova i sondiranjem terena (a ne posredni i neposredni posjednici), da je tuženik dana 25. lipnja 2021. g. nespornim uklanjanjem metalne mreže između metalnih stupova i ograde na kolnom ulazu, a što je sve postavio tužitelj nakon što je tuženik u ožujku i travnju 2021. g. izveo zemljane radove oranjem zemljišta, zaštitio svoj suposjed putem samopomoći i uspostavio prijašnje suposjedovno stanje, jer je tuženik nakon postavljanja mreže i ograde od strane tužitelja kao suposjednika bio isključen iz dotadašnjem suposjeda odnosno bio je bitno ograničen u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti. Stoga da radnje koje je tuženik poduzeo 25. lipnja 2021. g. radi uklanjanja metalne mreže između stupova i ograde na kolnom ulazu ne predstavljaju čin smetanja suposjeda tužitelja.

11. Čitanjem spisa ovog suda poslovni broj Psp-104/2024 utvrđeno je da tuženik Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, zasmetao tužitelja FĆ, u posljednjem mirnom suposjedu predmetnih nekretnina, time što je dana 2. prosinca 2022. razbio katanac i otuđio vrata te postavio žičanu ogradu i stavio kapiju s katancem.

12. Čitanjem Potvrda je policijske uprave splitsko dalmatinska druga postaja Split od 15. studenoga 2024. utvrđeno je da je dana 2. studenoga 2024. policijska postaja od strane tužitelja zaprimila dojavu da mu na predmetnim nekretninama tuženik ometa posjed.

13. Iz iskaza svjedoka ZĆ, koji ima susjednu nekretninu predmetnim nekretninama koju je kupio od tužiteljevog strica unazad 40 godina, poznato mu je da se tužitelj koristi predmetnom nekretninom unazad 40 godina, na način da na zemlji radi poljoprivredu, da su masline posađene na zemlji neke odavno, a dio kasnije, da ima limuna, artičoke, da su na nekretninama bile i breskve, velike i sočne, istaknuo je da nikada nije vidio nikoga da bi dolazio iz Jadranskih kultura i obrađivao oko maslina i voćaka. Tužitelju i obitelji da nitko nije branio obrađivati, da imaju masline koje dobro rađaju jer je plodna zemlja i po pet dana bi brali te masline. Poznato mu je nekada u studenome 2024. tužitelj došao sa svojima brati masline, tada im nitko nije branio, ali masline su ostale neobrane i dva dana nakon toga nitko nije dolazio, potom da su opet došli brati, ali da je primijetio zbrku i poznato mu je da su tužitelja radnici tuženika spriječili u branju maslina, vidio je nekoliko radnika tuženika da mu fizički brane brati masline.

14. Iz iskaza svjedoka FĆŽ, supruge tužitelja, proizlazi da joj je poznato da su predmetne nekretnine još od tužiteljevog djeda, da odlazi na predmetnu nekretninu kada tužitelju treba pomoć oko poljoprivrede, košnje, branja i slično. Tužitelj da odlazi na predmetnu nekretninu jednom mjesečno i češće kad treba pripremiti zemlju za branje i slično. Poznat joj je predmetni događaj, da su te prigode brali masline, bilo ih je šest na zemlji kada je došao zaštitar, pravnik i direktorica tuženik koji su ušli u maslinik, oni da su svojatali predmetne nekretnine i nisu uspjeli obrati masline, jer su im rekli da je zemlja na sudu. Kada su došli na nekretninu da je žica bila prorezana da su kroz nju ušli, nakon predmetnog događaja tužitelj da je dolazio na nekretninu, brao limune nekoliko puta, te artičoke. Nitko ga nije ometao, upozoravao i dolazio. Istaknula je da je tužitelj u kontinuiranom posjedu nekretnine, da nikada nije napustio posjed i smatra da je njegovo, prije je tu bilo i ostalih kultura voća i išli bi često u zavisnosti kada je što dozrijevalo. Prethodno predmetnom događaju da je tužitelj obrao dio maslina tjedan dana prije, a nitko od tuženika nije dolazi, ona da je brala zajedno s njim, a ako ne bi da bi vidjela proizvode kad bi ih donio kući.

15. Iz iskaza svjedoka KĆŽ, kojem je obitelj FĆŽ poznato preko 50 godina i koji ima nekretninu u posjedu u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina, proizlazi da predmetnu nekretninu obrađuje isključivo tužitelj i njegovi prednici i to 50 godina, da im nitko nikada nije branio obrađivati, radi se uglavnom o masliniku, ali da ima i drugih biljaka, limun, prethodno su bile artičoke i drugo bilje a i stabla bresaka i dr. Unazad 4 – 5 godina da im je tuženik počeo braniti i raditi probleme. Poznato mu je predmetno smetanje koje je bilo u studenome 2024., on je pomogao brati, brali su nekoliko dana, prethodne dane da su ubrali oko tonu i pol do dvije, da im nitko tada nije branio i smetao kako tada tako i prethodne dane dok su čistili i postavljali mreže za branje, sve do predmetnog dana kada je došla jedna ženska osoba i zaštitari, a naknado i policija te su ih otjerali i nisu mogli nastaviti s branjem. Istaknuo je da tužitelj nikada nije napustio posjed predmetne nekretnine, a da se na zemlji nalazi vozilo tužitelja Renault 4.

16. Iz iskaza svjedokinje VĆŽ, kćerke tužitelja, proizlazi da joj je poznato da su predmetnu nekretninu oduvijek obrađivali njezin otac, djed, stric očev i pradjed. Na zemlji su sadili voćke, marelice, otac je posadio jabuke, kruške, dunje, limune, smokve, artičoke i maslinik. Nikada im nitko nije branio obrađivati ni posjedovati nekretninu. Upitana za predmetno smetanje koje je bilo u studenome 2024. istaknula je da su tjedan dana prije smetanja počeli s branjem maslina i brali masline, da ih nitko nikada nije ometao, predmetni dan ona da je došla kako bi nastavila s branjem kao i prethodnih dana, otac joj je rekao da ide kući da neće brati zbog ljudi koji su došli. Nadalje da su zaštitar i ženska osoba ušli u maslinik, ali ona se udaljila zbog neugodne situacije.

17. Iz iskaza svjedoka KĆ, tajnika tuženika, proizlazi da mu je poznato kako tužitelj tvrdi da je on posadio masline, drugih saznanja nema, pretpostavlja da je mlađe od 20 godina masline tužitelj posadio. On da je tu dolazio povremeno radi drugih imovinskih stvari, nije nikoga viđao na predmetnim nekretninama do prigode iz 2021. Upitan za predmetno smetanje navodi kako je 2. studenoga 2024. dobio poziv da se na nekretnini beru masline, on i ravnateljica su se uputili na predmetnu nekretninu, čekao ih je zaštitar, zatekli su ogradu koja je bila razrezana toliko da se može proći s košarama kroz nju. Tamo da je bio tužitelj i bilo je još ljudi, došla je i policija, oboje smo je zvali, tužitelj je pristao napustiti nekretninu, policajci su sugerirali da je to državno i da je najbolje da ode, nakon toga su zatvorili ogradu koju je razbio, to je bilo narednih dana i isti se više na nju nije vraćao. Nema saznanja da je 10 tak dana prije predmetnog događaja bio na nekretnini, nema informaciju da bi prethodno brao masline, nema saznanja da je tužitelj nakon predmetnog događaja na nekretnine dolazio.

18. Iz iskaza tužitelja proizlazi da su on i prednici obrađivali nekretnine više od 60 godina ,a u posjed da ih je uveo tadašnji Institut, 1964., jer da oni nisu za to zainteresirani. Prvotno da je njegov stric posadio marelice koje su se prozvale "ozretićka", poslije da je on počeo raditi maslinik i breskve. Nitko da ih nije smetao u posjedovanju nekretnina sve do 2020. ili 2021. kada su se prvi put se zaposlenici tuženika pojavili na zemlju. Unazad 10-12 dana prije predmetnog čina smetanja pokosio je sve kako bi mogao staviti mreže za skupiti masline, prije toga da su normalno brali masline dok predmetnog dana nisu došli zaposlenici tuženika kada se pojavio zaštitar tuženika i rekao da ne bi trebao brati masline, on da mu je rekao da su u suposjedu i da ima rješenje za to, a potom je on pozvao direktoricu i ona je došla i rekla nam da neće brati masline i ometala ih u branju, oboje da su ušli u maslinik. Nakon predmetnog smetanja nikada nije zatekao nikoga od tuženika na nekretnini. Istaknuo je da dolazi po potrebi na nekretninu, nekada 10 puta mjesečno, a nekada jednom.

19. Na okolnost ovdje odlučnih činjenica posljednjeg mirnog posjeda sud je izveo dokaz saslušanjem brojnih svjedoka. Iz iskaza svjedoka ZĆ, VĆŽ, FĆŽ, KĆŽ, a koje ovaj sud ocjenjuje kao vjerodostojne jer su neproturječni, životni, logični i skladu sa preostalim dokazima u spisu, a tuženici tijekom postupka nisu ničime osporili činjenice iznesene u tim iskazima, sud je nedvojbeno utvrdio da je tužitelj kako osobno tako i preko svojih prednika u posjedu predmetnih nekretnina. Prema iskazima svjedoka, tužitelj samostalno, neometano i kontinuirano desetljećima pristupa na dio kompleksa i koristi zemljišnu površinu, konkretno maslinik za svoje potrebe, što tuženik nije učinio spornim, a sud je prilikom uviđaja na licu mjesta obavljenog u spisu ovog suda poslovni broj Psp-110/2021 na predmetnim nekretninama zatekao niz tužiteljevih stabala maslina, koje su kako tužitelj tako i njegovi prednici posadili. Ovakvo stanje stvari jasno ukazuje na njegov dugogodišnji mirni posjed maslinika koji kao takav ima pravo na sudsku zaštitu i u odnosu na onoga tko ga smeta u posjedovanju.

20. Prema shvaćanju ovog suda, u postupku je utvrđeno da je tužitelj bio isključivi posjednik predmetnog maslinika, odnosno da je imao posljednji mirni posjed prije utuženog smetanja, a što je za predmet spora i parnicu zbog smetanja posjeda, uz čin smetanja, jedino relevantno i bitno. Prednje navedeno proizlazi iz okolnosti uvjerljivih i logičnih iskaza svjedoka osobito kada se ti iskazi dovedu u vezu sa sadržajem dokumentacije u spisu.

21. U parnici zbog smetanja posjeda pasivno su legitimirani osoba koja je izvršila smetanje tuđeg posjeda uznemirivši ili oduzevši ga, bez obzira na to je li postupala po svom nahođenju i za svoju korist, prema nečijem nalogu ili bez naloga u korist trećeg, osoba koja je dala nalog za smetanje, jer sudska praksa smatra pasivno legitimiranom i osobu koja je dala nalog nekome da izvrši čin smetanja posjeda i osoba u čiju je korist smetanje učinjeno. Prema stajalištu sudske prakse, ako je neposredni izvršitelj počinio čin smetanja oduzevši posjed nekome u ime i za korist treće osobe, a ona se s tim činom suglasila, odnosno nije se protivila, onda je pasivno legitimirana i ta treća osoba.

22. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka proizlazilo bi da su predmetnog dana zaštitar, tajnik i direktorica tuženika ušli u maslinik tužitelja, zabranili mu daljnju berbu plodova, nakon kojeg čina su tužitelj i njegovi radnici napustili predmetne nekretnine, a što sam tuženik u postupku i ne spori.

23. Prema odredbi članka 22. stavka 1. ZV posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje posjeda.

24. Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju broj Rev-672/09-2 od 1. lipnja 2011. zauzeo je pravno shvaćanje prema kojem pored elementa koji u svakom slučaju mora biti ispunjen da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu već je i dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjena i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st. 2. ZVDSP (posljednji miran posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZV.

25. Slijedom navedenog, budući da je tužitelj u postupku s uspjehom dokazao da je posljednji mirni posjednik predmetnog maslinika i da ga je tuženik smetao u takvom posjedu, valjalo je utvrditi čin smetanja u ovom postupku i pružiti mu posjedovnu zaštitu budućom zabranom, odnosno odlučiti kao u izreci pod točkom I tužbenog zahtjeva.

26. S obzirom na odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 155/23), kao i postavljeni zahtjev za naknadu troškova, tužitelju je valjalo priznati:

– trošak jednokratne naknade u iznosu 500,00 eura (Tbr. 7/2 Tarife),

– zastupanje na ročištu od 5. ožujka 2026. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– zastupanje na ročištu od 29. travnja 2026. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

– sastavljanje obrazloženog podneska od 6. ožujka 2026. u iznosu od 100,00 eura (Tbr.7/2 Tarife),

27. Dakle tužitelju je trebalo priznati troškove postupka po odvjetničkom zastupanju u iznosu od 800,00 eura, koji je iznos valjalo uvećati za porez na dodanu vrijednost 25% (200,00 eura), dakle tužitelju je valjalo dosuditi 1.000,00 eura s osnove troškova parničnog postupka.

28. Tužitelju je nadalje valjalo priznati trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 26,54 eura i trošak sudske pristojbe rješenja u iznosu od 26,54 eura, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.)

29. Dakle tužitelju je valjalo priznati sveukupno troškove postupka u iznosu od 1.053,08 eura

U Splitu 2. lipnja 2026.

Sutkinja

Antonia Škaričić Majić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku,

- tuženiku po punomoćniku,

- u spis.