Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj:Kž-170/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Siniše Pleše kao predsjednika vijeća, te Lidije Vidjak i Jasne Smiljanić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog NH, zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23, 36/24, 72/25 i 136/25 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući povodom žalbe okrivljenika, podnesene protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj: K-865/2023 od 5. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 2. lipnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljenog NH kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom proglašen je krivim okrivljeni NH zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavak 1. KZ/11, činjenično opisano izrekom presude, pa je na temelju odredbe članka 235. stavak 1. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 3 (tri) mjeseca i na temelju odredbe članka 56. KZ/11 okrivljeniku je izrečena uvjetna osuda te je utvrđeno da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko u roku 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.
1.1. Na temelju odredbe članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24, 72/25 i 13/26 u daljnjem tekstu: ZKP) okrivljenik je oslobođen obveze naknade u cijelosti troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. ZKP-a.
2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljenik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je predložio da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP-a dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Nije u pravu okrivljenik kada se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
6.1. U žalbi se ističe da je prvostupanjski sud činjenično stanje u ovom postupku pogrešno utvrdio, odnosno da je donio presudu u suprotnosti sa važećim zakonskim propisima pozivajući se na Uredbu (EU) 2016/679 – Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18), odnosno da je video nadzor postavljen na njegovoj nekretnini bez njegovog znanja i suglasnosti čime da je došlo do povrede prava na njegovu privatnost.
6.2. Međutim, nije u pravu okrivljenik kada se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer je okrivljenik u cijelosti priznao počinjenje kaznenog djela.
6.3. Naime, odredbom članka 464. stavak 7. ZKP-a propisano je da žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470.) ne može podnijeti okrivljenik u odnosu na točku optužbe za koju se izjasnio da se smatra krivim, osim ako je za dokaze o isključenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donošenja presude, ili se radi o činjenicama odlučnim za izbor vrste i mjere kazne, sudske opomene, uvjetne osude, djelomične uvjetne osude, zamjene radom za opće dobro na slobodi, posebnih obveza….
6.4. Stoga, zbog naprijed navedenog, obzirom da je okrivljenik u cijelosti priznao počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije mogao podnijeti, pa je žalbu okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja trebalo odbiti.
7. Iako se okrivljenik ne žali zbog odluke o kazni a obzirom da žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni (članak 478. ZKP-a) to je ovaj sud ispitao pobijanu presudu i u tom dijelu. Prilikom izbora vrste i mjere kazne prvostupanjski sud je okrivljeniku cijenio sve one okolnosti koje su od utjecaja da kazna po vrsti i mjeri bude teža ili lakša za okrivljenika. Kao olakotno prvostupanjski sud je okrivljeniku cijenio priznanje počinjenja kaznenog djela čime je doprinio bržem okončanju kaznenog postupka, izraženo žaljenje zbog učinjenog, te da do sada nije dolazio u sukob sa zakonom, dok otegotne okolnosti nije utvrdio. Cijeneći tako ispravno utvrđene olakotne okolnosti a u odsustvu otegotnih okolnosti i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda kaznom na koju je okrivljenik osuđen presudom prvostupanjskog suda i to kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca i potom izrečenom uvjetnom osudom na način da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko u roku od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo u cijelosti će se ostvariti svrha kažnjavanja iz članka 41. KZ/11.
8. Ispitana je pobijana presuda u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP-a, te kako nisu nađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je odlučiti kao u izreci, na temelju odredbe članka 482. ZKP-a.
U Zagrebu 2. lipnja 2026.
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Siniša Pleše
