REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: Psp-50/2024-35

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Mirni Veža kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GR OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po pun. Hrvoju Baliću odvjetniku u Splitu protiv tuženika IR OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] zastupan po pun Milošu Kandžiji odvj u Trogiru, radi smetanja posjeda nakon održane glavne rasprave, zaključene 22. travnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu odluke, u izočnosti stranaka, 2. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tuženik zasmetao posjed tužitelju na objektu – garaži koja je u vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Darija Braževića dipl. ing. geod. od 17. rujna 2025. godine prikazana likom A-B-C-D-E-F-G-H-A, tlocrtne površine 52 m2, a koja se po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju nalazi na dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 44 m2, lik A-B-C-I-E-F-G-H-A i na dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 8 m2, lik C-D-E-I-C, i baš na način da je dana 25. 3.2024. godine oko 11,30 sati uporabom sile i prijetnje onemogućio izvođenje građevinskih radova, žbukanje (inkartavanje) konstruktivnih zidova ove garaže, radi sprečavanja prodora vode i vlage u istu, pa se tuženiku naređuje uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, zabranjuje takvo i slično smetanje ubuduće, te se tuženiku nalaže da u roku od 8 dana naknadi tužitelju parnični trošak.“

II Nalaže se tužitelju isplatiti tuženiku u roku 15 dana parnični trošak u visini od 800,00 eura.

O b r a z l o ž e nj e

1. Tužitelj u tužbi od 17. travnja 2024. navodi da je vlasnik i posjednik garaže koja je izgrađena na kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]. Predmetnu garažu tužitelj je izgradio još prije više od 30 godina. Sve vrijeme od izgradnje pa do danas tužitelj je posljednji, mirni i faktički posjednik ove garaže. Garažu je gradio tužitelj, a u toj izgradnji, ne samo za koju je tuženik znao, već je u par navrata pomogao tužitelju kao svo bratu izgraditi predmetnu garažu 5. ožujka 2024. godine tužitelj je putem građevinskih djelatnika i to CR i FR počeo izvoditi određene građevinske radove na toj garaži i baš žbukanje konstruktivnih zidova garaže, te postavljanjem jednog reda betonskih bloketa dužine 30 x 20 cm na betonskoj ploči garaže, a sve kako bi spriječio prodor vode i vlage u garažu. Sve je to tuženik vidio, te nije poduzimao bilo kakve radnje kojima bi zasmetao tužitelja u izvođenju ovih radova putem spomenutih osoba. Međutim, negdje oko 11,30 – 12,00 sati, a nakon što je tužitelj zbog osobnih potreba kratkotrajno otišao sa gradilišta, tuženik je prišao GRPR i FR koji su po nalogu i za račun tužitelja izvodili gore spomenute radove na garaži, zatražio od istih da prestanu raditi, da se udalje od garaže, u protivnom da će im to fizički onemogućiti, na način da će im porušiti skelu, ispilati istu. Čak što više tuženik je došao na lice mjesta, ispred garaže, držeći u ruci upravo alat kojim je imao namjeru porušiti skelu. Uslijed takvog ponašanja i takvih radnji tuženika, tužitelju je onemogućeno daljnje izvođenje radova, čime je tuženik zasmetao posjed predmetne nekretnine tužitelju pa je ustao tužbom i zatražio posjedovnu zaštitu iz članak 22. Zakona o vlasništva zatraživši da sud utvrdi se da je tuženik zasmetao posjed tužitelju na objektu – garaži izgrađenoj na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i baš na način da je dana 25. 3.2024. godine oko 11,30 sati uporabom sile i prijetnje onemogućio izvođenje građevinskih radova, žbukanje (inkartavanje) konstruktivnih zidova ove garaže, sprečavanje prodora vode i vlage u istu, pa mu se naređuje uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, zabranjuje takvo i slično smetanje ubuduće, uz obistinjenje parničnog troška. Kao dokaz svojih navoda priložio je rješenje Županijskog suda u Splitu Gž- 3069//15 od 2, lipnja 2015.

1.1. Podneskom od 20. travnja 2026. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način kako je to citirano toč I. izreke.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev, potvrdio činjenično tek da je točno da je tužitelj izvodio građevinske radove na garaži, no ovo bez pitanja i odobrenja tuženika postavivši željeznu konstrukciju i željezne cijevi iste, prislonivši ih na zid tuženika zbog čega da je tuženik upozorio radnike koji su radilli na garaži da maknu željeznu konstrukciju s njegovog zida pri čemu je tuženik štitio svoje vlasništvo, dakle da nije ometao tužitelja ni radnike u izvođenju radova. Kao dokaz priložio je i fotografiju konstrukcije (list 24 spisa) .

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom i čitanjem dokumentacije Iz rješeja Županijskog suda u Splitu posl.br gž- 3069/15-2 od 2. lipnja 2015. fotografija lica mjesta u vrijeme postavljene skele, izvješća Policijske postaje Trogir PU SDŽ MUP RH od 21. svibnja 2215, saslušani su svjedoci ČR IR HR NR GRPR, stranke tužitelj i tuženik, izvršena je radnja oevida na licu mejsta uz sudjelovanje sudskog vještaka gedoeta, pročitan je nalazi mišljenje vještaka geodeta, dok je pribavio spis predmeta P- 6365/15 i P- 6742/15 pozvao stranke na uvid u iste na ročištu 4. rujna 2025,. no navedeno nije ocjenjenio bitnim za odluku u ovoj posjedovnoj parnici pa je odustao od pregleda i čitanja tih spisa na ročištu zaključenja glavne rasprave.

4. Tužbeni zahtjev specificiran podneskom od 20. travnja 2026. nije osnovan

5. Predmet spora je posjedovna zaštita koju tužitelj traži naspram tuženika u pogledu učina na dan 25. ožujka 2024. slijedom čega je potrebno utvrditi posljednji mirni posjed i činjenicu je li opisanim učinom uporabom sile i prijetnje tuženik izvršio radnje u smetanja posjeda u smislu zabrane izvođenja radova.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj posjednik garaže na kojoj je uz prethodni nalog izvodio građevinske radove putem radnika koji su postavili skelu, te da tom prigodom nije imao suglasnost tuženika, koji je posjednik susjedne nekretnine, koje nekretnine dijeli put.

7. Među strankama je sporno je li tuženik opisanim radnjama na dan 25. ožujka 2024. godine oko 11,30, silom i prijetnjom onemogućio izvođenje građevinskih radova, žbukanje (inkartavanje) konstruktivnih zidova te garaže za primjenu posjedovne zaštite u obliku uspostave posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, zabrane takvog ili sličnog smetanje ubuduće, odnosno je li se tuženik služio institutom samopomoći.

8. Odredbom članka 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. Odredbom članka 219. ZPP-a propisano je da su stranke dužne sudu predložiti dokaze svojih tvrdnji, dakle, sud nema inkvizitornih ovlasti u smislu izvođenja dokaza bez prijedloga stranaka.

9. Odredbom iz članka 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10. Odredbom članka 21. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (˝Narodne novine˝, broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. – dalje: ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, dok je stavkom 4. propisano kako se pravo na zaštitu posjeda ostvaruje u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

11. Odredbom članka 22. stavkom 1. ZV-a propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavkom 2. istog članka propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

12. Kako je predmet tužbenog zahtjeva ostvarenje stvarnog prava prvo je provedena dokazna radnja na okolnost identifikacije predmeta spora na kojem se eventualno dogodio čin smetanja posjeda provedena je dokazna radnja očevida i to 4. rujna 2025., na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodeta UR koji je identificirao predmet spora prema pokazivanju tužitelja kao pomoćni objekt /garaži/ anagrafsku oznake [adresa]., koja je položena zapadno u odnosu na kuću anagrafske oznake [adresa] koja je u vlasništvu tuženika, a potom u pisanom nalazi u mišljenju dostavljenom sudu 17. rujna 2025. utvrdio slijedeće:

- na temelju izvršenih geodetskih mjerenja za identifikaciju predmeta spora po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju, GPS uređajem Stonex S900, u HTRS 96 koordinatnom sustavu. Potom obradom prikupljenih terenskih podataka u programu Stonex Survey Office i Carlson Survey + InteliCAD-u, vektorskoj i rasterskoj obradi podataka u aplikaciji Carlson Survey, obrada teksta i ostala preračunavanja u Open Office-u te potom po izvršenom preklopu katastarskog plana i izmjerenog terena, vještak je izradio geodetsku skicu lica mjesta s zaključkom i mišljenjem, koji su sastavni dio nalaza i mišljenja.

-Identifikaciju predmeta spora s obzirom na katastarsko i zemljišnoknjižno stanje napravio je na osnovu metode preklopa katastarskog plana i izmjerenog terena te potom uskladno zadatku utvrdio da je na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4. Prilozi) likom A-B-C-D-E-F-G-H-A prikazana predmetna garaža, tlocrtne površine 52 m2, na kojoj je po kazivanju tužitelja učinjen čin smetanja posjeda, a koja se po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju nalazi na dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 44 m2, lik A-B-C-I-E-F-G-H-A, na dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 8 m2, lik C-D-E-I-C

-po kazivanju tužitelja čin smetanja posjeda je učinjen pri radovima na istočnom zidu garaže (linija D-E-F)

- Linija J-K-L na geodetskoj skici lica mjesta prikazuje zid koji predstavlja zapadnu granicu tuženikove nekretnine, a za koji tuženik tvrdi da je na istom bila naslonjena konstrukcija skele prilikom obavljanja radova na predmetnoj garaži. Dio gore opisanog zida nalazi se na kat. čest. [katastarska čestica] (linija J-K) a dio na kat. čest. [katastarska čestica] (linija K-L).

-Uz nalaz i mišljenje te geodetsku skicu priložene su i Fotografije gore opisanog predmeta spora u poglavlju 4. Prilozi.

13. Stranke postupka nisu imale primjedbi na utvrđenja vještaka iz nalaza i mišljenja pa isti kao i stranke, vjerodostojnim, objektivnim i stručnim prihvaća i ovaj sud.

14. Nakon provedenog očevida na licu mjesta tužitelj je podneskom od 20. travnja 2026. uredio tužbeni zahtjev sukladno skici očevida i utvrđenom činjeničnom stanju prilikom očevida na način da je sudu predložio donošenje rješenja kojim će utvrditi kako ga je tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu nekretnine kako je to specificirano izrekom.

15. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je pregledao i pročitao spisu priloženu materijalnu dokumentaciju te utvrdio slijedeće :

- Iz rješenja Županijskog suda u Splitu posl.br Gž- 3069/15-2 od 2. lipnja 2015. proizalzi da su u tom postupku iste stranke kao i u predmetnom , braća NR , u kojem predmetu je tužitelj tvrđen posljednjim mirnim faktičkim posjednikom k. č. [katastarska čestica] i objekta na istoj te dijela k. č. [katastarska čestica] obje K. O. [katastarska općina] te je uspio sa posjedovnom zaštitom naspram ovdje tuženika, utvrđen je čin smetanja i zabranjeno je tuženiku isto ili slično ponašanje vezan za učin od 21. veljače 2000. no ukinuto je rješenje kojim je naloženo tuženiku uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja uklanjanjem nagomilanog kamenja uz č. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], ovo jer je to tuženik sam i uradio. Ovu odluku tužitelj je priložio na okolnost zadnjeg mirnog posjeda smatrajući ju takvim dokazom u ovom predmetu pri čemu je za odgovoriti da isto predstavlja dokaz neriješenih i spornih međusobnih odnosa između braće, no činjenicu posjeda garaže tuženik iskazom nije sporio da bi isto vršio tužitelj;

-fotografija lica mjesta u vrijeme postavljene skele čiji nadnevak izrade kao i predmet snimke tužitelj nije osporio, pa sud uzima istinitim da priložena fotografija prikazuje upravo spornu skelu koja je naslonjena na zapadni zid kako to proizlazi iz vještva vještaka nekretnine , garaže, ista zorno prikazuje i željezne cijevi koje se kao potporni stupovi naslanjaju na nekretninu do, kako tuženik navodi da je riječ o njegovoj nekretnini isto je u nastavku obrazloženo;

-Iz izvješća Policijske postaje Trogir PU SDŽ MUP RH od 21. svibnja 2215 (list 38) proizlazi da je ista zaprimila 25. ožujka 2024 u 7.05 dojavu ovdje tužitelja da mu brat stvara probleme na adresi [adresa] ne dozvoljava izvođenje građevinskih radova o čemu su policijski službenici izradili policijsku zabilješku o dojavi telefonom , na mjesto događaja izašli su policijski službenici koji su izradili i izvješće o činjeničnom stanju iz kojeg proizlazi da tuženik bratu tužitelju radi probleme ne dozvoljava mu izvođenje radova, kad su pristupili oko 7,.49 h ujutro zatekli su tužitelja koji ime je kazao da je započeo s radovima oko 7,00 sati ujutro i to uređenjem vanjskog dijela garaže veličine 52m2 na parceli 499/1 kad da mu je prišao brat , tuženik, rekao mu da prestane s izvođenjem radova jer da se objekt nalaz na njegovoj čestici koja je u sudskoj podjeli niz godina, no tužitelj je to osporio jer da je parcele baš njegova iza smrti majke TR, on da je sagradio garažu prije 20 godina i legalizirao, spojio struju vodu uredio ju. U razgovoru s policijskim službenicima tuženik je kazao da je tijekom jutra prilikom izlaska na dvorište uočio brata kako izvodi radove koji u opisu odgovaraju tužiteljevim, zamolio brata da s tim radovima prestane jer je parcela u sudskoj podjeli, naime d je brat tu garažu izgradio na zajedničkom zemljištu bez da ga je pitao za dozvolu, nije s bratom htio ulaziti u raspravu jer je postupak na sudu . Policijski službenici zaključili su kako se konkretno radi o imovinskopravnom sporu te nisu utvrdili ni elemente prekršajna ni kaznenog djela.

16. Na okolnost činjeničnih utvrđenja u postupku i postavljenog tužbenog zahtjeva te odgovora na tužbu, saslušavani su i svjedoci predloženi po strankama :

- svjedok ČR, rođak obiju stranaka u postupku, kazao je da ništa ne zna o konkretnom činu koji tužitelj navodi da je riječ o smetanju posjeda , blizu predmeta spora da ima svoju djedovinu koju svaku sedmicu obilazi ali da o samom predmetu spora ništa ne zna izuzev sto je odgovorio na put tužitelja da bi potvrdio da on koristi predmetnu garažu ali ne zna koliko dugo jer nije tu živio 45 godina, također iskazao je da ne zna da bi tužitelj izvodio radove na garaži;

-svjedok HR rođak obiju stranaka u postupku, opisao je da se oduvijek između garaže i kuće nalazi put koji nitko nije uzurpirao kojim su ljudi nesmetano prolazili, i to čak i sa stokom, što pamti jer je bio malen, da se taj put nalazi na desnu stranu od garaže, ( istočna strana svijeta), što se tiče kuće nalazio se put između stare vatrene kuće (komin) i kuće gdje su ljudi prije stali (obiteljska kuća stranaka) ne zna o radovima na garaži ništa, naime da više od 20 godina nije bio na nekretnini, zna tek da je garažu izgradio tužitelj i da ju je on koristio da su njegove stvari unutra, ne zna da bi između stranaka ovog postupka problemi postojali vezano za tu garažu,

-svjedokinja NR, tužiteljeva supruga, koja je A istom je u bitnom kazala da je tuženik pripremio motornu pilu, kazao im da će ispiliti konzolu ili skelu koju su postavili radnici koje su oni angažirali, nakon uviđaja policije suprug je kontaktirao svog odvjetnika, koji im je savjetovao da nastave s radovima i radnici su počeli s inkartavanjem (žbukanjem), međutim od te radnje da su morali odustati, jer su tuženik i njegova supruga MR, vodom iste polijevali, pokušao je i tužitelj, suprug mazati zid da ne propadne materijal, ali je u tome onemogućen od strane tuženika; Inače njihovi odnosi kad je riječ o braći su nikakvi; u garaži da su stvari od njezinog supruga i nje ključ garaže samo oni imaju, ne i tuženik, ; odmah ujutro, dok su radnici krenuli s vađenjem alata i materijala iz kombija, negdje oko 7 sati ujutro, da ih je tuženik zasmetao u posjedu, čak je i supruga tuženika počela snimati mobitelom, to je trajalo negdje do 11,30 sati ujutro; Tad da su bili prisutni suprug i ona, tuženik i njegova supruga i dva brata, radnici koje su angažirali, misli da je negdje od 10,00 do 11,30 sati tuženik došao i s motornom pilom da zaustavi radove, koju je donio i ostavio kraj svoje garaže koja je u blizini predmetne garaže, udaljena širine puta 3 metra, tu je vidjela o blic za rezanje željeza, nakon što su radnici rekli da ne žele konflikt, rastavili i spremili konzolu u kombi te otišli kući, da je tad tuženik stao s radnjom smetanja posjeda jer je tad sve stalo, tuženikova kuća je ograđena, zidom i željeznom ogradom tako gdje su stepenice, nasuprot predmetne garaže da je tuženikov betonski zid. No svjedokinja nije znala opisati skelu odnosno konzolu pa ni podupirače niti gdje bi isti bili naslonjeni jer da nije na to obraćala pažnju, odnosno da nije vidjela od drva masline. Nakon iskaza u spis ova svjedokinja dostavila je i specijalnu punomoć za zastupanje supruga s ovlastima punomoćnika stranke u ovom postupku, ovjerenu od javnog bilježnika Željene Biuk, poslovnog broja OV-350/2026 dana 19. siječnja 2026. da u njegovo ime i za njegov račun, u odnosu na sve njegove nekretnine zastupa supruga, tu je za kazati kako je ova radnja od strane suda ocijenjena kao radnja direktne zainteresiranosti za suprugov uspjeh u predmetnoj parnici iako u punomoći ne stoji izrijekom da je ovlast i za nekretninu koja je predmetom ovog postupka, kojim se traži posjedovna zaštita. Stoga njezin iskaz koji je dan 19. siječnja 2026. u dijelu koji je suprotan s ostalim dokazima, ocjenjuje se subjektivan u cilju tužiteljevog uspjeha a ovo dokazuje i da nije odgovarala na upit o položaju i mjestu podupirača postavljene skele .

-svjedokinja MR, tuženikova supruga opisala je kako su rano ujutro došli radnici postavljati skelu, koju da su postavili na naš (tuženikov i njezin) zid; s druge strane kuće tužitelj da im je zatvorio prolaz sa zidom; zbog ove skele nisu mogli pristupiti svojoj kući, već su morali proći ispod nje; točnije, za pristup drvima suprug i ona da su morali proći ispod skele, iako imamo stepenice za pristup svojoj kući; kada je suprug došao iz masline, on da im je rekao (radnicima) koje je angažirao tužitelj, da maknu tu skelu inače će ju on ispilati sam cijelu dok im se obraćao u ruci da je imao brusilicu, koju da je uzeo iz njihove naše garaže, (ne ove koja je predmet spora) i potom ju odložio na pod; no da on pri tom nije mislio ništa loše, sam je bio uznemiren , rekao im je da maknu skelu, a ukoliko nju ne maknu da će ju on ispilati, zato je držao brusilicu; ljudi da su to stvarno učinili, skinuli su skelu, došla je i policija; međutim nije bilo nikakvih prijava, jer sukoba između tužitelja i njezinog supruga nije bilo, garažu na kojoj je postavljena skela da koristi tužitelj; skela da je bila postavljena na istočni zid garaže, a zapadno na njihov zid, i cit.: „zaprta“ ( učvršćena) u njihov zid na dva tri mjesta. Zbog ovog događaja da joj je suprug završio u bolnicu, inače da je situacija između braće nesnosna jer 25 godina tužitelj da ih progoni no nisu podnosili prijave jer nisu imali novaca za takav daljnji postupak.

-svjedok CR jedan od radnika koje je tužitelj angažirao da mu izvede određene radove, kazao je u iskazu da kad je došao do garaže tuženik mu je kazao da je to njegovo, dok je GR, tužitelj, tvrdio da je to njegovo, na što da im je on odgovorio da njega to ne zanima čije je, da je tuženik u rukama držao papire i tražio da on to pogleda, jer da je u njima pisalo da je garaža njegova, ali on je to odbio no zbog ove situacije svjedok da se vratio svojoj kući; nakon toga da ga je ponovno GR nazvao da je bila policija i da su mu rekli da se može vratiti raditi pa da se on i vratio, s bratom i kombijem; Tada da im je IR, ovdje tuženik kazao da moraju pomaknuti kombi; On im je komandirao gdje da stanu, ali nije im kazivao niti zabranjivao daljnje radnje. Naime, svjedok da je iskrcao cijevi, na istočni zid garaže, koja je predmet spora, stavio skelu, uz njega i brata pomagao im je GR, ovdje tužitelj, kojem da je kazao da trebaju staviti i blokove, radi sprječavanja vlage; radili su od 09 do 11 ali ne zna kada je to točno bilo svakako prije godinu dana; GR da je išao kući, on da je ostao na terasi od garaže, na koju da se popeo skalama sa strane garaže, koje su bile sa sjeverne strane garaže. Tad da je uočio G, odnosno tuženika s pilom i kabelima da je tražio da se skine sa terase, jer da će on odrezati skelu, na što mu je svjedok odgovorio da to ne radi jer da je skela njegova ( materijal), potom ha je poslušao i skinuo je s bratom tu skelu. Naišao je GR, međutim da nije bilo sukoba, štoviše jedan drugome da se nisu ni obraćali (tužitelj i tuženik). On i njegov brat ĐR da su skupili stvari više se tu nisu vraćali. Vidio je da dok je tužitelj mazao s "vezom" zid garaže, tuženik da je polijevao vodom iz "siča" (lavora), ali ništa jedan drugome nisu kazivali, tuženik da je imao kod sebe i alat kabele, blic i pilu, jer mu je namjera bila kako ga je upozorio, da će skinuti sam skelu. Predmetnu garažu ključem je otključao tužitelj i vidio je da on u njoj drži svoj materijal .Opisao je da je skela koju su tom prigodom bila 3 metra visine, imala je dva podupirača koja su bila naslonjena u dnu zida od tuženikovog dvorišta, točnije na tlo, ne u dno zida nego u zid od njegovog dvorišta. Suglasnošću stranaka svjedoku se pokazala i slika na 24 stranici spisa priložena fotografija iz odgovora na tužbu, te na traženje da pokaže gdje je stavio podupirače, tom prigodom svjedok je pokazao na slici željezne dvije cijevi koje su na slici završavale na zasječeni dio slike, te kazao, da su ti podupirači bili na dnu nekretnine [adresa] (tuženikove), ali ne na njegovom zidu nego na tlu. Svjedok nije znao sa sigurnošću kazati jesu li bili u zidu ili na tlu tuženikovo dvorišta, iskazao je naime da može bit da je bilo u pitanju i tlo, a ne zid Marinova (tuženikovog) dvorišta. Suglasnošću stranaka pokazala se svjedoku slika na 56 stranici spisa iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka i pozvao se da pokaže gdje je stavio podupirače, i tom prigodom svjedok je pokazao na slici i odgovorio da je te podupirače stavio put tuženikovog zida, da ih nije stavio na tuženikov zid, nego na pod zida, no tog dana da nitko nije pričao o podupiračima .Na upit tuženika, svjedok je kazao da je predmetna garaža duga 7-8 metara, cijevi skele su duge 4 i 5 metara, širina puta je 2,10 m. na terasu se popeo, sjevernim stepenicama, do tuženikove kuće da se moglo proći iako je tu bila skela s podupiračima .

-svjedok ĐR drugi radnik kojeg je tužitelj angažirao, kazao je kako je prije dvije godine, a bilo je hladno vrijeme, možda 2 3 mjesec, s bratom došao na poziv GR koji je bio naručitelj radova, na garaži koji je zbog vlaženja htio da mu malo zamažu garažu i izoliraju od kada su u mirovini oni da se međusobno pomažu, tuženika slabo poznaje; opisao je svjedok kako je došao oko 09,00 – 10,00 ujutro i pomagao bratu staviti skelu, podupirače od skele da su stavili na tlo, možda su malo stavili koji centimetar i na tlo od IR (tuženika), ali da nije bilo jasnih granica između GR i IR; svakako nitko nije spominjao te podupirače, oni su kazivali jedan da je garaža od jednog, a drugi da je garaža od drugog; sjeća se da je IR došao oko 10,30 -11,00 sati ujutro i skelu su već postavili; mogao je nesmetano proći do svoje kuće; sjećam se da je zamiješao 2-3 miješalice maltera (cement i pijesak) i da su postavili na terasi jedan red bloketa (cigla); Kako ne bi garaža vlažila, tada se Marinova žena bunila, IR ništa nije kazao samo je došao i rekao da skinu skelu, da je to njegova garaža; kako je imao kod sebe motornu pilu i kabele, svjedok da ga je ozbiljno i shvatio, brat i on da su skinuli skelu, za to vrijeme GR je išao kući pa se vratio u namjeri da potrošiti malter iz miješalice, i sam mazao istočni zid garaže, a IR je to prao gumom, međutim jedan drugome se nisu uopće obraćali. Garažu da koristi, GR, koji tu drži alat i traktor. Nakon skidanja skele da su otišli kući, policiju nije vidio, nikakav iskaz policiji nije davao. Skela je imala dva, tri podupirača koji su završavali na tlu u zidu ali svjedok ne zna je li to tuženikov zid ili ne.

-svjedok RR, umirovljenik, nesrodan, poznaje oboje braće, stranke ovog postupka, s tim da je tužiteljev prvi susjed dijeli ih betonski zid, a tuženik je daljnji susjed ( par stotina metara); garažu koja je predmet spora, GR je nalijevao, svjedok da mu je prije 30-ak godina u tom pomogao; Zna da GR drži traktor u garaži, kojeg je popravljao prošlo ljeto, nije vidio da bi bio u garaži netko drugi izuzev tužitelja i supruge, u garaži je vidio i neke drvene dijelove, motore, kašete.; Svjedok nikada nije vidio skele na garaži i nema informacije o nedavnim događanjima; na upit je li mu poznato da postoje kakvi problemi između braće, svjedok je odgovorio da je to njihova stvar da on u to ne želi ulaziti.

- ZR, umirovljenik, nesrodan sa strankama kazao je da je GR njegov susjed da ga je pozvao za svjedoka u ovom postupku, poznaje i njegova brata ovdje tuženika, a GR je susjed od 1977., ono što zna jest da ga je GR još prije rata pozvao da mu izravna ploču na garažu koja je predmet ovog postupka; Viđao je GR da drži stvari u garaži te da popravlja traktor i To je sve što on zna, drugo ne zna.Skelu na garaži, odnosno radnike da nešto rade po njoj on to nije vidio. Ne zna koristi li se osim tužitelja netko drugi s garažom.

17. Iz stranačkog iskaza proizlazi slijedeće:

-tužitelj je opisao da je 25. ožujka 2024., dogovorio s prijateljima GRPR i ĐR, da mu inkartaju garažu, odnosno da mu pomognu, on da je sam mehaničar tako on njima pomogne za popraviti traktore ili automobile. Njegova kuća je 200 metara položajno udaljena od garaže, sjećam se kada je bilo 7,00 sati ujutro da je vidio kombi GRPR i ĐR kako dolaze i dok je on iz kuće došao do garaže, oni da su se već spremali otići natrag, kazali su mu da tuženik ne dozvoljava da ikakve radove izvode, naime, dok se ne utvrdi čije je što, GRPR i ĐR su namjeravali ne izvoditi nikakve radove zbog njegove zabrane. Zbog toga tužitelj je zvao odvjetnika, ranijeg punomoćnika, koji ga je savjetovao da nastavi sa radovima na garaži i da zovne policiju. Sjeća se da je bilo 07:10 sati kada je zvao policiju a ona je stigla već u 7:30. Policijski službenici sreli su ga 100 metara od garaže na putu, a GRPR i ĐR su se vratili i nastavili s radovima. Kasnije je saznao da je policija napravila i zapisnik. Što se tiče same garaže ona je napravljena prije Domovinskog rata ,a GRPR i ĐR da su ga zbog starosti iste savjetovali da prije žbukanja stavi red bloketa kao zaštitu od slijevanja oborinskih voda; S tim radovima su započeli, postavljali su red bloketa na ploči garaže, nije bilo nikakvih problema, brat, tuženik prolazio je tud 10ak puta, nitko se nije bunio, skela je bila tu već postavljena. Tada je došla supruga od brata, ona mu se obratila, kazala da je ovo njeno da se ne smije raditi, slikala ih je više puta, oni da su završili red bloketa, oko 11:30 sati odnosno 12:00 sati. Namjeravao je radnike okrijepiti marendom no oni su ostali završiti posao, on da je kratko otišao kući nešto pojesti, tada da je njegova supruga došla i rekla mu da je brat tuženik, potjerao ljude, donio motornu pilu, brusilicu za cijevi i zabranio radnicima radove, vratio se potom do garaže, uočio da su GRPR i ĐR skinuli skelu, ukrcali materijal u kombi i onda su i otišli. Međutim, kako je ostala miješalica puna materijala "malter" da ne bi taj materijal propao i osušio se, odlučio je staviti zaštitu na zid garaže. Svakako prije postavljanja maltera, odlučio je zidove impregnirati, dok je zidarskim kistom to radio, brat, tuženik, gumom i vodom prao je ono što je on mazao, a govori o istočnom zidu garaže. Što se tiče skele, ona je pažljivo postavljana da se ne bi povrijedilo kakvo pravo prolaska i da pritom nikome ne smeta, podupirači skele su postavljeni u putu prema zidu tuženika, ali ne ni u blizini njegovog. Ovo točno zna jer je par dana i prije brat odnosno tuženik, na isto mjesto odložio drvlje masline. To se sve odvijalo na putu, međutim skela nije smetala putu. Predmetnu garažu Od 1985. je počeo raditi, a 1990. su zatvorili otvore na istoj, koriste ju on i moja supruga, iako je brat u nekoliko navrata pokušao koristiti. Jedino on ima ključ. A brat da je od njega tražio da mu da ključ garaže i stare kuće, smatrajući da je njegova garaža a stara kuća se nalazi metar od garaže. Supruga ima običaj doći do garaže i stare kuće, baciti pogled da li se što na njoj događa. Tako je 15 dana nakon ročišta u ovom postupku zatekla tuženika kako pokušava ući u staru kuću koja se nalazi do garaže. Na što je ona reagirala i zabranila mu, a nekoliko dana nakon, tuženik je provalio u staru kuću.

-Svojim iskazom tuženik IR prvo je kazao da dan prije nego što su radnici došli radove izvršavati na garaži, njegov sin da je donio drva masline, koje da su stavili na pod, točnije na put s njegove strane, uz zid vrta, a 8 metara od tog vrta je i njegova kuća. Taj dan kada su došli radnici na taj put odnosno prolaz, iskrenuli su materijal, zbog toga on da nije mogao pristupiti svojoj kući; Ne zna tko je pozvao policiju, možda i on, a kada je policija došla supruga je bila tu prisutna, Kada je policija otišla, otišao je čistiti svoje masline i po povratku je uočio da su radnici postavili skelu. Skela je postavljena na istočnu stranu garaže, ali zaprta je na nekoliko mjesta bila u njegov zid. Širina tog puta je otprilike 3 metra, sada s ovom skelom kad a su je postavili on da nije mogao pristupiti svojoj kući, zatvorili su mu put. Radnici mu nisu kazali da će ta skela tako stajati kratko, čekao je i pola sata, jer su ga oni tražili da dovrše postavljanje bloketa (cigla) na garaži. Kada su to napravili, spustili su se, skinuli skelu i odnijeli ju. Kako bi poravnali tlo, pokupio je smeće koje je ostalo nakon radnika, jer put nije uredan, ima i zemlje i cvijeća, i ta zemlja se rasula kod pomicanja skele, pa da je on pomeo i pustio vodu na taj put da opere, to je bilo sve. Nije polijevao zid garaže, nije vikao na radnike, rekao im je tek da skinu skelu, odnosno da su ju trebali drugačije postaviti, a ne ovako popriječili su mu put. Vidio je GR da kistom maže, ali nije polijevao zid garaže nego put, da ga očisti kako je kazao. Motornu pilu odnosno blic za rezanje nije držao u ruci, motornu pilu je iznio na ulaz u garažu(ne na predmetnu, već onu drugu njegovu koju on koristi, koja je udaljenija i preko puta od predmetne garaže) ona je bila vidljiva i samo je kazao radnicima da će prepiliti skelu u dijelu da može proći putem do svoje kuće. Nema ključ od predmetne garaže, niti je ikad to tražio od GR, već ima ključ od kuhinje u kući poviše garaže, to je stara kuća. Što se tiče ove garaže postojala je i zabrana izvođenja radova inspektora za isto, po njegovoj prijavi, ali ta zabrana je kasnije ukinuta, ovo zna jer je u novije doba zaprimio i novije rješenje. Između zida garaže brata i zida njegovog posjeda, je javni put Da. Koji su ranije dok je bilo stoke svi seljani prolazili, ali i danas odnosno 2024. svi suseljani tu prolaze. Osim predmetnog puta između, postoji i drugi put za pristup njegovoj nekretnini, južnije?" ali on ne može nositi tim putem stvari. Naime, tu postoje stepenice i taj prolaz kroz garažu vodi do njegove kuće. Stvari nosi prolaskom sa zapadne strane svoje nekretnine, odnosno putem gdje je bila postavljena ova skela. Stepenice, unutarnje skale, nije točno znao koliko su one široke, no u nastavku opisuje prolazak stepenicama i garažom, kojom priliko je kod izlaganja i opisa sud utvrdio da je rije o opisu drugog prolaza kojim je oteža pristup tuženikovoj kući. Predmetnu garažu gdje je bila skela izgradio je tužitelj i tuženik to i ne spori, nit spori da su unutra njegove stvari. Naposljetku Zamjenik punomoćnika tuženika nakon izlaganja i iskaza tuženika ukazao je sudu da je tuženik u obradi kod liječnika zbog zdravstvenih problema, pa tako i u obradi neuropsihijatra, odnosno neurologa, a ovo iskazuje upravo kod problema kod pamćenja, odnosno prisjećanja i izražavanja. Što je uostalom i uočeno kod opisa prolaza drugim pristupom kuće .

18. Kako je nakon uređenog tužbenog zahtjeva od 20. travnja 2026. izvršenog nakon nalaza i mišljenja vještaka geodeta, tuženik prigovorio preinaci tužbenog zahtjeva (list 93 spisa) tu je za odgovoriti mu da je riječ o uređenju istog nakon sto je sudski vještak identificirao predmet spora pa nije riječ o preinaci iz članka 190 .ZPP-a i u nastavku je valjalo raspraviti tako uređeni tužbeni zahtjev.

19. Ocjenjujući sve izvedene dokaze kako posebno tako i u njihovoj međusobnoj svezi, pozivom na čl 8 ZPP-a vodeći se zakonskom odredbom kako je posjed stvari faktično postojanje vlasti neke osobe glede određene stvari (bez obzira je li njoj ta stvar i pravno pripada) nedvojbeno je utvrđeno

-da je tužitelj posjednik garaže na kojoj je izvodio građevinske zahvate koja činjenica nije ni sporna između stranaka;

-da je tužitelj uz pomoć prijatelja, radnika, izvodio zahvate bez prethodne obavijesti ili odobrenja o namjeravanim radnjama tuženiku;

- da tuženik taj dan kad su radnici došli, nije imao primjedbu na iste nije iskazivao protivljenje sve do trenutka kad su radnici nakon nekoliko sati rada odlučili izvoditi radove na terasi, kad je bilo izvjesno da će skela stajati još dugo , tuženik im se tada obratio zatraživši da pomaknu skelu jer će u protivnom to on napraviti zbog čega su sami radnici pomaknuli skelu i napustili mjesto izvođenja radova;

-da je skela postavljena na istočni zid garaže na način da su njezini podupirači bili utisnuti u tuženikov zid koje šipke su se pružale od garaže do tog zida i preko puta koji se nalazi između posjeda stranaka, koji put služi svim mještanima za prolaz, no i da je riječ o putu koji se nalazi izvan frekventnog mjesta prolaska većeg broja ljudi o čemu se i sud uvjerio kod očevidnog opažanja jer nitko nije tim putem tada prolazio;

-postavljanjem skele tuženiku je u bitnom onemogućen uobičajeni prolazni pristup njegovom posjedu, okućnici i kući;

- stranke postupka su braća starije životne dobi, koja su i ranije imala sudske postupke i čiji međusobni odnos je i danas nefunkcionalan, a takvim se utvrđuje da je i odnos njihovih supruga;

- policijski službenici intervencijom nisu uočili elemente ni prekršajne ni kaznene odgovornosti zaključili da je riječ o imovinskopravnom sporu između braće te napustili mjesto događanja;

20. Naime, cijeneći iskaze svjedoka ČR i HR rođaka obiju stranaka, te nesrodne svjedoke ZR i RR za koje nije utvrđeno da bi bile zainteresirane za uspjeh jedne od stranaka, utvrđuje se kako imenovani o navodnom smetanju nemaju saznanja .No, o smetanju posjeda na način kako je to postavljeno tužbenim zahtjevom iskazuje tužiteljeva supruga i sama zainteresirana za uspjeh supruga u postupku što dokazuje i činjenica da je nakon iskaza u spis dostavlja punomoć za zastupanje supruga i poduzimanje u njegovo ime i njegov račun radnji . Njezin iskaz kad se dovede u svezu s iskazom supruge tuženika te svjedoka radnika iako isti također imaju prisan odnos s tužiteljem ovo prema kazivanju samog tužitelja koji je za CR i RR kazao da su mu prijatelji i koji su po njegovom nalogu izvodili radove, ipak ne može se sa sigurnošću utvrditi da je došlo do smetanja posjeda kako je to opisano učinom uređenog tužbenog zahtjeva, ovo posebno kad se sagleda sadržaj policijskog izvješća sastavljena baš na taj dan povodom tužiteljeve prijave.

21. Naime, svjedok CR čiji iskaze sud nalazi u glavnini vjerodostojnim i koji opisuje ponašanje tuženika kritične prigode pa je tako CR jasno iskazao da im je po dolasku tuženik krenuo objašnjavati imovinskopravnu problematiku u svezi nekretnina njega i brata, zbog čega je svjedok samoinicijativno napustio mjesto radova i vratio se na poziv tužitelja . Povratkom tuženik nije zabranjivao izvođenje radova čak je i pomagao u parkiranju vozila na najbolji način da vozilo ne smeta prolazu , tad je svjedok kazao da su i radili od 9 do 11 sati dakle tuženik nije imao primjedbe na radove na garaži. Tek naknadno je tuženik zatražio da se skinu s terase i da skinu skelu jer da će to u protivnom sam otpilati pilom . Tu je za kazati da je tuženik starije životne dobi ,narušenog zdravlja što je bilo vidljivo i kod njegovog iskazivanja što je potvrdio i odvjetnik, ali i tužiteljeva supruga te činjenica da pila bila odložena na podu, ne nalazi se prijetnjom što uostalom ni policijski službenici nisu utvrdili da bi bilo ikakve prijetnje. I kako je to kazao svjedok, vlasnik skele i materijala , nikakvog sukoba pa ni obraćanja tuženika ni prema tužitelju nije bilo. Dakle jedino obraćanje tuženika je bilo radnicima nakon što je vidio da je postavljena skela da ju pomaknu . Razlog tomu daje iskazom dalje sam tuženik koji je objasnio razložno da je skela bila prepreka njegovom pristupu kući, da je bila učvršćena na nekoliko mjesta u njegov zid, da je vjerovao svjedocima da će kratko skela stajati, čekao je da obave radove, no kad je vidio da nastavljaju s radovima na terasi i da će još morati čekati, što se ocjenjuje istinitim logičnim objašnjenjem, zatražio je uklanjanje skele koja mu prethodni nije bila najavljena da će biti stavljena.

22. Mjesto u kojem je podupiračima naslonjena skela za koja navodi tuženik da bi bilo u njegovom zidu u suštini potvrđuje iskazom tuženikova supruga, za koju iako je kao supruga zainteresirana za uspjeh u postupku, kad se u obzir uzme cijeli njezin iskaz i sadržaj koji iskazuje da je suprug u ruci imao brusilicu i stavio na pod, zaključuje se nije iskazivala u interesu tuženika pa u tom dijelu opisa mjesta položenih podupirača da bi bila u njihovom zidu, sud prihvaća istinitim dok tužitelj protivne dokaze nije priložio kojim bi osporio taj navod ovo posebno kad se razmotri i uz odgovor na tužbu priložena fotografija skele koja između stranaka nije bila sporna i na kojoj se vidi kut padanja željeznih cijevi-podupirača a potom i na fotografiji iz vještva , položaj tuženikovo zida za koji navodi tuženik da bi podupirači bili "zaprti" u njega. Svakako svjedok CR kod odgovaranja na upit nije sa sigurnošću mogao kazati da ti podupirači nisu bili u zidu, već je mijenjao odgovor na to pitanje, što se može pripisati i vlastitom pokušaju izbjegavanja neugodnosti jer je on taj koji je postavio skelu , po tužiteljevom nalogu.

23. Iskaz ĐR drugog prijatelja i radnika na garaži također se nalazi kao potvrda tuženikovih navoda jer je za mjesto podupirača iskazao da su možda malo zahvatili i tuženikov posjed. Na dva tri mjesta. No da je tuženik mogao nesmetano proći do svoje kuće na uobičajeni način to pak iako ti svjedoci radnici tako iskazuju, ne bi bilo istinito, jer sama fotografija uz odgovor na tužbu dokazuje suprotno .

24. Svakako ono što je smatra se vjerodostojno izrečeno od ova dva svjedoka braće ĐR, svjedoka jest potvrda činjenice iz tuženikovog iskaza te iskaza njegove supruge to da tuženik nije vikao dok im se obraćao, a tužitelju se nije ni obraćao . Činjenica što je imao motorni alat kraj sebe, koju je potvrdila i tuženikova supruga , ukazuje na ozbiljnost njegova traženja da pomaknu skelu no ne može se smatrati ozbiljnoj prijetnji koja takva nije ni doživljena od policijskih službenika niti je kasnije takvu prijetnju prijavio sam tužitelj, dok je vidljivo bilo i sudu kod njegovog pristupa da je starije dobi narušenog zdravstvenog stanja, ovo posebno u odnosu na samog tužitelja i svjedoke braću ĐR . TU je za dodati iako predmet tužbenog zahtjeva nije naznačeno ponašanje tuženika u smislu toga da polijevanjem zida onemogućava tužitelja u radovima, tu je ipak za osvrnuti se kako sam tužitelj svojim iskazom navodi d asu svjedoci braća ĐR skinuli skelu, ukrcali materijal i otišli, a tek nakon toga da je on nastavio s premazom zida garaže, slijedom čega ovaj sud nevjerodostojnim nalazi dio iskaza CR, odnosno ĐR, koji su naveli da su vidjeli kako tuženik polijeva zid garaže vodom, što je uostalom tuženik odmah osporio u svom iskazu. Da takvog polijevanja stvarno tog dana nije bi bilo, u ostalom, dokazuje uređeni tužbeni zahtjev sa točno označenim učinom.

25. Stoga cijeneći iskaz tuženika sud je isti prihvatio vjerodostojnim obzirom isti nije osporen iskazima ostalih svjedoka u pogledu učina i ponašanja za koji tužitelj pripisuje da bi bilo riječ o smetanju posjeda, izuzev iskaza tužiteljeve supruge ujedno i njegove opunomoćenice za zastupanje koji iskaz je usmjeren na tužiteljev uspjeh u postupku .

26. Stoga opis učina da bi tuženik radnjama prijetnje i vike onemogućio radove ovaj sud nije prihvatio jer u tom dijelu nije potvrđen nikakvim drugim dokazima u spisu.

27. S obzirom na to da je tuženik u ovom postupku osporio tužbu u cijelosti, što znači da je osporio da je počinio utuženi čin smetanja posjeda, tužitelj je morao dokazati da je upravo tuženik počinio utuženo smetanje posjeda opisanim učinom.

28. Tu je za dodati da je tuženik kao susjed nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove postavljanja obnove fasade dužan trpjeti da tužitelj postavi skelu radi njezine izrade, ovo je propisano odredbom članka 107 st.1. ZV-a, međutim , tužitelj ne smije navedeno izvoditi bez suglasnosti posjednika i vlasnika te susjedne nekretnine. Postavljenom skelom tužitelj je zauzeo pristupni put tuženikovom posjedu, ali i podupiračima, željeznom konstrukcijom zahvatio i dio tuženikovog zida, za koju skelu mu je dakle suglasnost od tuženika i trebala. Stoga u predmetnoj situaciji tuženik je bio taj koji je upozorenjima, no ne i vikom ni prijetnjama u suštini uistinu primijenio institut samopomoći kad je zatražio skidanje skele jer mu se postavljenom skelom u bitnom ograničavao pristup njegovoj nekretnini, a da je tuženik očekivao da će skelu ukloniti dokazuju iskazi svjedoka i time potvrđuju tuženikov iskaz, ali u tom dijelu ni sam tužitelj ne spori, što više i tužbenim historijatom i navodi da kod postavljanja skele tuženik nije tražio njezino uklanjanje tek nakon nekog vremena.

29. U situaciji dopuštene samopomoći, u cilju zaštite svog posjeda, obraćanje tuženika za uklanjanje skele, takvo ponašanje tuženika nalazi se primjereno u danim okolnostima jer iz postupka ne proizlazi dokazanim da je primijenio silu niti prijetnju kako to prikazuje tužitelj.

30. Činjenica što su radnici u suštini tužiteljevi prijatelji u konačnici i skinuli skelu dokazuje tek da su uvažili zahtjev tuženika poznavajući nefunkcionalna odnos braće, iskazano protivljenje. Svakako spisu ne prileži dokaz da je tuženik ranije bio prekršajno kažnjavan pa njegovim ponašanjem nije nađeno da bi bila u konačnici ostvarena objektivnoj opasnost i ugroza, čak i od pretpostavkom da je krenuo tuženik s motornom pilom na skelu šteta ne bi nastala tužitelju već radnicima a i takvo ponašanje moguć bi bilo okarakterizirano kao samopomoć, a oštećeniku bi prihvatio zahtjev za naknadu štete, no tako nešto nije se ni zbilo u konkretnom slučaju .

31. Za dodati je da je za učin verbalnog smetanja posjeda potrebno da je ono učinjeno tako da se ozbiljnom prijetnjom onemogući ili pokoleba posjednik da koristi svoje pravo, a da bi određeni verbalni učin imao značaj verbalnog smetanja posjeda i rezultirao promjenom faktičnog stanja korištenja nekretnine, mora biti takvog sadržaja i intenziteta da kod prosječne osobe uzrokuje strah za vlastiti integritet da ga odvrati od izvršavanja posjeda, koji stav je izražen i u odluci višeg suda, konkretno Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž-629/2025-2 od 24. ožujka 2025. koji snagom svog autoriteta djeluje na niže pa taj stav prihvaća i ovaj sud.

32. Dakle kako je sud vezan tužbenim zahtjevom pozivom na čl.2 ZPP-a a iz provedenih dokaza ne proizlazi da je tuženik opisane radnje smetanja posjeda izvršio na način kako je to postavljeno tužbenim zahtjevom iz podnesak od 20. travnja 2026. u smislu prijetnje i vike te onemogućenja izvođenja radova,stoga tužbeni zahtjev trebalo je odbiti.

33. Tu je za kazati da je čin smetanja posjeda takav čin kojim se samovlasno mijenja postojeće posjedovno stanje i to uznemiravanjem posjednika u posjedu ili oduzimanjem posjeda i samo u slučaju takvog smetanja posjednik ima pravo na posjedovnu zaštitu .No, kako to naprijed iz konkretnog slučaja proizlazi, tužitelj je taj koji je odlučio izvesti građevinske radove, no pri tom nije tražio suglasnost za radove već je postavio željezne podupirače, cijevi na tuženikov zid, pri čemu je u suštini polaganjem skele tužitelj učinio smetanje susjedskih prava .

34. Slijedom toga, ovaj sud zaključuje kako tuženik nije počinio čin smetanja kako je to uređenim tužbenim zahtjevom opisao tužitelj .

35. Trošak tuženika sastoji se od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to trošak jednokratne nagrade u iznosu od 500,00 EUR, sukladno Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (˝Narodne novine˝ broj: 138/2023. – dalje: Tarife/23) i koji trošak obuhvaća četiri radnje (sastav odgovora na tužbu od 29.10.2024. te zastupanje na ročištima od 10.4. 2025., 4.9.2025., 19.1.2026) zatim za zastupanje na ročištu od 9.2.2026., 27.3.2026. i 21.4.2026. u iznosu od po 100,00 EUR, sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife/23, u svezi sa Tbr. 7. t. 2. Tarife/23 pa ukupni trošak ovog parničnog postupka iznosi 800,00 eura.

36. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Trogiru 2. lipnja 2026.

Sudac

Mirna Veža

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana koja se podnosi e komunikacijom (čl. 106aZPP-a) i o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostavna naredba

Pun tužitelja

Pun tuženika