Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

    Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

    Broj: Pp-1001/2025

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić, kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv I-okrivljene pravne osobe HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.o.o. zastupana po branitelju iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dumančić, Rajković i Martić, iz Zagreba i II- okrivljene odgovorne osobe EŠ, zbog djela prekršaja iz članka 149. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23), kažnjivo po članku 228. stavak 1. točka 27. i st. 2. istog Zakona, pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-01/22- 01/1522, ur.broj: 443-02-05-10-25-13 od 27. siječnja 2025., nakon provedene glavne rasprave, dana 2. lipnja 2026. javno je objavio i

    p r e s u d i o  j e

    I. Temeljem čl.182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

    I-okrivljena pravna osoba HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB 28921978587, prekršajno kažnjavana i II-okrivljena odgovorna osoba EŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin E i P, djevojački J, rođen **.**.1966. godine u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, VSS, po zanimanju savjetnik, zaposlen u "HEP" Zagreb, s mjesečnim primanjima u iznosu od 3.000,00 eura, udovac, prekršajno nekažnjavan, protiv njega se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,

    oslobađaju se optužbe

    da bi inspekcijskim nadzorom obavljenim u dane 20. studenog 2024. i 9. prosinca 2024. u sjedištu I okrivljene pravne osobe, na temelju predstavke Radničkog vijeća HEP d.d. od27. listopada 2022., očitovanja odgovorne osobe od 19. prosinca 2024 i uvidom u radno pravnu dokumentaciju utvrđeno da nisu u skladu s odredbom čl. 149. obavješćivali najmanje svaka tri mjeseca radničko vijeće o stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada, očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika, kretanju i promjenama u plaćama, opsegu i razlozima uvođenja, prekovremenog rada, broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti (broj radnika zaposlenih na određeno vrijeme, na izdvojenom mjestu rada, putem agencije za privremeno zapošljavanje, koji su privremeno ustupljeni u s njim povezano društvo, odnosno koji su kod njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanog društva i slično) te razvoju i politici zapošljavanja, broju i vrsti radnika kojima je dao pisanu suglasnost za dopunski rad iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. ovoga Zakona, zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada, rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora u području rada i zaštite na radu i drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika za 2022. i to za 1. Kvartal – do 20. travnja, 2. Kvartal – do 31. srpnja, 3. Kvartal – do 31. listopada, nego je navedenu obvezu propisanu citiranom odredbom čl. 149. za navedene kvartale 2022. dostavio radničkom vijeću dana 14. lipnja 2023. Izvješćem o poslovanju "Hrvatske elektroprivrede" d.d., za 2022. godinu, a dana 14. lipnja 2023. za 1. kvartal 2023., čime su počinili prekršaj za razdoblje siječnja 2022. do ožujka 2022 dana 1. travnja 2022., za razdoblje od travnja 2022. do lipnja 2022. dana 1. srpnja 2022., za razdoblje od srpnja 2022. do rujna 2022. dana 1. listopada 2022., za razdoblje od listopada 2022. do prosinca 2022. dana 2. siječnja 2023. i za razdoblje od siječnja 2023. do ožujka 2023. dana 1. travnja 2023. u Zagrebu,

    dakle, da bi protivno obvezi, kao pravna osoba, odnosno kao poslodavac propustio najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti Radničko vijeće kako to propisuje članak 149. Zakona o radu,

    pa da bi time počinili prekršaj iz članka 228. stavku 1. točki 22. i stavku 2. istog Zakona.

    II. Temeljem čl. 140. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i toč. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1.Tužitelj, Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, podnio je optužni prijedlog klasa: 116-01/22-01/136, ur.broj: 443-02-10/22-7 od 28. veljače 2022. i ispravak/dopunu optužnog prijedloga klasa: 116-01/22-01/136, ur.broj: 443-02-05-10-22-12 od 16. kolovoza 2022., protiv I. okrivljenika HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE i II. okrivljenika PŠ, zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude.

    1. I-okrivljena pravna osoba zastupana po branitelju Slavenu Martiću u pisanoj obrani navode da se optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, Zagreb, Klasa: 116-01/22-01/ 1522, Urbroj:

    443-02-05-10-25-13 od 27. siječnja 2025. godine (dalje u tekstu: Optužni prijedlog), 1- okrivljenoj stavlja na teret da, u periodu 1. kvartal, 2. kvartal, 3. kvartal 2022. godine i l. kvartal 2023. godine, nije kao poslodavac najmanje svaka tri mjeseca obavijestila radničko vijeće o stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada, očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika, kretanju i promjenama u plaćama, opsegu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti (broj radnika zaposlenih na određeno vrijeme, na izdvojenom mjestu rada, na daljinu, putem agencije za privremeno zapošljavanje, koji su privremeno ustupljeni u s njim povezano društvo, odnosno koji su kod njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanog društva, broju noćnih radnika), strukturi zaposlenosti po spolu te o razvoju i politici zapošljavanja broju i vrsti radnika koji su prije početka rada kod drugog poslodavca obavijestili matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem, zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada, rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora u području rada i zaštite na radu i drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika .Ovom pisanom obranom poriču počinjenje prekršaja činjenično opisanog u Optužnom prijedlogu, pod gornjim brojem. Odredbom stavka 1. članka 149. ZR-a propisuje se obaveza poslodavca da najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o pitanjima taksativno navedena u citiranoj odredbi, dok se stavkom 2. predmetnog članka propisuje kako je predmetnu obvezu poslodavac dužan izvršiti na vrijeme, u sadržaju i na način koji omogućuju članovima radničkog vijeća da izvrše procjenu mogućeg utjecaja te da se pripreme za savjetovanje s poslodavcem. U Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru, Klasa: 116-01/22-01/ 1522, Urbroj: 443-02-05-10-24-3 od 20. studenog 2024. godine, za stranku se navodi JŠ punomoćnica poslodavca po usmenoj punomoći. Nadalje u Nastavku zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Klasa: 116-01/22-01/1522, Urbroj: 443- 02-05-10-24-5 od 9. prosinca 2024. godine, također se kao stranka navodi JŠ

    - punomoćnica poslodavca. Temeljem članka 32. stavak l . Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/2009, 1 10/2021; dalje u tekstu: ZUP), u postupku stranku može zastupati osoba ovlaštena za zastupanje, odnosno zakonski zastupnik, privremeni zastupnik, zajednički predstavnik i opunomoćenik (u daljnjem tekstu: osoba ovlaštena za zastupanje stranke). Osoba ovlaštena za zastupanje stranke dužna je podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje stranke, a ako su zakonom propisani i dodatni uvjeti za oblik ovlasti, ovlast mora biti dana prema tim uvjetima. Člankom 36. ZUP-a stavak 1. određeno je kako stranka, odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti opunomoćenika koji će je zastupati. Za opunomoćenika se može odrediti odvjetnik, odvjetnički ured ili druga pravna osoba koja na temelju zakona može zastupati stranku, odnosno svaka druga potpuno poslovno sposobna osoba, osim one koja se bavi nadripisarstvom. Temeljem članka 67. stavak 2. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine br. 115/2018, 117/2021, 67/2023, 155/2023; dalje u tekstu: ZDI) zapisnik 0 obavljenom inspekcijskom nadzoru sastavlja se prema odredbama propisa kojim se uređuje opći upravni postupak. Kako spisu ne prileži pisana punomoć za JŠ, a usmena punomoć ne predstavlja način zastupanja stranke, temeljem citiranih odredbi ZUP-a i ZDI, to 1.-okrivljena ističe kako je inspekcijski nadzor proveden protivno kognitivnim odredbama Zakona o državnom inspektoratu i ZUP-a koje propisuju način zastupanja stranaka i sastavljanja zapisnika. Odredbom članka 149. ZR nije propisan oblik u kojem će poslodavac izvršiti zakonsku obvezu obavještavanja radničkog vijeća. Prema pisanom očitovanju II okrivljenika od 19. prosinca 2024. godine, odgovorne osobe I okrivljene u vrijeme inkriminacije, proizlazi kako je radničko vijeće bilo informirano o pitanjima iz članka 149. ZR-a usmenim putem, te na skupovima radnika, konkretno se navode datumi od 19. srpnja 2022., 8. prosinca 2022., te 26. srpnja 2023. godine. Dakle, I okrivljena je postupila sukladno odredbi članka 149. stavak l . ZR-a, te je obavijestila radničko vijeće, o svim pitanjima koja se u citiranoj odredbi navode. Slijedom naprijed navedenog I okrivljena pravna osoba predlaže da se u cijelosti uvaži iznijete okolnosti koje je I okrivljena iznijela u ovoj obrani, da se temeljem članka 10. stavak 2. točka 1. ZKP-a, iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoje Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, Klasa: 116-01/22-01/1522, Urbroj: 443-02-05-10- 24-3 od 20. studenog 2024. godine, Nastavak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Klasa: 116-01/22-01/1522, Urbroj: 443-02-05-10-24-5 od 9. prosinca 2024. godine, da se temeljem članka 182. stavak l . točka 3. Prekršajnog zakona I okrivljenu oslobodi od optužbe.

    2. II okrivljenik je u pisanoj obrani naveo da se optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, Zagreb, Klasa:

    116-01/22-01/ 1522, Urbroj: 443-02-05-10-25-13 od 27. siječnja 2025. godine (dalje u tekstu: Optužni prijedlog), II okrivljeniku stavlja na teret da, u periodu 1. kvartal, 2. kvartal, 3. kvartal 2022. godine i l. kvartal 2023. godine najmanje svaka 3 mjeseca obavijestio radničko vijeće sukladno odredbama a članka 149. Zakona o radu a kažnjivo po članku 228 st. 1. toč. 27 ZR-a. U cijelosti poriče prekršaj činjenično opisan u Optužnom prijedlogu. U cijelosti ostaje kod svog pisanog očitovanja koje sam dostavio Državnom inspektoratu s nadnevkom 19.12.2024.g. te je opetovano istaknuo da se ne slaže s tvrdnjom Državnog inspektorata da se Radničko vijeće nije informiralo sukladno članku 149. ZR, od strane poslodavca tijekom 2022.g. i dijelom 2023.g. te ponavlja dio pismena od 19.12. 2024.g.Naime, Radničko vijeće HEP d.d. je prema njegovom sjećanju i saznanjima sukladno članku 163. Zakona o radu organiziralo je skup radnika dana 19.07.2022.god. na koji je pozvan Poslodavac, a radi, citira se di poziva „sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju Poslodavca...“ Gdje je Poslodavac upoznao i Radničko vijeće i skup radnika o svim relevantnim činjenicama i podatcima.Po zaprimanju takovog izvješća od strane Poslodavca nakon rasprave nije istaknuta nijedna primjedba na rezultate poslovanja, organizaciju rada, očekivani razvoj poslovnih aktivnosti, njihov utjecaj na gospodarski i Socijalni položaj radnika, kretanje i promjena u plaćama, opsegu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti i drugim pitanjima. Radničko vijeće je također sukladno gore spomenutom čl. Zakona o radu organiziralo skup radnika dana 8.12.2022. sa identičnim tekstom poziva na kojem je isto obrazložena i objašnjena cjelokupna situacija u HEP d.d. i ovisnim društvima, te također nije bilo primjedbi na gore spomenuta pitanja. Treći skup koje je Radničko vijeće sazvalo kao i skup radnika bio je dana 26.7.2023. Identičan poziv, tijek događanja isti, Poslodavac daje izvještaj po svim točkama iz čl. 149. ZOR-a, na kojem isto nije bilo nikakvih primjedbi niti od strane Radničkog vijeća a niti od radnika. Slijedom istoga ne bi se složio s tvrdnjama da Poslodavac nije sukladno odredbama ZR izvještavao Radničko vijeće HEP d.d. u cijelosti, to tim više što odredbe čl. 149. ZR ne propisuju formu izvještavanja.Predložio je da se pribave podatci o svim članovima Radničkog vijeća u periodu koji se navodi u optužnom prijedlogu, te da se svi članovi pozovu radi davanja iskaza na okolnosti provjere istinitosti njegove obrane.

    Nadalje nejasno iz Zapisnika Državnog inspektorata kako netko u HEP-u može zastupati HEP temeljem usmene punomoći, a što je ovlaštena osoba Državnog inspektorata navela u Zapisniku od 20.11.2024. u ovom predmetu, gdje se kao stranku navodi GŠ. Notorna je činjenica tko ikada može nekoga zastupati i to temeljem čl. 36. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku čl. 36. st. 1. ZUP-a jer se baš Zakon o državnom inspektoratu čl. 67. st. 2. govori da se zapisnici o obavljenim nadzorima sastavljaju po odredbama propisa kojim se uređuje opći upravni postupka. Obzirom da nema nikakve pismene punomoći ističe da je cijeli nadzor obavljen protivno odredbama Zakona o općem upravnom postupku i Zakonu o državnom inspektoratu i kao takav je nezakonit. Predlaže da se u cijelosti uvaže svi navodi i okolnosti koje su iznesene u ovoj obrani. Da se temeljem članka 10. stavak 2. točka 1. ZKP-a, iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoje Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, Klasa: 116-01/22- 01/1522, Urbroj: 443-02-05-10-24-3 od 20. studenog 2024. godine, Nastavak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Klasa: 116-01/22-01/1522, Urbroj: 443-02-05-10- 24-5 od 9. prosinca 2024. godine, da se temeljem članka 182. stavak l . točka 3. Prekršajnog zakona II okrivljenog oslobodi od optužbe.

    3. U dokaznom postupku kao svjedokinje su ispitane viša inspektorica rada OŠ i GŠ, pročitani su dokazi koji prileže sudskom spisu i to Prijava predsjednika Radničkog vijeća od dana 25.10.2022. (list broj 16 spisa), pisano očitovanje odgovorne osobe (list broj 15 spisa), prelistano je izvješće o poslovanju HEP- a u 2022. godini i 2023. godini (list broj 50-79 spisa), pročitan je se isprint elektroničkog podneska svjedokinje više inspektorice OŠ od 11.12.2025.te prelistano potpuno Izvješće HEP-a za 2023. godinu.

    4. Svjedokinja viša inspektorica rada OŠ je izjavila da je po predstavci predsjednika Radničkog vijeća HEP-a ČŠ izvršila inspekcijski nadzor dana 20. studenog i 9. prosinca 2024. u sjedištu HEP-a. Nadzoru je bio prisutan pravnik kao i zaposlenica zadužena za komunikaciju sa Radničkim vijećem. Utvrdila je da u 2022. okrivljenici nisu najmanje svaka tri mjeseca obavještavali Radničko vijeće o rezultatima poslovanja, organizaciji i stanju, a što su bili dužni učiniti. Gospodin EŠ ju je pisanim putem obavijestio da više nije odgovorna osoba u I okr. pravnoj osobi, međutim to je bio u trenutku počinjenja prekršaja. Prekršaj je utvrdila na temelju izjave na Zapisnik GŠ, zaposlenice I. okr. pravne osobe, te pisanog očitovanja poslodavca. Nakon što je je sutkinja obavijestila da u spisu nema pisanog očitovanja poslodavca, obvezala se isto naknadno dostaviti. U spis je predala presliku Izvješća o poslovanju HEP-a u 2022. iz čega je vidljivo da je poslodavac naknadno u lipnju 2023. dostavio kvartalna izvješća za 2022. Radničkom vijeću. Na posebno pitanje braniteljice I okr. pravne osobe odgovorila je da zaposlenica koja je bila prisutna inspekc. nadzoru GŠ nije imala pisanu punomoć već je usmeno izjavila da je ona opunomoćena predstavnica, a misli da je naknadno dobila punomoć, ali isto nije bilo niti potrebno budući je istim zapisnikom o nadzoru zatraženo očitovanje poslodavca vezano uz čl. 149. Zakona o radu, a koji će naknadno dostaviti. Na posebno pitanje II okr. da li je u I. okr pravnoj osobi bilo više odgovornih osoba odgovorila je daje tražila I okr. pravnu osobu da joj se očituje tko je odgovorna osoba, te joj se I. okr. očitovala da je upravo II okr. odgovorna osoba za počinjeni prekršaj, a naknado je upravo II okr. zatražio da se elektroničkim putem vrši komunikacija između njih. Dokumentacija koja je bila potrebna za obavještavanje Radničkog vijeća je bila pripremljena ali nije bilo potpisa g. EŠ te ista nije dostavljena Radničkom vijeću. Na daljnje pitanje II okr. je odgovorila da nema odluke Radničkog vijeća o prijavi jer joj ista nije niti potrebna. Gospođa GŠ joj se predstavila kao zaposlenica I okr., ne zna kako se zvao pravnik, a nije utvrđivala zvanje gospođe GŠ. Gospođa GŠ joj nije predočila nikakve dokaze da je upravo ona zadužena ispred poslodavca za Radničko vijeće, već je ona to izjavila.Na daljnje pitanje II okr. odgovorila je da joj CŠ nije naredio da izvrši inspekcijski nadzor u HEP-u niti je znao da ide u nadzor.

    4.1. II okrivljenik u cijelosti prigovara iskazu svjedokinje viša inspektorica rada MŠ istinitosti njezine izjave.

    5. Ispitana kao svjedokinja GŠ je iskazala da je zaposlena na radnom mjestu voditelja projekta u I okrivljenoj pravnoj osobi, a radi ekonomske poslove u Sektoru za ljudske potencijale. Radi gospodarske planove, praćenje planova, unošenje istih u FIN aplikaciju. Krajem studenog 2024. nazvala ju je inspektorica i rekla da je dobila prijavu Radničkog vijeća, točnije ČŠ koji je bio predsjednik. Rekla joj je da je on već godinu dana u mirovini. Inspektorica je nadalje rekla da je ranije dobila prijavu po kojoj nije stigla ranije reagirati i da je na prijavi bilo navedeno njeno ime i broj telefona što je nju iznenadilo jer ona nema veze s navodima iz prijave. Inspektorica je došla dva puta u Nadzor, a ona je odgovarala na pitanja. Na posebno pitanje sutkinje je odgovaram da jedna od službi u sektoru za ljudske potencijale je zadužena za izradu izvješća koja se dostavljaju Radničkom vijeću, ali ja ne. Na daljnje pitanje sutkinje kako je onda znala da li su izvješća dostavljena odgovorila je da radi u uredu direktora pa znam što se radi. Inspektoricu je prilikom nadzora obavijestila da nije odgovorna za predmet nadzora te da postoje odgovorne osobe, ali je inspektorica rekla da je navedena u prijavi. Sjeća se da je inspektorici rekla da neka izvješća nisu poslana Radničkom vijeću, ali su oni sve dobivali, te je čudno zašto je uopće išla ta prijava. Kasnije je dostavila inspektorici što je zatraženo Zapisnikom o nadzoru. Razgovor sa inspektoricom se događao u uredu direktora sektora te je direktor bio prisutan. Zapisnik o Nadzoru je inspektorica dala njoj u ruku. Od kolega je tražila da joj dostave sve što je inspektorica zatražila te sam ja to njoj i dostavila. Na posebno pitanje sutkinje je odgovorila da je inspektorica tražila da joj se dostave Izvješća po onome što joj je ona govorila.

    6. Branitelj I okrivljene pravne osobe je na raspravi dana 28. travnja 2026. predlažio da se iz spisa izdvoji Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 20. studenog 2024. i nastavku nadzora od 9. prosinca 2024. oba sastavljena uz sudjelovanje osobe bez pisane punomoći za I okr. pravnu osobu, te je predao za sud i tužitelja isprint presude Visokog prekršajnog suda RH broj Ppž-3874/2024 od 28. travnja 2025., a u kojoj odluci je razriješeno pravno pitanje koje se može primijeniti u ovom predmetu.

    6.1. Tužitelj je zamolio rok od 8 dana da se očituje o prijedlogu branitelja I okrivljene pravne osobe, međutim na isto se nije očitovao.

    7. U završnoj riječi branitelj I okrivljene pravne osobe je u pisanoj obrani navodi da se optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, Zagreb, Klasa: 116-01/22-01/ 1522, Urbroj: 443-02-05-10-25-13 od 27. siječnja 2025. godine (dalje u tekstu: Optužni prijedlog), II okrivljeniku stavlja na teret da, u periodu 1. kvartal, 2. kvartal, 3. kvartal 2022. godine i l. kvartal 2023. godine najmanje svaka 3 mjeseca obavijestio radničko vijeće sukladno odredbama a članka 149. Zakona o radu a kažnjivo po članku 228 st. 1. toč. 27 ZR-a. U cijelosti poriče prekršaj činjenično opisan u Optužnom prijedlogu. U cijelosti ostaje kod svog pisanog očitovanja koje sam dostavio Državnom inspektoratu s nadnevkom 19.12.2024.g. te je opetovano istaknuo da se ne slaže s tvrdnjom Državnog inspektorata da se Radničko vijeće nije informiralo sukladno članku 149. ZR , od strane poslodavca tijekom 2022.g. i dijelom 2023.g. te ponavlja dio pismena od 19.12. 2024.g. Naime, Radničko vijeće HEP d.d. je prema njegovom sjećanju i saznanjima sukladno članku 163. Zakona o radu organiziralo je skup radnika dana 19.07.2022.god. na koji je pozvan Poslodavac, a radi, citira se di poziva „sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju Poslodavca...“ Gdje je Poslodavac upoznao i Radničko vijeće i skup radnika o svim relevantnim činjenicama i podatcima. Po zaprimanju takovog izvješća od strane Poslodavca nakon rasprave nije istaknuta nijedna primjedba na rezultate poslovanja, organizaciju rada, očekivani razvoj poslovnih aktivnosti, njihov utjecaj na gospodarski i Socijalni položaj radnika, kretanje i promjena u plaćama, opsegu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti i drugim pitanjima. Radničko vijeće je također sukladno gore spomenutom čl. Zakona o radu organiziralo skup radnika dana 8.12.2022. sa identičnim tekstom poziva na kojem je isto obrazložena i objašnjena cjelokupna situacija u HEP d.d. i ovisnim društvima, te također nije bilo primjedbi na gore spomenuta pitanja. Treći skup koje je Radničko vijeće sazvalo kao i skup radnika bio je dana 26.7.2023. Identičan poziv, tijek događanja isti, Poslodavac daje izvještaj po svim točkama iz čl. 149. ZOR- a, na kojem isto nije bilo nikakvih primjedbi niti od strane Radničkog vijeća a niti od radnika. Slijedom istoga ne bi se složio s tvrdnjama da Poslodavac nije sukladno odredbama ZR izvještavao Radničko vijeće HEP d.d. u cijelosti, to tim više što odredbe čl. 149. ZR ne propisuju formu izvještavanja. Predložio je da se pribave podatci o svim članovima Radničkog vijeća u periodu koji se navodi u optužnom prijedlogu, te da se svi članovi pozovu radi davanja iskaza na okolnosti provjere istinitosti njegove obrane. Nadalje nejasno iz Zapisnika Državnog inspektorata kako netko u HEP-u može zastupati HEP temeljem usmene punomoći, a što je ovlaštena osoba Državnog inspektorata navela u Zapisniku od 20.11.2024. u ovom predmetu, gdje se kao stranku navodi GŠ. Notorna je činjenica tko ikada može nekoga zastupati i to temeljem čl. 36. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku čl. 36. st. 1. ZUP-a jer se baš Zakon o državnom inspektoratu čl. 67. st. 2. govori da se zapisnici o obavljenim nadzorima sastavljaju po odredbama propisa kojim se uređuje opći upravni postupka. Obzirom da nema nikakve pismene punomoći ističe da je cijeli nadzor obavljen protivno odredbama Zakona o općem upravnom postupku i Zakonu o državnom inspektoratu i kao takav je nezakonit. Predlaže da se u cijelosti uvaže svi navodi i okolnosti koje su iznesene u ovoj obrani. Da se temeljem članka 10. stavak 2. točka 1. ZKP-a, iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoje Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, Klasa: 116-01/22- 01/1522, Urbroj: 443-02-05-10-24-3 od 20. studenog 2024. godine, Nastavak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Klasa: 116-01/22-01/1522, Urbroj: 443-02-05-10- 24-5 od 9. prosinca 2024. godine, da se temeljem članka 182. stavak l . točka 3. Prekršajnog zakona II okrivljenog oslobodi od optužbe.

    8. Nakon ovako provedenog postupka sud je utvrdio da djelo činjenično opisano u izreci presude nije prekršaj iz članka 149. Zakona o radu kažnjiv po čl. 228. stavku 1. točki 27. i st. 2. istog Zakona, kako je tužitelj u optužnom prijedlogu pravno označio prekršaj okrivljenih.

    9. Zbog navedenog, obranu okrivljenika te provedene dokaze u postupku sud nije posebno cijenio i analizirao jer djelo kako je to opisano u činjeničnom opisu prekršaja, nije prekršaj.

    10. Naime, I i II okrivljeniku se stavlja na teret činjenični opis djela prekršaja iz članka 149. Zakona o radu koji samo sadrži zakonski opis djela prekršaja bez jasne konkretizacije djela prekršaja na koji je sam prekršaj počinjen, bez navođenja odlučnih činjenica koje bi se mogle podvesti pod zakonsko biće djela prekršaja iz članka 228. stavak 1. točki 27. Zakona o radu.

    11. Zakonski je opis, odnosno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, a u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj

    12. Odredbom članka 228. stavka 1. podstavka 27. i stavka 2. Zakona o radu propisan je prekršaj pravne i odgovorne osobe ako ne obavijesti radničko vijeće o pitanjima o kojima ga je dužan obavijestiti na način propisan ovim Zakonom (članak 149.), te je materijalnom odredbom članka 149. Zakona o radu propisano da je poslodavac dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o: 1) stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada, 2) očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika, 3) kretanju i promjenama u plaćama, 4) opsegu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, 5) broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti (broj radnika zaposlenih na određeno vrijeme, na izdvojenom mjestu rada, putem agencije za privremeno zapošljavanje, koji su privremeno ustupljeni u s njim povezano društvo, odnosno koji su kod njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanog društva i slično) te razvoju i politici zapošljavanja, 6) broju i vrsti radnika koji su prije početka rada kod drugog poslodavca obavijestili matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem, 7) zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada, 8) rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora u području rada i zaštite na radu, 9) drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika. O pitanjima iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan obavijestiti radničko vijeće u vrijeme, u sadržaju i na način koji omogućuju članovima radničkog vijeća da izvrše procjenu mogućeg utjecaja te da se pripreme za savjetovanje s poslodavcem.

    13. Dakle, činjenični opis predmetne optužbe za prekršaj iz članka 228. stavka 1. podstavka 27. Zakona o radu, sadrži samo zakonski opis prekršaja bez konkretizacije djela jer se navodi, između ostalog, da okrivljenici nisu obavještavali radničko vijeće između ostaloga i o strukturi zaposlenosti (broj radnika zaposlenih na određeno vrijeme, na izdvojenom mjestu rada, putem agencije za privremeno zapošljavanje, koji su privremeno ustupljeni u s njim povezano društvo, odnosno koji su kod njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanog društva i slično), a nije navedeno da bi u kritičnom razdoblju doista bili radnici privremeno ustupljeni, pa da bi time postojala obveza poslodavca da o tome obavijesti radničko vijeće.

    14. Slijedom iznijetog, kako optužni prijedlog ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proizlazi zakonska obilježja prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret tako je ovaj sud, u smislu članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona I i II okrivljene oslobodio od optužbe, nalazeći da djelo kako je činjeničnim opisom optužnog prijedloga okrivljenima stavljeno na teret nije prekršaj ( sukladno i odluci Visokog prekršajnog suda broj Ppž-3874/2024 od dana 28. travnja 2025. godine).

    15. Kako su I i II okrivljeni oslobođeni optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

    U Zagrebu 2. lipnja 2026.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Sandra Mikulić

    Kristina Orlović

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    Dostavna naredba:

    1. I okrivljena pravna osoba: Hrvatska elektroprivreda d.d., [adresa]

    2. II-okrivljena odgovorna osoba: EŠ, [adresa]

    3. branitelju, Zajednički odvjetnički ured Domagoj Dumančić, SŠ i Slaven Martić, Drenovačka 3, Zagreb

    4.Tužitelju – Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa

    5. Pismohrana – ovdje.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.