Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-12/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Marie Majić, kao predsjednice vijeća te Nevena Cambja i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog FN, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2., Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17,118/18, 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici, protiv presude Općinskog suda u Virovitici poslovnog broja K-125/2024-7, od 13. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026.
p r e s u d i o j e
Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici odbija se kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Virovitici je, na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22, 36/24 i 72/25, dalje u tekstu: ZKP/08-25), stavio izvan snage kazneni nalog izdan presudom tog suda poslovnog broja K-387/2021-2, od 29. rujna 2021., nakon čega je, na temelju članka 353. točke 3. ZKP/08-25, okrivljenog FN oslobodio optužbe da bi počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11.
2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08-25, u vezi članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08-25, troškovi kaznenog postupka te nužni izdaci okrivljenika , kao i nužni izdaci i nagrada braniteljice Ružice Piličić Šinko, odvjetnice u Bjelovaru , pali su na teret proračunskih sredstava, a odluku o visini troškova okrivljenika i izabrane braniteljice, sud će donijeti posebnim rješenjem.
3. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo Virovitici, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje .
4. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je okrivljeni FN , po svojoj braniteljici, odvjetnici Ružici Piličić Šinko, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije i potvrdi prvostupanjska presuda.
5. Prije održavanja sjednice drugostupanjskog vijeća, u suglasju s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08-25, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu koje ga je, nakon uvida, vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.
6. Žalba Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici je neosnovana.
7. S obzirom na to da se državni odvjetnik nije žalio zbog žalbenih osnova bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede kaznenog zakona, to je ovaj drugostupanjski sud, povodom te žalbe, pobijanu presudu ispitao u onom dijelu u kojem je to dužan napraviti po službenoj dužnosti, u smislu odredbe članka 476. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine« br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19. – Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/20. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26., dalje u tekstu: ZKP/08-26), međutim nije našao da bi ista bila opterećena bilo kojom od povreda zakona koje sadrži navedena odredba.
8. U svojoj žalbi državni odvjetnik ističe kako smatra da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda kako u postupku nije bilo dokazano da je okrivljenik FN počinio kazneno djelo za koje se tereti, pri čemu u stvari samo reproducira zaključke prvostupanjskog suda, ali ne daje nekakvu vlastitu analizu dokaza koji su izvedeni tijekom postupka, kojom bi argumentirano osporio utvrđenja prvostupanjskog suda u pogledu dokazanosti kaznenog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, već samo ponavlja iskaz oštećenika LN koji tvrdi da mu je okrivljenik u nekoliko navrata rekao da će ga ubiti, s konačnim zaključkom kako je to dostatno da bi se okrivljenika moglo proglasiti krivim za ovo kazneno djelo.
9. Međutim, suprotno žalbenim navodima državnog odvjetnika, prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaza postupka potpuno osnovano prosudio kako nije dokazano da je okrivljenik FN počinio kazneno djelo za koje ga se tereti, o čemu je dao uvjerljive, logične i detaljnije razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a što svojim žalbenim navodima državni odvjetnik nije doveo u pitanje. Naime, okrivljenik FN je od samog početka tvrdio da oštećeniku nije prijetio, premda je priznao da je kritične prigode između njih došlo do određene prepirke. Svjedok VN, koji se nalazio u blizini događaja, na svojoj njivi, je potvrdio da je vidio njihovo raspravljanje, međutim istaknuo je kako nije vidio da bi bilo nekog fizičkog kontakta, a također da nije čuo bilo kakve prijeteće riječi. S druge strane, čak niti svjedokinja ĐN, supruga oštećenog LN, nije potvrdila verziju događaja kako je opisao njen suprug. Istina, ova svjedokinja nije bila očevidac događaja, ali je u svom iskazu govorila o onom što joj je, po dolasku kući, prepričao njen suprug LN. Imenovana svjedokinja je opisala kako je bio zadihan, bez zraka, crven u licu, izgreben u predjelu grudi te kako joj je kazao da ga je okrivljeni dočekao u polju, prišao mu i udario ga tako da je on pao, nakon čega da je "klečao na njegovim prsima", gurao ga i psovao mu majku, a nakon što je to ispričao da je legao i tek u predvečerje da se ustao.
9.1. Dakle, ova svjedokinja nije potvrdila da bi njoj suprug po povratku iz polja prepričao da bi mu okrivljenik kritične prigode prijetio, premda je vrlo detaljno opisala kako je oštećenik izgledao kritične prigode i što joj je kazao, između ostaloga i to da ga je okrivljenik napao, pljuvao i vrijeđao. Sasvim je sigurno da bi ova svjedokinja u svom iskazu navela da je kritične prigode okrivljenik prijetio njenom suprugu, da joj je on to doista kazao po povratku iz polja jer nije vjerojatno da bi ona zaboravila taj ključan detalj, što se tiče ovog kaznenog postupka. Stoga je očito kako oštećenik svojoj supruzi, svjedokinji ĐN, nije prepričao da bi njemu okrivljenik ovom prigodom uputio riječi prijetećeg sadržaja. Nadalje, iskaz oštećenika LN nije potvrdio ni svjedok ŽN, za kojeg je tvrdio da je bio u posjeti kod njega i njegove supruge baš ovom prigodom kada se vratio iz polja, nakon napada od strane okrivljenika te da je i on mogao vidjeti kako je izgledao i čuti što je ispričao supruzi, međutim imenovani svjedok je naveo da on nikada nije bio u posjeti kod njih kada se oštećenik vratio iz polja i pričao o događaju koji je predmet ovog kaznenog postupka.
9.2. U takvoj situaciji, kada okrivljeni odlučno poriče počinjenje ovog kaznenog djela, a iskaz oštećenika u pogledu činjenica odlučnih za donošenje presude u ovom postupku, nije potvrđen niti iskazom njegove supruge, niti iskazom ostalih nepristranih svjedoka ŽN i VN, tada je potpuno osnovan zaključak prvostupanjskog suda da tijekom postupka nije bilo na nedvojben i u cijelosti pouzdan način dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje se tereti, radi čega je prvostupanjski sud potpuno ispravno okrivljenika, na temelju odredbe članka 453. točke 3. ZKP/08-25, oslobodio optužbe pa se stoga državni odvjetnik neosnovano žali zbog žalbene osnove pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
10. Kod takvog stanja stvari, kako nisu ostvareni žalbeni navodi te kako ni ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bile počinjene povrede zakona na koje pazi po službenoj dužnosti, to je žalbu državnog odvjetnika sukladno članku 482. ZKP/08- 26, valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
Split, 2. lipnja 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
Maria Majić
