REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: P Ob-402/2025-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu toga suda Janu Torjancu, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari I. tužiteljice ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici KC, odvjetnici u [adresa] i II. tužitelja mlt. ĐCS Claros, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po posebnom skrbniku UC, OIB: [osobni identifikacijski broj], djelatniku Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, protiv I. tuženika ĐCSR rođen **.**.1988. u [adresa], nepoznatog boravišta, zastupan po posebnoj skrbnici ZC, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1 i II. tuženika KCS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku ŠC, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja očinstva, nakon glavne, usmene i tajne rasprave, održane i zaključene dana 28. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnice I. tužiteljice odvjetnice KC i I. tužiteljice osobno, punomoćnika II. tuženika odvjetnika ŠC i II. tuženika osobno, te u odsutnosti uredno pozvanih posebnih skrbnika, 2. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da I. tuženik ĐCSR, rođen **.**.1988. u [adresa], nepoznatog boravišta, nije otac mlt. ĐCS UCS kojeg je 21. svibnja 2025. u Zagrebu rodila ĐC, rođena **.**.1989. u [adresa], Filipini, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

II. Utvrđuje se da je II. tuženik KCS, rođen **.**.1995. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], otac mlt. KCSR kojeg je 21. svibnja 2025. u Zagrebu rodila ĐC, rođena **.**.1989. u [adresa], Filipini, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

III. Svaka strana snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj 31. listopada 2025. I-II. tužiteljica navodi da je I. tužiteljica s I. tuženikom formalno u braku sklopljenom na Filipinima, međutim I. tužiteljica i I. tuženik već godinama nisu u bračnoj zajednici te nisu u kontaktu. Njihov brak još nije formalno razveden jer je I. tuženik nepoznatog boravišta, a I. tužiteljica živi u [adresa] te je postupak razvoda na Filipinima znatno otežan. I. tužiteljica je u vezi s II. tuženikom u Hrvatskoj, u Zagrebu, rodila dijete Dovizioso Lebron Revilla Claros 21. svibnja 2025. godine. Međutim, I. tužiteljica nije bila u mogućnosti pribaviti izjavu I. tuženika da isti nije otac djeteta unutar roka od 30 dana za upis djeteta usprkos nastojanjima iste da uspostavi kontakt s I. tuženikom – slijedom čega je očinstvo I. tuženika upisano na temelju presumpcije bračnog očinstva. Naime, zbog nemogućnosti uspostavljanja kontakta I. tužiteljice sa I. tuženikom ista nije bila niti u mogućnosti samostalno odrediti ime II. tužitelju, a slijedom čega se ista obratila Hrvatskom zavodu za socijalni rad sa zahtjevom za određivanjem osobnog imena povodom kojeg je doneseno Rješenje, KLASA: UP/I-552-04/25-04/1, URBROJ: 139-122-12/06-25-3 od 27.06.2025. godine (dalje u tekstu: Rješenje), a kojim je određeno ime II. tužitelja. Naime, iz predmetnog Rješenja također proizlazi da je I. tužiteljica pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad izjavila kako ista nije u kontaktu sa I. tuženikom te da je otac II. tužitelja njezin trenutačni partner, ovdje II. tuženik. Nadalje, I. tužiteljica ističe kako ista u Republici Hrvatskoj boravi neprekidno više od dvije godine, a što će biti jasno razvidno iz Uvjerenja o boravištu izdanog od strane Ministarstva unutarnjih poslova kojeg će I. tužiteljica po potrebi naknadno dostaviti. S tim u vezi, a imajući u vidu kako je II. tužitelj dojenče (staro pet mjeseci) te kako I. tužiteljica nije ni u kakvom kontaktu sa I. tuženikom, očito je da ne postoji mogućnost da je isti otac II. tužitelja. Slijedom navedenog, a imajući u vidu kako iz gore navedenog neupitno proizlazi kako I. tužiteljica nije u kontaktu niti ima saznanja o prebivalištu I. tuženika, predlaže se Naslovu postaviti privremenog zastupnika istome. S tim u vezi, I. tužiteljica smatra kako je radi dobrobiti njenog djeteta te prava na znanje i pravilno imenovanje bioloških roditelja potrebno ispraviti pogrešno predmnijevanu činjenicu o očinstvu njezinog mlt. sina, ovdje II. tužitelja. II. Slijedom svega naprijed navedenog tužitelji predlažu da po provedenom postupku naslovni Sud donese presudu:

"I. Utvrđuje se da I. tuženik ĐCSR, rođ. **.**.1988. godine u [adresa], nepoznatog boravišta, nije otac mlt. KCSR UCS kojeg je dana 21.05.2025. godine u Zagrebu rodila ĐC, rođ. **.**.1989. godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

II. Utvrđuje se da je II. tuženik KCS, rođ. **.**.1995. godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], otac mlt. KCSR kojeg je dana 21.05.2025. godine u Zagrebu rodila ĐC, rođ. **.**.1989. godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

III. Svaka strana snosi svoj trošak postupka."

2. Rješenjem suda od 16. travnja 2026. mlt. Dovizioso KCSR Revilla Claros imenovan je posebni skrbnik UC iz Centra za posebno skrbništvo, radi zastupanja djetetovih osobnih prava i interesa.

3. Nadalje, obzirom je boravište I. tuženika nepoznato, istom je rješenjem HZSR, PU Trnje od 11. studenog 2025. imenovana posebna skrbnica ZC iz Centra za posebno skrbništvo.

4. U odgovoru na tužbu I. tuženik se protivio tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, dok je II. tuženik naveo da u cijelosti priznaje tužbeni zahtjev.

5. Tijekom postupka sud je ostvario uvid u rodni list djeteta (list 5 spisa), rješenje HZSR, Područnog ureda Trnje Klasa: UP/I-552-04/25-04/1 urbroj: 139-122-12/06-25- 3 od 27. lipnja 2025. (list 7-8 spisa), dozvolu boravka za mlt. dijete (list 41-42 spisa), ugovor o najmu stana od 10. prosinca 2023. (list 43-49 spisa), ugovor o najmu stana od 10. prosinca 2023. (list 51-57 spisa), ugovor najmu stana od 1. kolovoza 2025. (list 59-61 spisa), te su saslušani I. tužiteljica (list 100-101 spisa) i II. tuženik (list 101 spisa).

6. Provedeni dokazi ocjenjeni su u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03; 84/08, 123/08, 57/11 i 25/13 dalje u tekstu ZPP) te je sud nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio kako je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

7. Uvidom u rodni list za mlt. KCSR utvrđeno je da je isti rođen **.**.2025. u [adresa] od majke ZCS, a kao otac je upisan ovdje I.tuženik, majčin suprug.

8. Uvidom u rješenje HZSR, PU Trnje KLASA: UP/I-552-04/25-04/1, URBROJ: 139-122-12/06-25-3 od 27 lipnja 2025. godine, a kojim je rješenjem određeno ime II. tužitelja, utvrđeno je da je I. tužiteljica pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad izjavila kako ista nije u kontaktu sa I. tuženikom te da je otac II. tužitelja njezin trenutačni partner, ovdje II. tuženik.

9. Uvidom u ugovore o najmu stana od 10. prosinca 2023. utvrđeno je da je isti sklopljen između ŽC kao najmodavca i ovdje II. tuženika kao najmoprimca, odnosno između ŽC kao najmodavca i ovdje I. tužiteljice kao najmoprimca te da je u članku 3. predmetnog ugovora određeno da će u njemu osim najmoprimca stanovati i ovdje I. tužiteljica, odnosno ovdje II. tuženik, dok je uvidom u ugovor o najmu stana od 1. kolovoza 2025. utvrđeno da je isti sklopljen između ŽC kao najmodavca te ovdje I. tužiteljice i II. tuženika kao najmoprimaca, kao i da je u članku 5. predmetnog ugovora određeno da će u njemu osim najmoprimaca stanovati i njihovo dijete ovdje II. tužiteljica.

10. Na ročištu održanom 28. svibnja 2026. saslušani su I. tužiteljica i II. tuženik.

10.1. I. tužiteljica je u svom iskazu navela da je prije Hrvatske radila u Kataru, da je zatim radila u Zadru 4 mjeseca i onda je došla u Zagreb. Navela je da je s KCS u [adresa] započela vezu 26. rujna 2023. te da je potom došla u Zagreb i prvih mjesec dana su tražili smještaj da bi zajedno živjeli i onda su od 10. prosinca 2023. počeli zajedno živjeti. Navela je da se ovo dijete koje ima sa II. tuženikom rodilo 21. svibnja 2025., a da je prije toga također bila trudna isto tako sa II. tuženikom ali da je to dijete rođeno mrtvo 2024. u Zagrebu.

10.2. II. tuženik je u svom iskazu naveo da je u Hrvatsku stigao 2021. te da je ZCS sam upoznao preko Tik Toka, kao i da je tada ZCS radila u [adresa], a vezu su započeli 26. rujna 2023., a zajedno su počeli živjeti mjesec dana kasnije. Istaknuo je da se dijete koje ima s ZCS rodi 21. svibnja 2025. te da nema druge djece.

11. Članak 79. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj – 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023 – dalje: ObZ) propisuje: (1) Tužbu radi osporavanja bračnog očinstva može podnijeti: 1. dijete 2. majčin muž ili 3. majka djeteta. (2) Tužbu radi osporavanja očinstva utvrđenog priznanjem može podnijeti: 1. dijete 2. muškarac koji je upisan u maticu rođenih kao otac djeteta ili 3. muškarac koji sebe smatra ocem djeteta ako istodobno traži da se utvrdi njegovo očinstvo. Članak 390. ObZ-a propisuje: (1) U postupku radi utvrđivanja majčinstva ili očinstva sud odlučne činjenice može utvrđivati i izvođenjem dokaza medicinskim vještačenjem sukladno postignućima suvremene znanosti. (2) Ako je odlučio da će se izvesti dokaz medicinskim vještačenjem, sud će u rješenju o izvođenju toga dokaza odrediti i rok do kojega će se čekati izvođenje dokaza. (3) Sud će rok iz stavka 2. ovoga članka odrediti uzimajući u obzir žurnost postupka i ostale okolnosti slučaja, s tim da rok ne može biti dulji od tri mjeseca računajući od dana dostave rješenja strankama. (4) Poziv za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem sud će, uz rješenje kojim je odredio izvođenje toga dokaza, dostaviti osobno strankama. U pozivu se obvezno navodi ustanova koja će izvršiti medicinsko vještačenje, vrijeme vještačenja te upozorenje na posljedice izostanka. (5) Kad rok iz stavka 2. ovoga članka istekne, rasprava će se provesti bez obzira na to što taj dokaz nije izveden. (6) Ako dokaz nije izveden jer se jedna od stranaka nije odazvala pozivu za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem ili je uskratila izvođenje tih dokaza, sud će procijeniti od kakvog je to značenja. Članak 402. ObZ-a propisuje: (1) Muškarac koji je u maticu rođenih upisan kao otac djeteta na temelju priznanja očinstva, a poslije je saznao za činjenicu koja isključuje njegovo očinstvo, može tužbom osporavati svoje očinstvo u roku od šest mjeseci od dana saznanja za tu činjenicu, ali najkasnije do navršene sedme godine života djeteta. (2) Muškarac koji je pod prisilom priznao očinstvo djeteta za koje tvrdi da ne potječe od njega može tužbom osporavati svoje očinstvo u roku od šest mjeseci od priznanja, a najkasnije do sedme godine života djeteta. (3) Ako je muškarac iz stavaka 1. i 2. ovoga članka lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tužbu radi osporavanja očinstva može podnijeti njegov zakonski zastupnik.

12. Aktivna legitimacija djeteta i majke za podnošenje tužbe za osporavanje i utvrđivanje očinstva temelji se na čl. 383., 384., 400. i 404. ObZ-a te je u odnosu na dob djeteta i pravodobna (do navršene 25-te godine života djeteta).

13. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je jasno i nedvojbeno utvrdio kako je I. tužiteljica sa I. tuženikom formalno u braku sklopljenom na Filipinima, međutim I. tužiteljica i I. tuženik već godinama nisu u bračnoj zajednici te nisu u kontaktu. Njihov brak još nije formalno razveden jer je I. tuženik nepoznatog boravišta, a I. tužiteljica živi u [adresa] te je postupak razvoda na Filipinima znatno otežan. I. tužiteljica je u vezi s II. tuženikom u Hrvatskoj, u Zagrebu, rodila dijete Dovizioso KCSR Revilla Claros dana 21. svibnja 2025 godine. Međutim, I. tužiteljica nije bila u mogućnosti pribaviti izjavu I. tuženika da isti nije otac djeteta unutar roka od 30 dana za upis djeteta usprkos nastojanjima iste da uspostavi kontakt s I. tuženikom – slijedom čega je očinstvo I. tuženika upisano na temelju presumpcije bračnog očinstva. Naime, zbog nemogućnosti uspostavljanja kontakta I. tužiteljice sa I. tuženikom ista nije bila niti u mogućnosti samostalno odrediti ime II. tužitelju, a slijedom čega se ista obratila Hrvatskom zavodu za socijalni rad sa zahtjevom za određivanjem osobnog imena povodom kojeg je doneseno Rješenje, KLASA: UP/I-552-04/25-04/1, URBROJ: 139- 122-12/06-25-3 od 27. lipnja 2025., a kojim je određeno ime II. tužitelja. Sud naglašava činjenicu da je I tuženik u državi Filipini. Sve ove činjenice jasno potvrđuje i II. tuženik u odgovoru na tužbu. Stoga po ocjeni ovog suda nije bilo potrebno provođenje dokaza saslušanjem parničnih stranaka i provođenje dokaza DNA vještačenjem. Slijedom svega navedenog, primjenom članka 79. ObZ-a donesena je odluka kao pod točkom I izreke ove presude.

14. Članak 60. ObZ-a propisuje: 27. Očinstvo se može utvrditi: 1. presumpcijom bračnog očinstva 2. priznanjem ili 3. sudskom odlukom. Članak 61. ObZ-a propisuje: (1) Djetetovim ocem smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka. (2) Ako je majka djeteta u razdoblju do tristo dana od prestanka braka smrću, sklopila kasniji brak, muž majke iz posljednjega sklopljenog braka smatra se ocem djeteta. (3) Muškarac koji se smatra ocem djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka ili u razdoblju do tristo dana od prestanka braka razvodom ili poništajem može uz pristanak majke i majčina muža priznati dijete. (4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka muškarac koji se smatra ocem djeteta može, uz pristanak majke i majčina muža iz kasnijeg braka priznati dijete. (5) Na priznanje očinstva iz stavaka 3. i 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o priznanju očinstva. Članak 62. ObZ-a propisuje: (1) Očinstvo se može priznati na zapisnik pred matičarom, centrom za socijalnu skrb ili sudom. Navedena tijela dužna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matičaru nadležnom za upis djeteta u maticu rođenih. (2) Ako priznanje očinstva ili pristanak na priznanje daje maloljetna osoba ili osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, te osobe izjavu o priznanju očinstva, odnosno pristanku na priznanje očinstva daju pred centrom za socijalnu skrb nadležnim prema mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta. (3) Očinstvo se može priznati i u oporuci. (4) Očinstvo se može priznati i na zapisnik u konzularnom uredu ili diplomatskom predstavništvu Republike Hrvatske koje obavlja konzularne poslove. Članak 63. ObZ-a propisuje: (1) Očinstvo može priznati: 1. punoljetna osoba neovisno o svojoj poslovnoj sposobnosti 2. maloljetna osoba koja je navršila šesnaest godina ako je sposobna shvatiti značenje i pravne posljedice priznanja i 3. maloljetna osoba mlađa od šesnaest godina, uz suglasnost njezinog zakonskog zastupnika. (2) Ako su zakonski zastupnici maloljetne osobe koja priznaje očinstvo iz stavka 1. točke 3. ovoga članka roditelji, za priznanje očinstva djeteta potrebna je suglasnost roditelja sukladno članku 100. ovoga Zakona. Članak 64. ObZ-a propisuje: (1) Za upis priznanja očinstva ovisno o okolnostima slučaja potrebni su sljedeći pristanci i suglasnost: 1. pristanak punoljetne majke neovisno o njezinoj poslovnoj sposobnosti 2. pristanak maloljetne majke koja je navršila šesnaest godina ako je sposobna shvatiti značenje i pravne posljedice pristanka 3. pristanak maloljetne majke koja je mlađa od šesnaest godina, uz suglasnost njezinog zakonskog zastupnika 4. pristanak djeteta koje je navršilo četrnaest godina, a kojemu se priznaje očinstvo 5. pristanak majke i njezina muža ako očinstvo priznaje muškarac koji sebe smatra ocem djeteta sukladno članku 61. ovoga Zakona. (2) Ako su zakonski zastupnici maloljetne majke koja daje pristanak na priznanje očinstva iz stavka 1. točke 3. ovoga članka roditelji, za pristanak za priznanje očinstva djeteta potrebna je suglasnost roditelja sukladno članku 100. ovoga Zakona. (3) Ako majka nije živa ili joj je nepoznato boravište najmanje dva mjeseca, za upis priznanja očinstva potrebni su: 1. pristanak djetetova skrbnika uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb i 2. pristanak djeteta koje je navršilo četrnaest godina, a kojemu se priznaje očinstvo. Članak 65. ObZ-a propisuje: (1) Priznanje očinstva je neopozivo. (2) Priznanje očinstva začetog, a još nerođenog djeteta proizvodi pravni učinak ako se dijete rodi živo. (3) Očinstvo se ne može priznati nakon djetetove smrti, osim ako to dijete ima potomstvo. (4) Iznimno se može priznati očinstvo mrtvorođenu djetetu ili djetetu koje je umrlo za vrijeme poroda, uz vlastoručno napisan i potpisan pristanak majke, a u slučaju da majka zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti vlastoručno napisati i potpisati pristanak, pristanak majke će biti valjan ako je izjavljen usmeno u nazočnosti dvaju svjedoka. (5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, očinstvo se može priznati nakon djetetove smrti, sve dok činjenica rođenja djeteta ne bude upisana u državnu maticu. Članak 70. ObZ-a propisuje: 35. Ako očinstvo nije utvrđeno presumpcijom bračnog očinstva ili priznanjem, utvrđuje se u sudskom postupku.

15. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio kako I. tužiteljica u Republici Hrvatskoj boravi neprekidno više od dvije godine, a II. tuženik preko četiri godine. Nadalje, utvrđeno je kako je na zapisnik kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Trnje, KLASA: 552-04/25-04/4, URBROJ: 139-122-12/06-25-2 od 25. lipnja 2025. I. tužiteljica izričito navela kako je upravo II. tuženik otac djeteta (II. tužitelja) te da navedeno potvrđuje i II. tuženik Izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika, kojom priznaje da je biološki otac II. tužitelja te da je I. tuži teljica majka II. tužitelja. Jednako tako na temelju stanja spisa utvrđeno je kako KCS kao najmoprimac i ovdje II. tuženik, stanuje u predmetnom stanu na adresi [adresa]. Iz navedenog ugovora u čl. 3. razvidno je da uz najmoprimca, II. tuženika, u predmetnom stanu na adresi [adresa] u [adresa] stanuje i I. tužitelj. Slijedom navedenog, uvidom u Ugovor o najmu stana, vidljivo je kako I. tužitelj i II. tuženik zajedno stanuju na adresi [adresa] u [adresa] od 10. prosinca 2023. godine, gdje nakon rođenja II. tužitelja svi zajedno stanuju na istoj adresi. Slijedom svega navedenog, primjenom članka 70. ObZ-a sud je utvrdio kako je II. tuženik otac mlt. II. tužitelja slijedom čega je donesena odluka kao pod točkom II. izreke ove presude.

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366. Obiteljskog zakona, a u svezi s odredbom čl. 154 ZPP-a.

U Zagrebu 2. lipnja 2026.

Sudac:

Jan Torjanac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. I. tužitelju po pun.

2. II. tužitelju po posebnom skrbniku UC

3. I. tuženiku po posebnoj skrbnici ZC

4. II. tuženiku po pun.

5. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Trnje

6. Matičnom uredu Medveščak