Posl. br. R1-143/2020-34
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ŽP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju kao punomoćnica zastupa Vedrana Kovačić, odvjetnica u Splitu, protiv protustranke Apis Mellifera d.o.o. iz Zagreba, Mrazovićeva ulica 4, OIB: 35704178906, koju kao punomoćnik zastupaju Damir Kotromanović, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ivan Kotromanović i Damir Kotromanović iz Ploča, radi uređenja međe, dana 2. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
1. Uređuje se međa između nekretnine u suvlasništvu predlagateljice, označene kao kat. čest. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], i nekretnine u vlasništvu protustranke označene kao kat. čest. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], prema pravičnoj ocjeni suda, a koja međa ide od točke E, a koja je na licu mjesta označena brojem 20 i rozom bojom, pa od te točke u pravcu istoka u duljini od 6,64 metara do točke F, a sve prema skici lica mjesta koju je u mjesecu svibnju 2021. izradio dipl. ing. geod. FP i koja je sastavni dio ovog rješenja.
2. Svaka stranka može ostvariti svoje jače pravo putem parnice, ali najkasnije u roku od 6 mjeseci računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
3. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Obrazloženje
1. U prijedlogu za uređenje međe predlagateljica navodi da je suvlasnica nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je protustranka isključiva vlasnica međašne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu je međa između predmetnih nekretnina sporna budući da protustranka kao međašne znakove uzima P o s l . b r . R
1 - 1 4 3 / 2 0 2 0 -
3 4
željezne klinove kakvih ima po cijelom terenu. Ovakvo određenje međe predlagateljica drži pogrešnim budući da suvlasnici kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ni njihovi prednici, nikada nisu vršili iskolčenje predmetne nekretnine, niti su ikada od strane susjeda bili pozvani da prisustvuju bilo kakvom mjerenju. Kako na terenu postoji suhozid to predlagateljica smatra kako bi bilo logično da međa između predmetnih nekretnina ide pravcem ovog suhozida, a ne da se za među smatra pravac označen klinovima za koje se ne zna kada su niti tko ih je postavio. Stoga predlagateljica smatra da je međa između nekretnina u vlasništvu stranaka sporna, odnosno da nije jasno vidljiva na terenu, pa predlaže da sud sukladno odredbama čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uredi među između predmetnih nekretnina.
1.1. Protustranka u svom odgovoru na prijedlog potvrđuje da su stranke vlasnice susjednih nekretnina, međutim navodi da su granice između njihovih nekretnina označene i jasno vidljive na terenu, odnosno da na terenu postoji suhozid koji je međa između nekretnina u suvlasništvu stranaka, a da su klinovi na terenu postavljeni od ovlaštene osobe iz tvrtke Gauss d.o.o. koja je za potrebe protustranke izradila geodetski projekt broj 140/19, te da se prema pravilniku klinovi postavljaju na donjoj strani suhozida. Stoga protustranka smatra kako se radi o neosnovanom prijedlogu, odnosno da predlagateljica ne želi urediti među između predmetnih nekretnina već da kroz ovaj postupak želi prisvojiti dio nekretnine koji pripada protustranci u površini od 30 m2. Kako su međašni znakovi između predmetnih nekretnina vidljivi na terenu i mogu se raspoznati, te ujedno predstavljaju i katastarsku granicu između predmetnih nekretnina koja je nesporna za većinu suvlasnika nekretnine čiji je suvlasnik i predlagateljica, to se predlaže odbiti prijedlog za uređenje međe.
2. U postupku je proveden dokaz uvidom u dokumentaciju koja je priložena u spisu i to: zk izvatke za nekretnine u vlasništvu stranaka, snimak posjeda izrađen od strane tvrtke za geodetske usluge Reljef d.o.o. Split, broj Sp-162/2021, koji je izrađen po narudžbi predlagateljice, geodetske situacije stvarnog stanja iz mjeseca listopada 2020. izrađene od strane tvrtke Gauss d.o.o., u svojstvu svjedoka saslušani su DP, SP, TP i ZP, te je održan uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka radi identifikacije predmetnih nekretnina i izrade precizne skice lica mjesta. Tijekom dokaznog postupka nije proveden dokaz saslušanjem stranaka, a ovo iz razloga što su iskazi stranaka u ovakvoj pravnoj situaciji predvidivi, pa saslušanje stranaka ne bi doprinijelo rješavanju problema. Također, potrebno je reći da saslušani svjedoci nisu bili prisutni prilikom uviđaja na licu mjesta, a ovo iz razloga što je predlagateljica predložila njihovo saslušanje nakon što je obavljen uviđaj na licu mjesta i nakon što je mjernik vještak u spis dostavio svoj pisani nalaz i mišljenje, i to svojim podneskom od 22. studenog 2021.
2.1. Prema čl. 103. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 dalje ZV) međa se može urediti prema katastarskom nacrtu, sporazumu susjeda, posljednjem mirnom posjedu i pravičnoj ocjeni suda. Za uređenje međe prema katastarskom nacrtu (čl. 103. st. 2. ZV-a) je potreban pristanak stranaka, pa se time taj način uređenja međe relativizira i zapravo podvodi pod slučaj uređenja međe sporazumom stranaka predviđen u st. 3. čl. 103. ZV-a. Ukoliko među nije moguće obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, s tim da su daljnji uvjeti da je to moguće i da stranke pristaju, tada se prelazi na uređenje međe prema idućem načinu kojeg predviđa ZV. Obzirom na navedeno bilo je potrebno ispitati postoji li mogućnost da se međa uredi dogovorom, a ako se dogovor ne bi postigao tada se prelazi se na uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu, što znači da se mora utvrditi tko od susjeda (stranaka) ima u faktičkoj vlasti spornu međašnu površinu odnosno dokle u prostoru doseže faktička vlast kojeg od susjeda. P o s l . b r . R
1 - 1 4 3 / 2 0 2 0 -
3 4
Navedeno činjenično pitanje se može utvrđivati svim raspoloživim dokaznim sredstvima, a utvrđuje se miran posljednji posjed, a svaki istinit posjed jest i miran. Prema tome, ne traži se kvalificirani posjed (zakonit, istinit, pošten). Tek potom, ako sud ne uspije utvrditi kome pripada mirni posjed, uredit će među prema pravičnoj ocjeni (čl. 103. st. 3. ZV-a).
2.2. U predmetnom postupku među nije bilo moguće urediti temeljem stanja katastarskog operata obzirom na to da predlagateljica na ovakav način uređenja međe nije pristala, niti je bilo moguće urediti predmetnu među sukladno dogovoru stranaka jer stranke unatoč nastojanju suda sporazum nisu mogle postići. Slijedom navedenog trebalo je preći na idući način uređenja međe sukladno odredbi čl. 103. ZV-a, odnosno među urediti prema posljednjem mirnom posjedu, pa je trebalo u nastavku postupka provedbom raspoloživih dokaza utvrditi posljednji mirni posjed tj. tko od stranaka ima u faktičnoj vlasti spornu međašnu površinu, a zbog čega je nakon održanog uviđaja na licu mjesta sud u nastavku postupka na okolnost utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda saslušao predložene svjedoke. Uviđajem na licu mjesta, a na dijelu koji predstavlja spoj između nekretnina u vlasništvu stranaka, utvrđeno je da obje nekretnine koje su predmetom uređenja međe u naravi predstavljaju jako strmo zemljište koje je zbog nagiba terena uređeno po principu terasa međusobno odvojenih starim kamenih suhozidima koji su zbog dotrajalosti u dobrom dijelu urušeni. Radi se o zapuštenom zemljištu obraslom u visoku makiju, a koje je tek nedavno netko prokrčio kako bi se uopće na isto moglo pristupiti. Prilikom uviđaja na licu mjesta na terenu zatečeno je i nekoliko nedavno posađenih voćki, za koje je nesporno da ih je posadila upravo predlagateljica. Prilikom uviđaja zajednički prijedlog stranaka bio je da svaka od njih prikaže liniju za koju smatra da predstavlja među između njihovih nekretnina, a da mjernik vještak po njihovom kazivanju sačini preciznu skicu lica mjesta na koju će prikazati granicu između predmetnih nekretnina pokazanu od strane predlagatelja, granicu između predmetnih nekretnina pokazanu od strane protustranke, kao i granicu između predmetnih nekretnina koja postoji prema katastarskom operatu. Ovakav prijedlog stranaka sud je i prihvatio pa je rješenjem i naložio mjerniku vještaku da sačini upravo ovakvu skicu lica mjesta.
2.3. Nakon održanog uviđaja na licu mjesta stranke su iskazale mogućnost da među između predmetnih nekretnina urede dogovorom, što je u konačnosti izostalo, pa je sud pokušao urediti spornu među po posljednjem mirnom posjedu kojeg je pokušao utvrditi saslušanjem svjedoka.
2.4. Svjedok DP iz [adresa] u svom iskazu u bitnom navodi kako u ovaj predio dolazi jako često, a iz kojeg razloga mu je posjedovno stanje jako dobro poznato iz neposrednog zapažanja. Tako on u svom iskazu u bitnom potvrđuje da su prednici predlagateljice ranije u svom posjedu držali kat. čest. [katastarska čestica] na način da su sa ove nekretnine čistili raslinje i uzimali drva za ogrjev. Međutim ovaj svjedok na skici lica mjesta koju je po prijedlogu stranaka sačinio mjernik vještak nije mogao pokazati točku, odnosno pravac do kojeg su prednici predlagateljice predmetnu nekretninu držali u posjedu. Svjedok SP iz [adresa] također navodi da mu je posjedovno stanje poznato iz neposrednog zapažanja, međutim niti ovaj svjedok na skici nije mogao precizno pokazati pravac do kojeg bi predlagateljica ili njeni prednici posjedovali spornu površinu. Svjedokinja ZP, a koja je ujedno i majka predlagateljice, u svom iskazu navodi da joj je posjedovno stanje jako dobro poznato te da je između predmetnih nekretnina od davnine postojalo razgraničenje materijalizirano u obliku klinova zabijenih u zemljište. Iz njenog daljnjeg iskaza proizlazi kako ne može sa potpunom sigurnošću reći gdje su ti klinovi točno bili postavljeni, ali navodi da zna kako su isti bili postavljeni otprilike jedan metar južno gledajući od susjedovog magazina. Međutim, ovakav iskaz svjedokinje sud nije smatrao relevantnim jer bi granica određena na ovakav način išla čak i sjevernije od pravca koji je P o s l . b r . R
1 - 1 4 3 / 2 0 2 0 -
3 4
na skici očevida prikazan točkama A-B, a koji pravac zasigurno ne predstavlja među između predmetnih nekretnina. Svjedok Ž TP iz [adresa], a koji je ujedno ujak predlagateljice, u svom iskazu u bitnom navodi kako se prema njegovom mišljenju međa između predmetnih nekretnina proteže pravcem koji je na skici sa uviđaja označen slovima A-B, odnosno da su prednici predlagateljice, a kasnije i predlagateljica prijeporno zemljište koristili baš do ove linije. Iz njegovog daljnjeg iskaza proizlazi da se ovaj dio nekretnine koristio za ispašu stoke, a isto tako i za ubiranje drva, a što obzirom na izgled nekretnine sud smatra nevjerodostojnim, te ovom svjedoku nije poklonio vjeru. Dakle, kada se iskazi navedenih svjedoka analiziraju i međusobno dovedu u vezu, tada se dolazi do zaključka kako su iskazi svjedoka međusobno kontradiktorni, a time i nepouzdani, te dijelom i u suprotnosti sa zatečenim stanjem na terenu, pa se temeljem iskaza saslušanih svjedoka ne može utvrditi koja bi od stranaka i od kada posjedovala sporni dio zemljišta. Stoga u nazočnom slučaju među između nekretnina u vlasništvu stranaka nije moguće urediti ni po posljednjem mirnom posjedu, već je istu potrebno urediti po pravičnoj ocjeni suda.
2.5. Prilikom uređenja međe po pravičnoj ocjeni suda sud je prvenstveno cijenio činjenicu da se sporna površina podjeli na način da svaka od stranaka dobije i maksimalno može iskoristiti onaj dio koji se nalazi uz njihove nekretnine, pri čemu je cijenjena konfiguracija terena na licu mjesta, pa sud nalazi da ovakvim uređenjem međe niti jednoj od stranaka nije nanesena nikakva šteta. Naime, kada bi se u obzir uzeo pravac za kojeg predlagateljica tvrdi da predstavlja među između predmetnih nekretnina, a koji je na skici s uviđaja označen točkama A-B, tada bi se nekretnina koja je u nespornom vlasništvu protustranke umanjila za 54 m2. Budući nekretnina u vlasništvu protustranke ima upisanu površinu od 143 m2 to ovaj sud smatra kako je ovako pokazana granica od strane predlagateljice nerealna te se prihvaća mišljenje geodetskog vještaka kako linija definirana točkama A-B ne može biti linija međe između predmetnih nekretnina. Da je tome tako očito je svjesna i sama predlagateljica, a isto je vidljivo i iz snimka posjeda kojeg je po njenoj narudžbi sačinila tvrtka Reljef d.o.o. iz Splita (list 26. spisa). Naime iz ove snimke posjeda proizlazi da predlagateljica u svom posjedu drži sporni dio nekretnine koji je na snimci prikazan pravcem E-F, a koji pravac se zapravo proteže južnije od pravca A-B kojeg je na licu mjesta pokazala predlagateljica kao granicu svog posjeda. Kada bi se prihvatila linija međe pokazana od strane punomoćnika protustranke, dakle ona koja je na skici uviđaja označena točkama C-D tada bi se nekretnina u suvlasništvu predlagateljice umanjila za površinu od 9 m2. Stoga ovaj sud nalazi kako ni taj pravac ne može predstavljati među između nekretnina u vlasništvu stranaka. Kako protustranka u svom odgovoru na prijedlog navodi kako je međa između nekretnina u vlasništvu stranaka ona koja se proteže sjevernim rubom suhozida, to je očito da protustranka misli na urušeni suhozid čiji je dio na skici uviđaja prikazan pravcem C-D, a predlagateljica u svom prijedlogu također navodi da se međa proteže pravcem suhozida, to je očito kako predlagateljica smatra da među predstavlja suhozid koji je na skici uviđaja položen između linije međe po digitalnom katastarskom planu i pravca koji je prikazan točkama A-B, pa upravo površina položena između ova dva suhozida zapravo predstavlja spornu površinu koju svojataju obje stranke. Stoga je sud odredio da ovu spornu površinu, dakle onu koja se nalazi između urušenog suhozida i suhozida položenog sjeverno od njega, među strankama zapravo podijeli na približno jednake dijelove te da među odredi upravo na način kako je ista prikazana u digitalnom katastarskom planu, odnosno pravcem koji je na skici s uviđaja od 27. svibnja 2021. označene točkama E-F. Stoga ovu odluku sud smatra pravičnom te je na ovaj način i uređena međa, temeljem odredbe čl. 103. st. 3. ZV-a.
3. Zahtjev da se međa obnovi i ispravi je vindikacijski zahtjev (spor o nekoj površini zemljišta koji susjedi svojataju), pa odluka o tome zahtjevu donijeta u ovakvom P o s l . b r . R 1 - 1 4 3 / 2 0 2 0 -
3 4
izvanparničnom postupku tek je predmnijeva da postoji vlasništvo novooznačene međe od trenutka kad je sud označio među, a tko tvrdi suprotno, to treba i dokazati u parnici, što znači da će pravomoćna odluka u parnici oboriti predmnijevu o vlasništvu stvorenu pravomoćnošću rješenja u postupku uređenja međa, a stranke u parnici mogu predlagati i druge dokaze. Stoga svaka stranka može ostvariti svoje jače pravo putem parnice, ali najkasnije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja (čl. 103. st. 6. ZV- a), pa je i riješeno kao u točki 2. izreke ovog rješenja.
4. Uređenje međe je obzirom na sve navedeno bilo potrebno, i u interesu svih stranka, pa je svaka stranka dužna snositi svoje troškove, pa je i riješeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja.
U Korčuli, 2. lipnja 2026.
S u d a c:
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana prijema pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.
