Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1119/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Nade Horvatović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. ĆB zbog prekršaja iz članka 22 . st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17, 123/19, 84/21, 114/22), odlučujući o žalbi okr. ĆB, podnijetoj po branitelju Marku Cvrkoviću, odvjetniku iz Vukovara, protiv presude Općinskog suda u Vukovaru broj: Pp-1018/2023-22 od 2. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 2. lipnja 2026.
r i j e š i o j e:
Prihvaćanjem kao osnovane žalbe okr. ĆB i po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okr. ĆB proglašen je krivim zbog djela prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude te mu je temeljem citiranog propisa, izrečena novčana kazna u iznosu od 450,00 (četiristo pedeset) eura. Okrivljenik je obvezan platiti trošak opunomoćenice oštećenice u iznosu od 300,00 eura, te troškove paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka u iznosu od 15,00 eura.
2. Protiv te presude okr. ĆB je po svom branitelju pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) ovaj Sud je utvrdio da pravilno žalitelj ističe, a na koje povrede ovaj Sud pazi i po službenoj dužnosti, da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, budući se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. citiranog Zakona, odnosno nezakonitom dokazu.
6. Odredbom čl. 90. st. 1. Prekršajnog zakona propisano je između ostalog.
1. Sudske odluke se ne mogu temeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit način ( nezakonit dokaz.)
2. Nezakoniti su oni dokazi koji su: pribavljeni kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava: a) obrane, b) na dostojanstvo, c) ugled i čast, te d) na nepovredivost osobnog i obiteljskog života.
7. Prvostupanjski sud je u dokaznom postupku preslušao tonski zapis razgovora između okrivljenika i oštećenice sa mobitela koji je snimila svjedokinja RB supruga okrivljenika, koja snimka je sačinjena bez znanja i pristanka okrivljenika, te je prvostupanjski sud odluku o krivnji okrivljenika utemeljio i na preslušanom sadržaju razgovora okrivljenog sa suprugom koji je snimljen bez znanja i pristanka osobe čiji se razgovor snima, dakle okrivljenika, te se takva snimka ima smatrati nezakonitim dokazom u smislu odredbe čl. 90. Prekršajnog zakona, a što pravilno žalitelj u žalbi ističe.
8. Ustavom Republike Hrvatske u članku 36. stavku 1. je propisano,sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih općenja zajamčena je i nepovrediva a iznimka od članka 36. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske je stavak 2. istog članka „samo se zakonom mogu propisati ograničenja nužna za zaštitu sigurnosti države ili povredu kaznenog postupka“. Mogućnost ograničenja temeljnih ljudskih prava i sloboda određena je i čl. 16. Ustava Republike Hrvatske. Nadalje, čl. 10. st. 3. Zakona o kaznenom postupku propisano je, ne smatraju se nezakoniti dokazi pribavljeni povredom prava i sloboda iz st. 2. t. 2. ovog članka u postupku za teška kaznena djela iz nadležnosti županijskog suda kod kojih interes kaznenog progona i kažnjavanja počinitelja preteže nad povredom prava.
1. Slijedom navedenog u konkretnom predmetu radi se o bitnoj povredi odredaba prekršajnog postupka odnosno utemeljenja presude na nezakonitom dokazu, a ova povreda utvrđenjem njenog postojanja dovodi do ukidanja prvostupanjske presude neovisno o zaključku o postojanju ili nepostojanju neke činjenice na kojima temelji svoju odluku izveo i bez dokaza za koji je utvrđeno da se radi o nezakonitom dokazu.
2. Valja naglasiti da je prvostupanjski sud mogao sadržaj spornog razgovora utvrditi drugim zakonom dopuštenim sredstvima, ispitivanjem okrivljenika i svjedoka o sadržaju spornog razgovora, te u slučaju različitog iskazivanja provođenjem eventualnog suočenja između okrivljenika i svjedokinje, dok provedba dokaza preslušavanja snimke razgovora mobitelom predstavlja nezakonit dokaz i na tom dokazu prvostupanjski sud nije mogao temeljiti odluku o krivnji već je u smislu odredbe čl. 121. Prekršajnog zakona rješenjem izdvojiti iz spisa predmeta takav dokaz.
9. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu okrivljenika prihvatiti, prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
10. Iz navedenih razloga u smislu odredbe čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 2. lipnja 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Vukovaru u 5 otpravka: za spis, okrivljenog, branitelja i tužitelja.