Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž Zk-118/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud po sutkinji Ivani Madunić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice upisa GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Zoranu Ivišu, odvjetniku u Splitu, radi upisa zabilježbe postojanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split posl. br. Z-33060/2024(Z-30988/2024) od 16. listopada 2024., dana 02. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split posl.br. Z-33060/2024(Z- 30988/2024) od 16. listopada 2024.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe podnesene žalbe u Zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod poslovnim brojem Z-16219/2026.

O b r a z l o ž e n j e

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljice kao neosnovan i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split posl.br. Z- 30988/2024 od 16. listopada 2024. ( točka I.). Određena je zabilježba odbijenog prigovora uZ.U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( točka II. ) i naložena je provedba ( točka III. ).

2. Protiv citiranog rješenja žali se predlagateljica iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23,146/25 ; dalje ZPP). Predlaže uvažiti žalbu, preinačiti pobijano rješenje, prihvatiti prigovor i dopustiti traženje upisa zabilježbe akta za uporabu u zemljišnim knjigama.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ovlašteni zemljišnoknjižni referent je rješenjem poslovni broj Z- 30988/ 2024 od 26. srpnja 2024. odbio prijedlog radi upisa zabilježbe postojanja rješenja o izvedenom stanju od 1. rujna 2014., klasa: UP/I 361-03/13-04/06693, Ur. broj: 2181/01-03-01/13- 14-0008 od 01. rujna 2014. izdanu od Grada Splita, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za prostorno uređenje za zgradu sagrađenu na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]., uz obrazloženje kako je iz navedenog rješenja razvidno da se istim ozakonjuje završeni nezakonito rekonstruirani dio postojeće stambeno poslovne zgrade, rekonstrukcija poslovnog prostora u prizemlju (prenamjena i pripajanje jednog dijela zajedničkog spremišta u skladište poslovnog prostora te zatvaranje i prenamjena terase ispred ulaza u predmetni poslovni prostor

– ljekarna) iz čega da proizlazi da se isto odnosi na poseban dio nekretnine i to baš poslovni prostor, a ne na cijelu zgradu upisanu na čest. zem. [katastarska čestica]. U obrazloženju nadalje navodi kako je u predmetnom rješenju navedeno da je sastavni dio istoga i geodetska snimka što da implicira na zaključak da bi stanje na terenu bilo različito od onog upisanom u katastarskom operatu.

5. Protiv tog rješenja prigovor je podnijela predlagateljica navodeći kako je u provedenom postupku legalizacije nezakonito izgrađenog dijela zgrade [adresa]. utvrđeno da su ispunjeni svi propisani uvjeti za ozakonjenje predmetne građevine, te postupljeno prema odredbi članka 18. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Tako predmetnim rješenjem da je ozakonjen rekonstruirani , a do tada nelegalni dio zgrade anagrafske oznake [adresa], pa i cijela zgrada nakon predmetne legalizacije da je legalna, a to da je bila i prije intervencije od strane Ljekarne Grbavac. Zbog navedenog predlagateljica predlaže upis rješenja o izvedenom stanju na cijelu zgradu, a ne samo na njenom posebnom dijelu nekretnine. Nadalje citira odredbu članka 182. stavak 3. Zakona o gradnji, uz zaključak da bi se izdao rješenje o izvedenom stanju za nezakonitu rekonstrukciju u postupku da se mora dokazati da je „osnovna zgrada“( koja je nezakonito rekonstruirana) postojeća (legalna). Navodi i to da s obzirom da je izdano rješenje o izvedenom stanju za nezakonito dograđenu Ljekarnu da je očito utvrđeno da je osnovna zgrada legalna, te da je nakon legalizacije i tog nadograđenog dijela sada sve zakonito legalno , pa da je to rješenje zemljišnoknjižni sud trebao i upisati.

6. Odlučujući o prigovoru protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, zemljišnoknjižni sudac je donio pobijano rješenje sa obrazloženjem, u bitnom: da je predmetna vrsta zabilježbe određena Zakonom o gradnji kao posebnim zakonom; da se rješenje o izvedenom stanju kojim se ozakonjuje posebni etažni dio kat. čest. Zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ne odnosi na cjelinu predmetne nekretnine- zgrade; da utemeljenost prijedloga ne proizlazi iz sadržaja podnese podnesene isprave . Stoga je odbijen prijedlog predlagateljice i potvrđeno pobijano rješenje, te je naložena zabilježba odbijenog prijedloga.

7. U žalbi protiv navedenog rješenja predlagateljica je istaknula navode koji su sadržajno identični onima u podnesenom prigovoru. Dodatno ističe kako je predmetna zgrada legalna u svojim gabaritima, a naknadno rješenjem o izvedenom stanju ozakonjena unutar rekonstrukcija i prenamjena prostora pa da sukladno članku 33 . stavak 1. ZPNIZ-a, to rješenje da se smatra uporabnom dozvolom. Kada se u zemljišnu knjigu upisuje zabilježba postojanja akta za uporabu temeljem članka 174 . Zakona o gradnji da se upisuje u list A i odnosi na status građevine, pa da ne postoji zakonska mogućnost niti etažirana zabilježba uporabe dozvole. Dostavljeni akt da čini dokaz potpune legalnosti zgrade. Površina i oblik zgrade upisane u zemljišnoj knjizi da se nisu mijenjali već da se radi isključivo o prenamjeni i rekonstrukciji unutar volumena postojeće zgrade, kao i da činjenica da je u postupku legalizacije izgrađena geodetska snimka ne implicira da je došlo do promjene gabarita na terenu. Poziva se na odredbu članka 33. stavak 1. Zakona o postupanju sa neizgrađeno sad nezakonito izgrađenim zgradama((„Narodne novine“ broj: 86/12 -14/2019).

8. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žaliteljice, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava u smislu odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99,88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14., 70/19., 80/22., 155/23. – dalje: ZPP) a koji Zakon se u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje temeljem članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne Novine“ broj: 63/19., 128/22., 155/23. i127/24. - dalje: ZZK), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.

9. U pobijanom rješenju i postupku koji mu je prethodio nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

10. Člankom 174. Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13., 20/17., 9/19., 125/19) propisano je da za građevine upisane u zemljišnu knjigu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i za građevine za koje je katastarski ured nadležnom sudu do tog dana poslao dokumente propisane posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu nadležni sud, na zahtjev vlasnika građevine, u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priložen akt za uporabu građevine koja je upisana u zemljišnoj knjizi, odnosno koja se u istu upisuje, uz navođenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navođenje oznake potvrde nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu. Stavkom 2. propisano je da vlasnik građevine uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže odgovarajući akt za uporabu građevine, odnosno potvrdu nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu.

11. Člankom 175. Zakona o gradnji propisano je da akt za uporabu građevine u smislu članka 174. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona je svaki akt za uporabu građevine, akt kojim je građevina ozakonjena te akt, odnosno dokumenti kojima se nezakonito izgrađena građevina izjednačava sa zakonito izgrađenom građevinom, izdan, odnosno pribavljen na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Prema stavku 2. akti za uporabu građevine su uporabna dozvola, potvrda upravnog tijela da mu je dostavljeno završno izvješće nadzornog inženjera, uvjerenje za uporabu, pravomoćna građevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajući akt izdan do 19. lipnja 1991. s potvrdom građevinske inspekcije da nije u tijeku postupak građevinske inspekcije i dozvola za upotrebu. Stavkom 3. propisano je da akti za ozakonjenje su rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja.

12. Člankom 116. ZZK propisano je da za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno je stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu. Nadalje, upisi u zemljišnu knjigu mogu se dopustiti samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost (članak 48. stavak 1. ZZK) i to onih koji nemaju očitih nedostataka koji dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost (članak 49. stavak 1. ZZK). Da bi se dopustio zatraženi upis nužno je, pored ostalog, da utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava (članak 117. stavak 1. alineja c. ZZK).

13. Iz citiranih odredbi proizlazi da pozitivnu zabilježbu podnosi vlasnik nekretnine u skladu s odredbom članka 174. stavak 1. i 2. Zakona o gradnji. Taj zahtjev će biti osnovan ako se priloži akt za uporabu koja predstavlja akt za uporabu cijele građevine. Ukoliko akt za uporabu građevine predstavlja rješenje o izvedenom stanju, tada tako rješenje o izvedenom stanju mora predstavljati akt kojim se ozakonjuje zgrada (građevina )u smislu članka 175. stavak 1. i 3. Zakona o gradnji.

14. Odbijanjem prigovora i prijedloga za upis zabilježbe prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo, jer prema dostavljenoj ispravi nisu ispunjene pretpostavke za zatraženi upis. To iz razloga jer rješenje o izvedenom stanju od 1. rujna 2014. nije isprava iz citiranih odredbi na temelju kojih bi sud dopustio zatraženi upis. Naime, priloženo rješenje o izvedenom stanju ne predstavlja akt kojim se ozakonjuje cjelina predmetne nekretnine – zgrada, u smislu članka 175. stavak 1. i 3. Zakona o gradnji, već se njime ozakonjenje nezakonito rekonstruirani dio postojeće stambeno poslovne zgrade, rekonstrukcija poslovnog prostora u prizemlju (prenamjena i pripajanje jednog dijela zajedničkog spremišta u skladište poslovnog prostora te zatvaranje i prenamjena terase ispred ulaza u predmetni poslovni prostor – ljekarna) tj. posebni etažni dio kat. čest. Zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] .

15. Slijedom navedenog, kako ne postoje razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe članka 149. stavak 3. ZZK odbiti kao neosnovanu žalbu predlagateljice i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, odnosno odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu, 02. lipnja 2026.

SUTKINJA:

Ivana Madunić