Poslovni broj: Pn-149/2024-15

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Nives Grubišić Đogić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Kristini Baričević, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 14. svibnja 2026. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i zamjenika općinskog državnog odvjetnika, 2. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj da tužitelju FU isplati iznos od 2.500,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 11. rujna 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana

II. Odbija se tužbeni zahtjev za isplatom zatezne kamate od 6. siječnja 2024. do

10. rujna 2024. kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.142,90 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 2. lipnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu 29. studenog 2024. protiv tuženice i tijekom postupka tvrdi da je 25. listopada 2023. bez ikakvog razloga uhićen i odveden u pritvor na Oranicama u Zagrebu u kojem je proveo nekoliko sati. Uvjeti izdržavanja pritvora su bili neprimjerni i nehumani jer je soba u kojoj je boravio bila derutna i vlažna, a sanitarni čvor nije bio odvojen od ostatka prostorije. Osim toga, tužitelju nije bio osiguran minimum prostora propisan zakonom jer je istovremeno u prostoriji boravilo nekoliko osoba. Tužitelj je uhićen iz razloga jer je protiv njega neosnovano izdana međunarodna tjeralica po kojoj su postupale redarstvene vlasti. Tužitelj je podvrgnut postupku daktiloskopske identifikacije u kojoj je utvrđeno da on nije osoba s tjeralice, no navedena tjeralica je ostala u sustavu te je tužitelj i nakon puštanja na slobodu zbog toga trpio neugodnosti. Tako nije mogao putovati u Bosnu i Hercegovinu od kud je rodom i gdje ima obitelj. Također, nije mogao produžiti vozačku dozvolu i osobnu iskaznicu. Za vrijeme neosnovanog uhićenja i zadržavanja u prostoru na Oranicama trpio je strah i osjećaj poniženja. Pravo na naknadu štete zbog neosnovanog uhićenja proizlazi iz odredaba Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1,4,6 i 7 uz Konvenciju, Ustava Republike Hrvatske i Zakona o kaznenom postupku. Predlaže sudu donijeti presudu kojom će dosuditi tužitelju iznos od 1.500,00 EUR sa zateznom kamatom od 6. siječnja 2024. do isplate.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Nesporno je da je tužitelj uhićen 25. listopada 2023. sukladno čl. 23. st. 1. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije od strane djelatnika VI. Policijske postaje Zagreb temeljem izdanog Europskog uhidbenog naloga koji je izdan od nadležnog tijela Republike Mađarske. Također, točno je da je nad tužiteljem izvršena kriminalističko-tehnička obrada od Policijske uprave zagrebačke, Službe za očevide u sklopu koje je izvršena daktiloskopska identifikacija putem usporedbe otisaka papilarnih linija koji su dostavljeni od strane Republike Mađarske s otiscima papilarnih linija izuzetih od tužitelja. Zbog potrebe daljnjeg kriminalističkog istraživanja tužitelj je u 22,05 predan na noćni odmor u Jedinicu za zadržavanje i prepratu u Oranicama gdje je ostao do jutra do 8,45. Nakon što je vraćen u prostorije VI. Policijske postaje, isti je pušten na slobodu u 10,30 jer je provjerom identiteta utvrđeno da isti nije osoba sa tjeralice. Ističe da nije točno da je tužitelj boravio u neprimjerenim i nehumanim uvjetima budući da je bio smješten u ćeliji kapaciteta za 6 osoba, u kojoj su se nalazile ukupno 3 osobe, dok je sanitarni čvor odvojen pregradom od ostatka prostorije. Tužitelju je u 7,45 ponuđen obrok što je prihvatio. Zbog svega navedenog se protivi dosuđivanju bilo kakve novčane naknade s osnove neosnovnog uhićenja i neprimjerenih i nehumanih uvjeta u pritvoru. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao dopis ODO-a od 11. rujna 2024. (list 3), pouka o pravima uhićenika (list 5-6), prijedlog za mirno rješenje spora (list 7-8), dopis MUP-a od 25. listopada 2023. (list 14-15), Izvješće o uhićenju i dovođenju (list 16- 21), službena bilješka MUP-a (list 22-23), izvješće o postupanju policije s uhićenikom od uhićenja do puštanja na slobodu (list 24-26) te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja (list 50-51) i svjedoka IU, EU, NU i DU (list 53-55).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadom štete zbog povrede prava osobnosti uzrokovane neosnovanim lišenjem slobode od 25. do 26. listopada 2023.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj neosnovano lišen slobode jer je nakon provedene kriminalističke obrade utvrđeno da isti nije osoba na koju se odnosi Europski uhidbeni nalog.

7. Sporno je da li tužitelj ima pravo na naknadu štete zbog povrede svojih neimovinskih prava koje je pretrpio uslijed neosnovanog lišenja slobode i posljedica koje su iz tog proizašle.

8. Iz tijekom postupka izvedenih dokaza sud je utvrdio:

− da je tužitelj u 18,00 sati uhićen od strane policijskih službenika radi sumnje da je počinio kaznena djela zbog kojih je osuđen u Republici Mađarskoj, a povodom koje osude je izdan Europski uhidbeni nalog,

− da je tužitelj uhićen u okućnici svoje obiteljske kuće u kojoj živi sa suprugom, dvoje djece (15 i 11 godina) i majkom (86 godina),

− da je tužitelj uhićen u prisutnosti supruge i sina (15 godina),

− da je nakon uhićenja doveden u prostorije VI. policijske postaje gdje je poučen o svojim pravima te obavješten o razlozima uhićenja (da je osuđen za kaznena djela u Republici Mađarskoj i da je protiv njega izdana tjeralica),

− da mu je objašnjeno da će ujutro biti odveden istražnom sucu nakon čega će biti izručen Republici Mađarskoj,

− da je poučen o pravima na branitelja te mu je omogućen telefonski poziv koji je uputio supruzi koju je obavijestio o hitnosti situacije i potrebi angažiranja odvjetnika,

− da je supruga pronašla odvjetnicu Kristinu Baričević,

− da odvjetnica nije uspjela stupiti u kontakt s tužiteljem,

− da je tužitelj iz VI. policijske postaje upućen u Policijsku upravu zagrebačku radi provođenja daktiloskopske identifikacije (usporedbe otisaka papilarnih linija koje su dostavljene od strane Republike Mađarske s otiscima papilarnih linija tužitelja),

− da je tužitelj u 22,05 sati predan na noćni odmor u Jedinicu za zadržavanje i prepratu u Oranicama gdje je ostao do 8,45 sati ujutro,

− da su mu tamo oduzete osobne stvari

− da je smješten u ćeliju koja je opremljena sa 6 ležajeva, sanitarnim čvorom koji je od ostatka prostorije odijeljen zidićem, lavaboom i čučavcem,

− da su u isto vrijeme s tužiteljem u prostoriji boravile još dvije osobe,

− da je tužitelju ponuđen obrok koji je prihvatio,

− da je u 8,45 sati vraćen u VI. policijsku postaju gdje je nakon daljnje obrade pušten na slobodu oko 10,30 sati,

− da prilikom puštanja na slobodu nije dobio nikakva objašnjenja o ishodu navedenog postupka, niti bilo kakvu ispravu kojom se potvrđuje da nije osoba s Europskog uhidbenog naloga,

− da u razdoblju lišenja slobode nije imao kontakt s braniteljicom , da nije imao informaciju o radnjama koje se provode protiv njega, o ishodu kriminalističke obrade i o mogućim ishodima postupka uhićenja,

− da je tužitelj osoba koja do tada nije bila u nikakvom sukobu sa zakonom te nije ranije osuđivana i kažnjavana,

− da je isti obiteljski čovjek koji sa suprugom i dvoje djece živi u malom mjestu, − da je po zanimanju prodavač i radi u dućanu s građevinskom opremom koji se nalazi u mjestu u kojem živi,

− da je Europski uhidbeni nalog ostao u sistemu zbog čega je imao poteškoća s produženjem vozačke dozvole, osobne iskaznice i neugodnosti prilikom očevida uslijed prometne nezgode u kojoj je sudjelovao,

− da nije mogao prelaziti državnu granicu i odlaziti u Bosnu i Hercegovinu gdje redovito odlazi nekoliko puta godišnje,

− da su tužitelj i članovi njegove obitelji trpjeli strah i stres zbog navedenih događaja i neizvjesnosti od ishoda istih,

− da je tužitelj osjećao sram i poniženje zbog uhićenja, obrade koja se nad njim provodila i boravka u jedinici za zadržavanje,

− da je tužitelj osjećao strah i patnju zbog odgovornosti za članove obitelji (posebno djece) i onoga što prolaze i što će prolaziti ukoliko isti završi u zatvoru u Mađarskoj,

− da je tužitelj osjećao sram zbog događaja koji je odjeknuo u zajednici zbog čega je imao potrebu prepričavati događaj i objašnjavati razloge uhićenja,

− da tužitelj i danas osjeća nepovjerenje prema sustavu i državnim organima zbog navedenog događaja , ali i zbog propusta da se njegova nevinost provede kroz sustav i da ga se ubuduće zaštiti od sličnih događaja.

9. Slijedom navedenog, tužitelj, temeljem čl. 14. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje ZKP) ima pravo na naknadu štete uzrokovane neosnovanim lišenjem slobode i događaja koji su uslijedili.

10. Kako bi utvrdio visinu štete, sud je izveo dokaz saslušanjem tužitelja , svjedoka NU i DU čiji iskazi su ocjenjeni vjerodostojnim jer su iskazivali iskreno, životno, logično i međusobno suglasno. Sud je smatrao uvjerljivim i životnim iskaz tužitelja u kojem opisuje kronologiju događaja od uhićenja do puštanja na slobodu, a posebno njegov subjektivni doživljaj cijele situacije od trenutka saznanja za razlog lišenja slobode i ozbiljnost cijele situacije, preko osjećaja neizvjesnosti oko ishoda postupka, nemoći zbog činjenice da ne može nadležne službenike i službe uvjeriti u svoju nedužnost, frustracije i stresa zbog članova svoje obitelji i onoga što isti prolaze, nelagode, srama i poniženja za vrijeme boravka u pritvoru s „pravim kriminalcima “ i loših uvjeta u ćeliji opremljenoj samo najnužnijim inventarom. Sud je posebno cijenio činjenicu da je tužitelj obiteljski čovjek koji nije u sukobu sa zakonom, koji živi mirnim obiteljskim životom i nema nikakav doticaj sa policijskim i pravosudnim organima. Osim toga, radi se o čovjeku bez kontakata u pravosudnim i policijskim krugovima i bez iskustva i znanja o postupcima iz kaznene grane sudovanja. Stoga je sudu uvjerljiv njegov iskaz da je vjerovao da će biti izručen Mađarskoj gdje će onda služiti kaznu za djelo s kojim nema nikakve veze. U tom kontekstu je logičan osjećaj njegove izbezumljenosti i paničnog straha kojeg opisuje u svojem iskazu. Pritom je sud cijenio činjenicu da tužitelj u tom periodu nije stupio u kontakt s braniteljicom koja bi ga eventualno mogla poučiti o njegovim pravnim mogućnostima i dati mu drugu perspektivu. Osim toga, sud vjeruje tužitelju da ga je hvatala panika zbog supruge i djece i osjećaja kojima su bili izloženi ne znajući zbog čega je odveden i kakav će biti ishod čitave situacije. To tim više jer se navedeni događaj dogodio u razdoblju tugovanja jer im je nekoliko tjedana ranije preminuo blizak član obitelji (baka), a što je njegovoj djeci bio prvi doticaj sa smrću. Za vrijeme davanja iskaza supruga tuženika nije mogla suspregnuti emocije i suze iako je od događaja proteklo više od dvije godine. Sud joj vjeruje da je kao supruga i majka doista doživjela golem stres u tih 14 sati lišenja slobode. Tužitelj i svjedok oboje iskazuju o jakoj povezanosti članova obitelji (ista iskazuje da ona i tužitelj stalno provode vrijeme zajedno) što je dodatno utjecalo na intenzitet straha radi moguće odvojenosti u slučaju nepovoljnog ishoda postupka izručenja. Na dramatičnost cijele situacije utječe i način na koji je tužitelj „odveden“ od strane policijskih službenika koji su po njega došli „u civilu“ i uhitili ga u prisutnosti sina i supruge, a da ga prethodno nisu poučili o njegovim pravima, niti mu saopćili zbog čega ga uhićuju. U cijeloj situaciji je logično da je tužitelja dodatno izbezumio međunarodni aspekt cijele situacije, odnosno da je u drugoj državi već pravomoćno osuđen za teška kaznena djela. Iako se o zlouporabi osobnih podataka i njezinim negativnim ishodima učestalo govori u medijima, sud vjeruje tužitelju kad opisuje nevjericu jer je osoba s njegovim osobnim podacima osuđena za kaznena djela i strah i paniku da ga nitko neće slušati da s tim nema nikakve veze. Sud vjeruje tužitelju da je nakon puštanja na slobodu osjećao tjeskobu, nemir i potištenost, a što je logično obzirom na stres koji je prošao u tih 14 sati lišenja slobode. Svjedoci NU i DU Kotarski sud su potvrdili da se tužitelj promijenio i da više nije bezbrižan i vedar čovjek kakav je nekad bio. Sudu je logično i životno da je tome pridonijela i činjenica da je u narednom razdoblju imao problema u svim situacijama kad se vršio uvid u njegove osobne podatke u evidencijama MUP-a jer navedena tjeralica nije bila izbrisana iz sustava. Tako, tužitelj opisuje situacije s produljenjem vozačke dozvole i osobne iskaznice kod kojih se opet morao nositi s raznim reakcijama nadležnih tijela i procedurama koje su uslijedile u kojima je morao objašnjavati i uvjeravati službenike da to nije on na tjeralici. Sud vjeruje tužitelju da su takve situacije njemu i članovima njegove obitelji otežavale prebroditi posljedice lišenja slobode. Sud vjeruje tužitelju da je mu je boravak od 10 sati u ćeliji bio izniman šok jer nije navikao na takve situacije i prostore i jer je tamo boravila osoba koja je bila smanjene svijesti uslijed konzumiranja opijata zbog čega je on bio u strahu za svoju sigurnost. Sud mu vjeruje da je osjećaj srama i poniženja dodatno pojačao i izgled prostorije na Oranicama i činjenica da nije mogao obaviti nuždu zbog manjka privatnosti.

11. Pravo na naknadu štete zbog nezakonitog lišenja slobode predstavlja ustavno zaštićenu kategoriju predviđenu odredbom čl. 25. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske, kojom je propisano da svatko tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen ima u skladu sa zakonom pravo na odštetu i javnu ispriku.

12. Člankom 14. ZKP-a je propisano da osoba koja je neopravdano osuđena za kazneno djelo ili je neosnovano uhićena ima pravo na svekoliku rehabilitaciju, pravo na naknadu štete iz sredstava državnog proračuna te druga prava utvrđena zakonom.

13. Odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. - dalje: ZOO) određeno je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Prema čl. 1100. ZOO-a, sud će u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi će računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Pod pravima osobnosti u smislu čl. 19. ZOO-a razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

14. Dakle, neosnovanim lišenjem slobode tužitelju su povrijeđena prava na čast, ugled, dostojanstvo, duševni mir i zdravlje, slobodu, privatnost i obiteljski život pa mu prema čl. 1100. st. 1. ZOO-a pripada pravična novčana naknada.

15. Pri odlučivanju o visini naknade koja pripada tužitelju sud je imao u vidu intenzitet duševnih boli i straha koje je tužitelj trpio zbog neosnovanog uhićenja i zadržavanja u gore opisanim uvjetima i postupaka koji su protiv njega poduzeti tijekom neosnovanog lišenja slobode. Također, sud je vodio računa o povredi ugleda i časti koja mu je nastupila nakon što se vijest o uhićenju proširila zajednicom u kojoj živi što je rezultiralo time da je morao svima prepričavati događaj i objašnjavati što se dogodilo. Sud vjeruje da je bilo ljudi koji su promijenili mišljenje o tužitelju doživljavajući ga kao osobu koja ima problem sa zakonom. Tužitelju je ujedno povrijeđeno dostojanstvo, kao unutarnji osjećaj poimanja sebe, jer je iz praktički nikakvih razloga bio lišen slobode i tretiran kao kriminalac. To je tim gore što su takve radnje poduzete od strane organa javne vlasti koje trebaju štititi građane, a ne lišavati slobode osobe koja za to nisu dale nikakvog povoda. Takvi propusti državnih tijela i organa bi kod svake prosječne osobe izazvale osjećaj destabiliziranosti i nesigurnosti u društvu. Pri odlučivanju o visini naknade sud je imao u vidu i druge okolnosti kao težinu i narav kaznenog djela zbog kojeg je izdana tjeralica i međunarodni aspekt cijelog slučaja, činjenicu da tužitelj ni na koji način povezan s tim slučajem, već je u isti uvučen kao posljedica zlouporabe podataka. Na visinu naknade utječu i okolnosti pod kojima je tužitelj uhićen i pod kojima se provodilo lišenje slobode, a posebno da mu nije omogućeno komunicirati s braniteljem i članovima obitelji, da je na slobodu otpušten bez isprike ili dokumentacije kojom se potvrđuje njegova nevinost, kao i da je nakon uhićenja imao neugodnosti i probleme jer tjeralica nije izbrisana iz sustava. Također, povreda je počinjena čovjeku izrazito visokih moralnih vrijednosti koji radi i privređuje u zajednici, čije ponašanje je usklađeno s pravnim poretkom i koji gaji obiteljski vrijednosti.

16. Stoga ovaj sud smatra primjernim naknadu od 2.500,00 EUR na ime neosnovanog lišenja slobode.

17. Tužitelj, sukladno članku 1103. i članku 29. stavka 1. ZOO-a ima pravo na zatezne kamate od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Budući da tužitelj ne dokazuje kad je zahtjev podnio, zatezna kamatu mu je dosuđena od odgovora na zahtjev (11. rujna 2024.). Odluka o stopi je donesena temeljem članka 29. stavak 2. ZOO-a.

Zahtjev za ranije razdoblje je odbijen.

18. Odluka o parničnom trošku temelji na odredbi članka 154. st. 1. i 155. ZPP. Troškovi su odmjereni prema vrijednosti predmeta spora i troškovniku tužitelja, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

19. Tužitelju je dosuđen trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 1.142,90 EUR, a isti se odnosi na trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1), podneska od 1. travnja 2025. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8/1), zastupanja na ročištima 3. veljače 2026. i 14. svibnja 2026. u iznosu od 100 bodova za svaki (Tbr. 9/1), uvećano za PDV i sudsku pristojbu na tužbu i presudu iznosu od 71,45 EUR za svaku.

20. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 2. lipnja 2026.

Sudac

Nives Grubišić Đogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. ODO Novi Zagreb P-DO-59/2024